Jezik se menja i on je politički relevantan. To posebno postaje jasno na primeru jezika bivših jugoslovenskih republika. Već i sam naziv može biti politički stav, stoga neki izbegavaju korišćenje naziva jezika i govore jednostavno o "našem" ili "maternjem" jeziku.
Na manifestaciji "Jezik / nacionalni jezik / dijalekat. Nemački jezik u Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj i diskusija o 'maternjem jeziku' u Srbiji i Crnoj Gori" u junu 2008. godine Goethe-Institut je zajedno sa Austrijskim kulturnim forumom i Ambasadom Švajcarske otvorio ovu temu za diskusiju. Priloge možete pronaći u nastavku.
Rudolf de Čilija: Jezik, nacionalni jezik i dijalekat
(srpski, PDF, 50 KB)
Ulrih Amon: Nemački kao pluricentričan jezik. O nacionalnim varijetetima nemačkog jezika i rečniku koji ih iscrpno kodifikuje
(srpski, PDF, 260 KB)
Rudolf de Čilija: Jezik ili jezici, državni jezik i dijalekti u Austriji
(srpski, PDF, 126 KB)
Protokol br. 10 o upotrebi leksičkih specifičnosti austrijskog varijeteta nemačkog jezika u okviru Evropske unije
(srpski, PDF, 35 KB)
Ranko Bugarski: Srpskohrvatski jezik– rezime zbivanja
(srpski, PDF, 480 KB)
Daniel Grabić: Crnogorski jezik u sklopu aktuelnog diskursa o crnogorskom identitetu
(srpski, PDF, 386 KB)
Ova manifestacija nastala je u okviru međunarodnog projekta "Sprachen ohne Grenzen /Jezici bez granica".
