Mjesta sjećanja i učenja

Zaklada Spomen-područja Buchenwald i Mittelbau-Dora

Stiftung Gedenkstätten Buchenwald und Mittelbau-Dora / Foto Petra Vidović
Joachim König

Foto Damir ŽižićSpomen-područje Buchenwald pripada zakladi Spomen-područja Buchenwald i Mittelbau-Dora, koju su u jednakim omjerima financirale Savezna Republika Njemačka i Slobodna država Tiringija. To je mjesto danas ujedno groblje, dokaz zločina, za žrtve i njihove bližnje mjesto žalosti i sjećanja, muzej suvremene povijesti te mjesto izvanškolskog povijesno-političkog obrazovanja za mlade i odrasle.

Pritom izložbe i pedagoški materijal u prvom redu omogućavaju bavljenje nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorom Buchenwald 1937-1945. i ondje počinjenim zločinima kao i temama sovjetskog zatočeničkog logora "Specijalni logor br. 2“ 1945-1950. te kulturom sjećanja (u doba DDR i aktualnije nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke).

Povijesno-političko obrazovanje

U povijesno-političkoj obrazovnoj djelatnosti Spomen-područje Buchenwald ima širok spektar ponuda. On seže od mogućnosti posudbe multimedijskog vodiča za samostalno istraživanje lokacije nekadašnjega logora preko obilaska s vodičem za pojedinačne posjetitelje i grupe do jednodnevnih i višednevnih projekata i seminara s njemačkim te, sve više, međunarodnim grupama. Pritom se prema interesima grupa posjetitelja u detaljnom dogovoru s njima realiziraju deferencirani, ciljani obrazovni programi. Polazište povijesno-političke edukacije povijesna je lokacija, ostaci logora nadopunjeni izjavama svjedoka, originalnim dokumentima, predmetima iz zbirke i drugim zornim materijalom. Uz promatranje lokacije postavljaju se pitanja koja se tematski prate kroz što je moguće samostalnije, istraživačko učenje u muzeološkoj i umjetničkoj zbirci, arhivu i knjižnici, kao i za vrijeme arheoloških iskapanja i obrade nalaza u restauracijskoj radionici spomen-područja. Ta raznolikost metoda u obrazovne procese uključuje primjerice i umjetnički angažman i arheološki rad.

Promicati sposobnost za dijalog i omogućiti raspravljanje o kontroverzijama

Mladi, kao i većina odraslih, više ne pamte povijest izravno; za empatiju i spomen potrebno je posredovano znanje. Posredovanje znanja usmjereno je na pokazivanje na povijesnim primjerima na koji se način ne djeluje u skladu s nedjeljivom čovječnosti i nedjeljivim ljudskim pravima. Izobrazba autorefleksijske svijesti o povijesti izoštrava kritičko suočavanje i pozornost za ugroženost demokratske kulture ljudskih prava u sadašnjosti i budućnosti. Stoga su iskustva i opažanja sadašnjosti sudionika seminara važno polazište za procese učenja; nipošto ne treba doći do moralnog pritiska koji bi isključio samostalnu povijesno-etičku prosudbu. Isto se tako ne radi o stvaranju lažnih analogija. Demokratski i otvoren obrazovni proces treba promicati sposobnost za dijalog i omogućiti raspravljanje o kontroverzijama. U tom smislu osobito međunarodni i interkulturalni progami koji se primjerice bave europskim dimenzijama kulture sjećanja čine okosnicu pedagoškoga rada.

Nakon studija povijesti i geografije u Bochumu i Bordeauxu Joachim König završio je referendarijat (dvogodišnje praktično pripravništvo) izobrazbe za nastavnika u gimnazijama i srednjim školama. Za vrijeme studija surađuje s mnogim djelatnicima u izvanškolskom obrazovanju mladih, među ostalim na njemačko-francuskom području. Od 1999. Joachim König radi kao pedagoški suradnik u Međunarodnom susretištu mladih Spomen-područja Buchenwald. Uz izradu i provedbu programa s njemačkim grupama težište njegova rada u prvom su redu međunarodna obrazovna djelatnost te usavršavanje didaktičkih koncepata i metoda.
Linkovi o temi