Povratak u budućnost – Programi za očuvanje kulturnog nasljeđa
U cijelom svijetu mnogobrojnim materijalima vrijednim zaštite kao što su rukopisi, knjige, filmovi prijeti propast. Goethe-Institut se angažuje na mnogobrojnim mjestima kako bi održao raspravu i omogućio da kulturno nasljeđe dalje i skorije prošlosti održi u životu, pomoću obrazovanja i usavršavanja restauratora i bibliotekara ili pomoću stručne pomoći i savjetovanja putem institucija ili arhiva. Tri primjera iz Nigerije, Mongolije i Bosne i Hercegovine.
Kano, Nigerija
U Kanou (Nigerija) je u julu 2009. godine pokrenut program za očuvanje rukopisa i manuskripta starih i nekoliko stoljeća. Sahelzona sadrži 
mnogobrojna mjesta sa izvanrednim blagom pisanih svjedočenja, koji daju objašnjenja o istoriji, filozofiji i religiji regiona. Na sjeveru Nigerije se uglavnom radi o starim izdanjima Kurana i o dokumentima iz arhiva Emirove palače i kolonijalnog vremena. Zbog nedovoljnog stručnog obrazovanja u području restauracije, pogrešnog skladištenja i nedostatka financijskih resursa, egzistencija ovog kulturnog nasljeđa je ugrožena. Iz ovih razloga su se Goethe-Institutu sa molbom za podršku obratile Kano Heritage Society, Kano State History i Culture Bureau.
Prilikom poduzimanja prvih koraka kontakt biro Goethe-Instituta u Nigeriji inicirao je u saradnji sa Kano Heritage Society, u juli 2009. godine, dodatno obrazovanje za restauratore i restauratorke u Kanou. Projekt je financiran iz sredstava programa za očuvanje kulturnog nasljeđa Ministarstva vanjskih poslova. U desetodnevnoj radionici su eksperti iz restauratorske radionice Državne i univerzitetske bibliotke Göttingen Renate van Issem i Winfried Feuerstein prenosili metode konzervacije i restauracije. Težište je bilo na praktičnim vježbama sa jednostavnim materijalima i alatima koji se mogu nabaviti na lokalnom tržištu..
Učesnici su bili stručno osoblje koje je već imalo neko radno iskustvo o ophođenju sa istorijskim dokumentima i koje je uposleno u muzejima, bibliotekama i arhivima sjeverne Nigerije. Iz Kanoa su učestvovali Kano Heritage Society, Kano State History i Culture Bureau kao i Gidan Makama Museum, Aminu Kano Museum i Alhaji Uba Ibrahim Ringim Islamic Research Centre. Pored navedenih, učesnici su bili i Department of History Ahmadu Bello University Zaria, Arewa House (Nacionalni arhiv) Kaduna, Katsina State History i Culture Bureau.
Koncept radionice „Training of Trainers“ – bio je veoma uspješan: Već u novembru 2009. godine učesnici Gidan Makama Museum u Kanou su organizovali seminar o tehnikama konzervacije te su na taj način djelovali kao multiplikatori stečenog stručnog znanja.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Goethe-Institut je i u Sarajevu aktivan na polju očuvanja kulture sa projektom „Sačuvati kulturno nasljeđe – podsticati filmsku kulturu: Kinoteka Bosne i Hercegovine. Značaj Kinoteke za očuvanje i proširenje filmskog nasljeđa je neupitan. Tamo sakupljeni i čuvani filmovi predstavljaju ne samo multietničnu Jugoslaviju odnosno Bosnu i Hercegovinu, na koju se danas gleda kao na izgubljenu prošlost. Oni tematizuju i obnovu i novi početak nakon razaranja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Istorijska filmska dokumentacija, posebno filmovi iz šezdesetih i sedamdesetih su od posebne važnosti za filmsko djelovanje uopšteno, posebno u Evropi. U Kinoteci su pored ostalih sačuvana i djela režisera Sarajevske dokumentarne škole koji su evropskih prihvatanjem osnovali školu.
