Mjesta sjećanja i učenja

Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

Maja Dubljević

osobnasjecanja.hrProjekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas u okviru kojeg je nastala zbirka od 450 video zapisa započeo je u proljeće 2010. godine.

Ideja o projektu temeljila se na prikupljanju osobnih sjećanja ljudi sa područja zapadne Slavonije, koje je Documenta provodila u razdoblju od 2006. do 2008., na temelju kojeg je nastala knjiga Sjećanja na rat u Pakracu, Lipiku i okolnim mjestima. Veliki dio kazivača i kazivačica vrlo često se referirao na događaje iz Drugog svjetskog rata te smo to prepoznali kao važnu činjenicu za razumijevanje formiranja kolektivnih identiteta temeljenih na etničkoj pripadnosti, ali i za dublju analizu povijesnog nasljeđa na ovim prostorima.

Na načelu mulitperspektivnosti

U okviru šireg procesa suočavanja s prošlošću, Documenta svojim aktivnostima vezanim uz prikupljanje i snimanje osobnih sjećanja nastoji omogućiti ljudima, koji nisu bili kreatori povijesnih događaja i nositelji političke moći te je njihovo osobno iskustvo vezano uz političke i društvene događaje redovito zanemarivano, društvenu afirmaciju. S druge strane, inzistirajući na načelu mulitperspektivnosti, javnosti se nastoji prezentirati pluralizam različitih narativa te time pridonijeti dubljem i sveobuhvatnijem razumijevanju pojednih povijesnih procesa.

Ključni razlog zbog kojeg projekt obuhvaća osobna sjećanja na razdoblje od početka Drugog svjetskog rata pa do danas, je iskustvo prešućivanja ratnih zbivanja i ostalih oblika političkog nasilja kojem smo svjedočili tijekom razdoblja Jugoslavije, ali i nakon osamostaljenja Hrvatske. Smatramo da odnos prema povijesnim zbivanjima koji se ne zasniva na demokratičnim i humanističkim principima, potencijalno generira nove sukobe, te da se u tom smislu može reflektirati i na buduće generacije.

Društvena funkcija povijesti

Metodologija rada kojom se Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću koristi u prikupljanju osobnih sjećanja dijelom se zasniva na osnovnim metodološkim principima metode usmene povijesti, a dijelom nastoji zadovoljiti specifične zahtjeve koje Documenta, kao organizacija za ljudska prava koja se bavi suočavanjem s prošlošću, ima pred sobom. Drugim riječima, osim što nastojimo poštivati znanstvene principe dokumentiranja putem metode usmene povijesti, metodologija koju koristimo uključuje i iskorak ka društvenom angažmanu čime zastupamo i tezu o društvenoj funkciji povijesti.

Pritom je važno naglasiti da metoda usmene povijesti prenosi osobni doživljaj pojedinca i atmosferu koja je vladala u nekoj društvenoj zajednici u određenom razdoblju, a osobna sjećanja nam pomažu u boljem razumijevanju vjerovanja i zabluda koje su djelovale pri formiranju identiteta kod ljudi i utjecale na njihove postupke u specifičnim situacijama.

Široki dijapazon tema od Drugog svjetskog rata do danas

Razgovori sa kazivačima i kazivačicama su vođeni na temelju polu-strukturiranog upitnika. Pitanja su bila koncipirana prema nekoliko tema: Drugi svjetski rat, odnos prema nacionalnom i vjerskom identitetu, samoupravni socijalizam u Jugoslaviji, Goli otok, '71, međunacionalni odnosi, JNA, dominantne povijesne ličnosti u razdoblju od 1941. do danas na našim prostorima, politička i ekonomska previranja osamdesetih, raspad Jugoslavije, rat devedesetih, izbjeglištvo, procesuiranje ratnih zločina, specifičnosti položaja civilnih žrtava rata, iskustvo braniteljske populacije te društvene i političke pojave u razdoblju nakon rata.

U okviru projekta Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas snimljena su sjećanja kazivača i kazivačica koji pripadaju različitim društvenim skupinama, potječu iz različitih krajeva Hrvatske, a neki od njih svjetonazorski se nalaze na dijametralno suprotnim pozicijama. Osnovni kriterij pri odabiru kazivača i kazivačica je bio povreda, nasilje, gubitak ili šteta koju je osoba na neki način doživjela u određenom razdoblju. Pritom se nije nužno moralo raditi o eklatantnom slučaju gubitka ili stradanja, jer je jedna od premisa bila da je svatko u nekom obliku tijekom autoritarnog režima ili ratnog sukoba oštećen.

