Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj (Alt 1)Idi direktno na sekundarnu navigaciju (Alt 3)Idi direktno na glavnu navigaciju (Alt 2)

Kumstva u meteorologiji
„Ženska polja visokog pritiska brže odu!”

Studentica meteorologije Daniela Schoster ispred meteorološke stanice
Studentica meteorologije Daniela Schoster ispred meteorološke stanice | Foto (isječak): © Gunnar Leue

„Katja”, „Ursel” ili „Xander” – studenti meteorologije u Berlinu od 2002. godine prodaju imena za polja visokog i niskog pritiska. I tako finansiraju svoju meteorološku stanicu.

Malo je drugih stvari koje ljude širom svijeta toliko povezuje kao što to čini vrijeme – i razgovor o vremenu. Ko želi može čak i vlastito ime medijski efikasno uključiti u taj razgovor. Naime, od 2002. godine, studenti meteorologije u Berlinu prodaju širom svijeta kumstva za polja visokog i niskog pritiska. Oznake kao što su polje niskog pritiska „Ursel” ili polje visokog pritiska „Xander” oficijelno se koriste na službenim meteorološkim kartama – pa se zato spominju i u meteorološkim izvještajima na televiziji, na radiju i u novinama.

Neobična ponuda koja započne svake jeseni na web-stranici Instituta za meteorologiju Slobodnog univerziteta u Berlinu oduševljava ljude iz mnogih zemalja koji se zanimaju za vremenske prilike. Jedni kupuju kumstva sebi, a drugi, kao poklon, prijateljima ili rodbini: polje visokog pritiska košta 356 eura, a polje niskog pritiska 236 eura. Pošto se broj godišnjih polja visokog i niskog pritiska – prema dosadašnjim iskustvima, bude ih oko 200 – ne može precizno prognozirati, postoje i „rizična kumstva” sa garantiranim povratom novca.

OSIGURATI PRIHODE
STUDENTSKO POSMATRANJE VREMENSKIH PRILIKA

„Akcija meteorološkog kuma” organizira se na četvrtom spratu starog berlinskog vodenog tornja u općini Steglitz u Berlinu. Tu se nalazi jedina meteorološka stanica na svijetu koju bez izuzetka vode studentice i studenti. Godine 2002, posmatranje vremenskih prilika trebalo je biti ukinuto na tom mjestu, jer je univerzitet bio prisiljen na štednju. Zbog toga su studenti taj projekt prvo nastavili voditi na dobrovoljnoj osnovi. Kako bi dobili bilo kakvu naknadu za svoj zahtjevni sporedni posao, kratko nakon toga pojavila se ideja da se imena za srednjoevropska polja visokog i niskog pritiska dodjeljuju za novac. Dana 21. novembra 2002, „Yvonne” je, kao prvo prodano polje visokog pritiska, proletjela iznad Njemačke. Davanje imena poljima visokog i niskog pritiska na Meteorološkom institutu je svakako bilo uobičajeno još od 1953. godine. Međutim, polja niskog pritiska prvo su imala isključivo ženska imena, a tek 1998. godine ravnopravnost je i tu došla na svoje: od tada se svake godine izmjenjuju ženska i muška imena.

VISOKO ILI NISKO?

Studentica meteorologije Daniela Schoster u meteorološkoj stanici Studentica meteorologije Daniela Schoster u meteorološkoj stanici | Foto (isječak): © Gunnar Leue

Godine 2017, polja visokog pritiska nose ženska, a polja niskog pritiska muška imena. Za posao je to dosta dobro pošto se kumstva često kupuju kao pokloni – a većina muškaraca svojim ženama radije žele pokloniti polje visokog pritiska i lijepog vremena, nego neko kišovito polje niskog pritiska. „Ženska polja visokog pritiska”, kaže studentica meteorologije Daniela Schoster, „prodaju se brže”. Godišnje postoji oko 50 polja visokog pritiska i otprilike tri puta više polja niskog pritiska sa relevantnim utjecajem na vrijeme u srednjoj Evropi. Dok polje niskog pritiska u pravilu traje tri do sedam dana, polje visokog pritiska može trajati od sedam do deset dana, a u ekstremnom slučaju i do tri sedmice – kao što je to učinila „Michaela” tokom najtoplijeg ljeta u Evropi u proteklih stotinu godina 2003. godine.

Iako većina polja visokog i niskog pritiska nose tipično njemačka imena kao što su „Klaus”, „Dieter” ili „Petra”, i švedska ili ruska imena poput „Pille” i „Ivan” pronađu svoj put na meteorološke karte – najvažnije je da matični ured priznaje to određeno ime. Polje visokog pritiska „Sören”, koje se u maju 2016. godine nalazilo nad srednjom Evropom, svoje ime nije dobilo ni od jednog jedinog kuma. Izmislio ga je kolektiv kumova iz Njemačke: počasni saradnici jednog kina na otvorenom, koji su već prije toga podržavali razne projekte u oblasti zaštite prirode.

SAMO IZUZETNO DOZVOLJENO KAO MARKETINŠKA IDEJA

Neki kumovi špekuliraju super poljem visokog pritiska i iz nekih interesa koji su za opće dobro. Tako su stanovnici iz sjevernonjemačkog Oldenburga otkrili šansu da svoj gradić uz pomoć polja visokog pritiska „Oldenburgia” na nekoliko godina stave na meteorološku kartu, a samim time i u vijesti koje se emitiraju i van granica regije. Međutim, komercijalne firme sa sličnim marketinškim idejama u pravilu se odbijaju, osim ako su njihovi proizvodi ime dobili po nekom vlastitom imenu. Samo zato je bilo moguće da „Yoda”, „Luke” i „Lea” u vrijeme dolaska novog filma „Star Wars” u kina ne lete samo kroz svemir, nego i kroz meteorološke vijesti širom zemlje.

Posao studenata u Berlinu u svakom slučaju je u stalnom polju visokog pritiska: od 2002. godine, preko 1.800 ljudi iz 15 evropskih zemalja te iz Brazila, Japana i SAD-a postali su „meteorološki kumovi”. Svi na kraju dobiju paket sa uvjerenjem, meteorološkom kartom i „biografijom” polja visokog ili niskog pritiska, u koji, pored dužine, spadaju i eventualne štete koje je nanio. Neki kumovi su se, navodno, poslije nekih polja niskog pritiska koja su imala posebno velike posljedice, raspitivali da li oni moraju platiti nastalu štetu, kaže Daniela Schoster. „Kumovi se na neki način osjećaju suodgovornim. Oni to, naravno, nisu, po tom pitanju ih možemo smiriti.”

Vrh