Iz ovih razloga i značaja ovih filmova za njemački film je razlog što je Festival kratkog filma u Oberhausenu ovo filmsko nasljeđe predstavio kao težište u svom programu u 2009. godini.
Filmski arhiv se nažalost nalazi u teškoj finansijskoj situaciji obzirom da status Kinoteke i nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma u Deytonu 1995. godine nije riješen. Iz sredstava Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, sredstava Pakta Stabilnosti i sredstava iz programa za očuvanje kulture ova bi skoro zaboravljena kulturna institucija trebala ponovo da se javi u javnoj svijesti države, filmski fond osiguran i dostupan javnosti.
Goethe-Institut u Sarajevu poduzima mjere za očuvanje i obezbjeđenje filmskog fonda Kinoteke, djelotvornog predstavljanja u javnosti te vraćanja u život. Pri tome stručnu osnovu čine stručna analiza o stanju arhiva i tamo smještenog fonda i strategija o osiguranju istog koja će biti predstavljena na forumu „Kako spasiti filmsko nasljeđe Bosne i Hercegovine?” planiranom za januar 2010. godine.
Za 2010. takođe je planirano da filmski materijal bude pregledan sa njemačkim ekspertom, da bude katalogiziran u elektronskoj bazi podataka, te da se isti očisti i gdje je potrebno konzervatorno djeluje. Kako bi se „nova“ Kinoteka prestavila u javnosti planiran je filmski program sastavljen iz filmskih arhiva, kooprodukcija Kinoteke i Filmskog arhiva u Frankfurtu. Planirano je da bude prestavljen u Njemačkoj kao i u Bosni i Hercegovini.
Ulaanbaatar, Mongolija
Zgrada Goethe-Instituta u Ulaanbaataru u Mongoliji je u izgradnji od januara 2008. i otvorena je 05. oktobra 2009. godine. Već u septembru 2008. godine organizovan je seminar za bibliotekare iz Glavnog grada i nekoliko provincija na temu „Menažment biblioteka“
Dva učesnika seminara su se obratila Goethe-Institutu sa molbom za pomoć u očuvanju vrijednih filmskih fondova. Ovo je bio inicijalni okidač za dodatni projekt Goethe-Instituta čije je težište očuvanje religioznih rukopisa iz vremena prije „kulturne revolucije“. 
Za vrijeme „kulturne revolucije“ koja se dogodila kasnih tridesetih godina uništeni su mnogobrojni značajni dokumenti. Samostan Gandan u Ulaanbaataru koji je jedna vrsta „pokaznog objekta“ jedini je ostao očuvan za razliku od mnogobrojnih samostana države koji su uništeni. Ovo uništenje pratilo je uništenje mnogobrojnog umjetničkog blaga i predmeta za rituale. Samo nekoliko rukopisa je pomoću hrabrosti nekoliko ljudi spašeno. Nakon legalizacije religioznih aktivnosti za vrijeme demokratizacije države od 1989/1990. pojavile su se knjige i rukopisi koje su nomadi čuvali pod najtežim uslovima. Ponovno obnovljeni samostani postali su mjesta okupljanja. Često, u pećinama ili ispod zemlje čuvane knjige na jezicima: tibetanski, sanskrit, manzohuli i uiguro-mongloski moraju biti hitno stručno sačuvane.
Iako se u zadnjih dvadesetak godina desilo prvo razvrstavanje, nedostajao je pregled o broju i stanju rukopisa. O tome je Goethe-Institut u septembru 2009. godine održao radionicu sa ekspertom iz Univerzitetske biblioteke Minster. 
Tada je osnovana radna grupa koju čine uposlenici Ministarstva obrazovanja, kulture i nauke, Akademije nauka, Nacionalne biblioteke, Društva za kulturno nasljeđe, samostana Gandan i Erdene-Zuu kao i muzeja Danzen-Ravjaa. Za 2010. godinu planiran je dodatni seminar za uposlenike biblioteka i studijsko putovanje u njemačke biblioteke.
