Umjetnost protiv zaborava

Holokaust na filmu

Foto Jewish Film Festival
von Luka Rinčić

Foto Damir ZizicHolokaust se kao tema u filmskoj industriji pojavio neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Prvi igrani film koji obrađuje ovo područje je poljska „Posljednja postaja“, koji je ujedno snimljen na autentičnim lokacijama – u samim logorima.

Dokumentarni filmovi Georgea Stevensa iz 1945. zbog svoje su autentičnosti korišteni čak i kao dokaz za vrijeme Nürnberškog procesa. U sljedećih sedam desetljeća, gotovo je svake godine produciran neki igrani ili dokumentarni film koji prikazuje okrutnosti nacističkog režima i njegove žrtve, a neki od njih, poput „Sofijinog izbora“, „Schindlerove liste“, „Pijanista“ ili „Život je lijep“, postali su svevremenski klasici. Brojni slavni redatelji ostavili su trag svojim filmovima na temu holokausta, nabrojimo samo neke: Orson Welles, Andrzej Wajda, Agnieszka Holland, Joseph Sargent, Steven Spielberg, István Szabó, Costa-Gavras, Roman Polanski, Stefan Ruzowitzky.

Film kao način suočavanja prošlošću

Jedan od glavnih razloga stvaranja filmova na ovu temu ujedno je i glavna poruka žrtava holokausta – da se ne zaboravi! Upravo filmovi o holokaustu danas imaju važno mjesto u edukaciji djece i odraslih po brojnim obrazovnim i kulturnim ustanovama širom svijeta. Filmom, danas jednim od najzastupljenijih i najznačajnijih medija, može se izravno doprijeti do velikog broja ljudi. Po produkciji filmova o holokaustu danas prednjače Njemačka (koja se i na ovaj način odlučila obračunati sa svojom prošlošću), Sjedinjene Države te Francuska. Što se kinematografije bivše države tiče, na ovom području od igranih filmova bilježimo „Deveti krug“ slovenskog redatelja Francea Štiglica iz 1960. godine, „Hranjenika“ hrvatskog redatelja Vatroslava Mimice iz 1970., te „Okupaciju u 26 slika“ hrvatskog redatelja Lordana Zafranovića iz 1978., a od dokumentarnih „Jasenovac“ Gustava Gavrina i Koste Hlavatyja. Prvi igrani film o holokaust snimljen u Republici Hrvatskoj je „Lea i Darija“ iz 2011. godine.

20 godina od "Schindlerove liste"

Festival tolerancije prvi je put organiziran 2007. godine pod nazivom Festival židovskog filma Zagreb. Filmovi o holokaustu činili su centralni dio njegova programa, što je slučaj i sve do danas, iako se Festival tematski proširio. Povodom obilježavanja njegove 20-godišnjice, osmo izdanje Festivala posvećeno je filmu „Schindlerova lista“, koji je dobio čak sedam Oscara, a kojeg je producirao predsjednik Festivala i preživjeli holokausta Branko Lustig. Gosp. Lustig sudjelovao je na setu nekoliko znamenitih filmova na tematiku holokausta koji su (djelomično) snimljeni na području Hrvatske, kao što su „Sofijin izbor“ i „Limeni bubanj“. Iz ovogodišnjeg programa Festivala svakako vrijedi izdvojiti i remake nikad dovršenog dokumentarnog filma Alfreda Hitchcocka iz 1945. „Night Will Fall“ te dobitnika ovogodišnjeg Oscara u kategoriji kratkog dokumentarnog filma, „The Lady in Number 6: Music Saved My Life“.

Tako će se ovi filmovi pridružiti dugačkom popisu znamenitih filmova o holokaustu koji su već prikazani na našem Festivalu, od već spomenutih „Devetog kruga“ i „Posljednje postaje“, sve do izrazito uspješnih novijih filmova „Sarinog ključa“, koji je otvorio 6. izdanje Festivala i „Johna Raba“, koji je prikazan dvije godine ranije. Također, svakom smo prilikom nastojali osigurati i prikazati hrvatske i regionalne filmove na ovu tematiku, kao što su dokumentarni film „Lea i Darija – Dječje carstvo“ Branka Ivande te igrani filmovi „Kad svane dan“ Gorana Paskaljevića i „Treće poluvrijeme“ Darka Mitrevskog.

Osim što sve ovakve filmove prikazujemo bez naplate ulaznica u svrhu edukacije građana o ovoj tragičnoj epohi moderne povijesti kroz koju ukazujemo na nužnost razumijevanja različitosti i tolerancije te se borimo protiv diskriminacija i predrasuda u današnjem društvu, oni također čine i okosnicu našeg programa kojim podučavamo učenike širom Republike Hrvatske (pa i šire) o ljubavi prema bližnjem i pozitivnim vrijednostima. Osim što smo ove filmove, koji su redovito odobreni i preporučeni od Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, prikazali u sklopu Edukacijskih jutara pred već više od 9000 mladih, nedavno smo započeli i s njihovom distribucijom po školama kako bi ih nastavnici mogli koristiti kao nadopunu predavanjima o holokaustu i Drugom svjetskom ratu te kako bi potaknuli rasprave o moralnim pitanjima.

Luka Rinčić (Zagreb, 1982.), koordinator obrazovnog i filmskog programa. Nakon završene Prve gimnazije, diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti, studij politologije 2006. godine. Civilnu službu odslužio je u nevladinoj neprofitnoj organizaciji GONG, gdje stječe prva radna iskustva. Od 2009. godine radi kao novinar za Poslovni dnevnik, da bi se u travnju 2011. godine priključio Udruzi Festival suvremenog židovskog filma kao koordinator obrazovnog programa. Iza sebe ima šest uspješno organiziranih Edukacijskih jutara u sklopu Festivala židovskog filma u Zagrebu te tri organizirane turneje po hrvatskim gradovima. 2012. godine postaje kontakt za filmski program te aktivno sudjeluje u pisanju aplikacija za natječaje.
Linkovi o temi