Odnos prema društvenoj zbilji

Kroz prikupljeni materijal moguće je iščitati različitosti u odnosu prema društvenoj zbilji. I to onoj koja je postojala za vrijeme Jugoslavije, ali i onoj koja je nastala osamostaljenjem Hrvatske. Kolekcija pruža vrlo ozbiljne uvide u to na koji način su se različite društvene skupine odnosile prema vrijednostima proklamiranim u Jugoslaviji; prema bratstvu i jedinstvu, samoupravnom socijalizmu i drugim vrijednostima te je li se i na koji način pratila politička situacija. Zanimalo nas je postojanje ili ne postojanje političkog promišljanja društvene zbilje i čimbenici koji su na individualnoj razini utjecali na (ne) postojanje političke svijesti. Nadalje, pokušali smo saznati kakav je bio odnos prema centrima političke moći, u kojoj mjeri su centri političke moći bili otuđeni u razdoblju Jugoslavije, te je li se taj odnos promjenio nakon proglašenja neovisnosti. Posebno je intrigantno pitanje "društvene pobune" u odnosu na sustav, na koje načine se "društvena pobuna" manifestirala i kakve su bile reperkusije za pobunjenog pojedinca, te jesu li sinovi i kćeri “pobunjenih pojedinaca” osjećali stigmu zbog svojih roditelja i kako je to utjecalo na njihov daljnji život i razvoj.

Suosjećanje i solidarnost prema svim žrtvama

Premda je projekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas prvenstveno zamišljen kao rad na prikupljanju i dokumentiranju materijala, nezaobilazna je činjenica da takva građa treba biti dostupna što većem broju ljudi i korištena u što većem broju znanstvenih, umjetničkih, dokumentarističkih i obrazovnih programa. Jedan oblik prezentacije usmjeren je na povećanje svijesti o različitim perspektivama i iskustvima rata i stradanja, te na važnost poštivanja ljudskih prava. Kroz saznanje o stradanjima svojih susjeda ili ljudi iz drugih krajeva zemlje, a posebno onih koji pripadaju različitim etničkim zajednicama, cilj nam je pridonijeti stvaranju društvene klime u kojoj će svijest o tuđem iskustvu rata potaknuti suosjećanje i solidarnost prema svim žrtvama.

Slobodno dostupno javnosti

U tom smislu, materijal je pogodan za razne oblike korištenja u medijima te umjetničku i dokumentarističku obradu - objavljivanje priča i članaka o protagonistima/cama kazivanja u medijima, dokumentarni filmovi, izložbe i sl. Prilikom koncipiranja izložbe Jugoslavija od početka do kraja u postavu Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, izložen je i ulomak iz jednoga od intervjua prikupljenih u okviru Documentine kolekcije.

Snimljeni intervjui dostupni su javnosti, studentima/cama i istraživačim/cama kao svojevrsni virtualni muzej na internetskoj stranici www.osobnasjecanja.hr koja omogućuje pretragu snimljenih intervjua prema različitim temama i ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku.
Prikupljeni materijal također je primjeren za korištenje u obrazovne svrhe, za istraživanja na području humanističkih znanosti, istraživanja vezana uz psihosocijalne posljedice rata i političkog nasilja, formuliranje istraživačkih programa komparativnih studija u procesu suočavanja s prošlošću te kao resurs za rad na studijama slučaja. Znanstveni istraživači iz zemlje i inozemstva, kojima kolekcija može poslužiti kao izvor informacija i podataka, se nakon javne objave zbirke javljaju sa upitima.

Projekt Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas ostvaren je uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske kroz program Matra čiji je cilj poticanje društvene promjene i ojačavanje veza između organizacija civilnoga društva i institucija iz Nizozemske i drugih zemalja. Partneri iz Nizozemske su bili: Sveučilište Erasmus, Sveučilište Twente, DANS Institut za arhiviranje i istraživanje te Noterik Multimedia BV.

Maja Dubljević urednica je zbirke "Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas" i suradnica "Documente".
Linkovi o temi