Rat i mir

Prvi svjetski rat i kraj Austro-Ugarskog Carstva

„Mislim da je Austro-Ugarska pod ogromnim pritiskom, u ogromnoj opasnosti. Nacionalizam je cijepao Austro-Ugarsku u mnogim aspektima i prije rata. Postoje pritisci u Poljskoj na primjer [i] naravno među Slavenima, posebno u Bosni i Hercegovini, koju je Austro-Ugarska formalno aneksirala 1908. godine.

Postoje, međutim, ujedinjujući faktori koji sve drže na okupu. Jedan od njih može biti nešto poput Dunava – međunarodni plovni put Dunava, austro-ugarska vojska, zajednička vojska, carska vojska – ali iznad svega nalazi se odanost caru. On je, naravno, bio monarh sa najdužom vladavinom u Evropi. Došao je na tron 1848. godine. Izgledalo je kao da je on stalna figura, i vjerujem da je postojala ogromna rezidualna lojalnost prema liku ostarjelog cara.

A kad je umro u ratu izgubio se taj osjećaj odanosti prema liku cara. Njegov nasljednik, pranećak Karlo, bio je, vjerujem, jako sposoban mladić, ali prekasno, jer je izazov koji je rat predstavljao strukturama carstva, kako u Austriji tako i u Mađarskoj, bio ogroman.

I jasno je da će nacionalnosti u carstvu ići za vlastitim ciljevima te na samom kraju, Poljaci, Sloveni, Česi, svi proglašavaju nezavisnost od carstva, od Mađarske, pa čak i od Austrije. Na samom kraju rata u oktobru 1918. godine, Karlo je Austriji dao više autonomije unutar carstva, ali Austrija se zatim jednostavno odvojila i proglasila da će i ona tražiti nezavisnost od ostatka carstva.

A kada je riječ o mirovnim konferencijama 1919. godine, realnost je da je Austro-Ugarsko Carstvo tada već nestalo.“

 

Ian Beckett ©  Anemon Productions
Ian Beckett
Profesor Ian Beckett je profesor Vojne historije na Univerzitetu u Kentu i član je Kraljevskog historičarskog društva Velike Britanije. Njegova istraživanja su fokusirana na pomoćne snage Velike Britanije, Prvi svjetski rat, i vojsku kasnog viktorijanskog doba. Njegovi objavljeni radovi uključuju The Making of the First World War: A Pivotal History (Yale University Press, 2012.) (Građa Prvog svjetskog rata: Ključna historija).