Njemačka

Nacionalsocijalizam i holokaust u školskoj nastavi

Holokaust i nacionalsocijalizam dijelom su nastavnoga plana većine škola te su obrađeni u školskim udžbenicima. No na međunarodnoj su razini zamjetne velike razlike u povijesnom prikazu i kontekstualizaciji holokausta i Drugog svjetskog rata.

Međunarodno istraživanje udžbenika

Intervju s dr.sc.Falkom Pingelom

Foto Damir ŽižićŠkolski udžbenici mogu promicati predrasude i stereotipne predodžbe o neprijatelju, ali jednako tako mogu doprinijeti pomirenju i međusobnom razumijevanju. Institut Georg Eckert (GEI) u Braunschweigu svjetski je priznati centar za znanstvenu razmjenu i pripremu relevantnih podataka, izvora i informacija o međunarodnom istraživanju školskih udžbenika i obrazovnih medija s kulturno-znanstveno-povijesnim težištem. Falk Pingel, pridruženi znanstvenik na GEI, u razgovoru o značenju, metodama i izazovima međunarodnog istraživanja udžbenika.

Istraživanje udžbenika relativno je nova znanstvena disciplina. Zbog čega je ona važna?

Međunarodno komparativno istraživanje udžbenika s ciljem da se nastava, osobito ona iz predmeta s povijesnim, političkim i geografskim sadržajem, oslobodi etničkih, religijskih i kulturalnih predrasuda te da se promiče miroljubivo ponašanje koje teži rješavanju sukoba, razvilo se iz iskustava dvaju razornih svjetskih ratova. U zajedničkim projektima pedagozi i stručnjaci sa spomenutih područja nastoje u međunarodnim okvirima rastaviti strukture predrasuda i suzbiti predodžbe o neprijatelju.

Institut GEI radi na sjecištu znanosti, prosvjetne politike i prakse. Na koji se način rasprave o kulturi sjećanja odražavaju na sadržaj i metode međunarodne usporedbe udžbenika?

Upravo su udžbenici sastavni dio nacionalnih sjećanja, koja se prenose s jedne na drugu generaciju. Nažalost, sjećanja često razdvajaju narode i nacionalne manjine umjesto da ih povezuju. Iskustva na koja se sjećanja odnose moraju biti razumljiva i onom „drugome“, koji ne dijeli ta iskustva i sjećanja. Sjećanja na bolnu prošlost često čine prepreke zajedničkom djelovanju. Razmjena sjećanja, prije svega onih proturječnih, treba razviti međusobno razumijevanje i na osnovi toga otvoriti perspektivu za budućnost.

Kako se shvaćanje povijesti Drugoga svjetskog rata mijenjalo u njemačkim udžbenicima od poratne Njemačke do današnjeg migracijskog društva?

Rat se sve do 60-ih godina prošloga stoljeća uglavnom predstavljao kao vojni događaj. Otad se predodžba promijenila: važnu ulogu sada imaju socijalno stanje stanovništva, pitanje mogućnosti djelovanja unutar diktature, odn. izbor između mirnog promatranja, sudjelovanja ili otpora. Prikaz je osim toga manje usredotočen na Njemačku. Okupatorska politika s posljedicama koje se i danas osjećaju tumači se, recimo, na primjeru Francuske, Poljske ili Sovjetskog Saveza. Mnogi se školski udžbenici stoga bave i različitim oblicima sjećanja. Današnji učitelji trebaju biti svjesni toga da učenike iz Turske ili Afrike primjerice pojam „genocid“ neće najprije podsjetiti na holokaust, nego na slične događaje iz njihove povijesti.

Koji su aktualni impulsi za didaktičko i pedagoško poboljšanje udžbenika i materijala za nastavu povijesti? U kolikoj su mjeri oni općeprimjenjivi?

Kontroverzna sjećanja ne mogu se razmjenjivati u frontalnoj nastavi. Mora biti moguća otvorena diskusija bez pristranosti nastavnika i proklamiranja jedine istine s učiteljske katedre. Udžbenici trebaju obrazloženo prikazivati različita tumačenja povijesti. No i za to je potrebno poticanje na raspravu i novo shvaćanje uloge nastavnika. To je često moguće postići tek s jedne generacije učenika i nastavnika na drugu.

Gospodine Pingel, na kojim projektima na temu nacionalsocijalizma i holokausta trenutno sudjelujete?

Glasnogovornik sam predmetno-didaktičko-stručno-znanstvenog savjetodavnog tijela za projekt „erinnern.at – Nationalsozialismus und Holocaust“, koji je pokrenulo austrijsko Ministarstvo obrazovanja. Ove godine uz potporu EU počinje projekt koji bi prvi put trebao razviti sveučilišni tečaj i školske nastavne jedinice koje bi se bavile holokaustom u Bosni i Hercegovini. I tu radim kao savjetnik.

Falk Pingel studirao je povijest, filozofiju i starogrčki. Doktorirao je 1976. na Sveučilištu Bielefeld s disertacijom na temu nacionalsocijalističkih koncetracijskih logora. Od 1973. do 1983. te od 1997. do 2000. Falk Pingel predavao je na Sveučilištu Bielefeld. Od 1983. radio je kao znanstveni suradnik, a od 1993. do napuštanja službe 2009. kao zamjenik ravnatelja Instituta Georg Eckert za međunarodno istraživanje udžbenika. Osim toga je od 2003. do 2004. obnašao funkciju voditelja Odjela za obrazovanje pri Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini.
Linkovi o temi