U Goethe-Institutu u Beogradu, 2022. godina protekla je u znaku višejezičnosti. Brojnim projektima i aktivnostima za učenike/ce i nastavnike/ce trudili smo se da istaknemo važnost višejezičnosti u našoj zemlji domaćinu i u našem regionu. Osim jezika koje smo naučili kod kuće, za nas je ključno podučavanje stranih jezika. Želimo da istovremeno podstičemo nemački kao strani jezik i da otvorimo našu ponudu za druge predavače stranih jezika.
Digitalna konferencija za nastavnice i nastavnike Polyglott
U novoj školskoj godini otvorićemo temu „Višejezičnost” i za predavače koji učestvuju u projektu PASCH kao i one iz drugih škola. Vrhunac ovih aktivnosti biće digitalna Konferencija za nastavnike i nastavnice Polyglott, koja će se održati 21. i 22.10.2022, sa učešćem po pozivu.
Ovde ćete pronaći sve informacije o konferenciji Polyglott!
Privatna docentkinja dr phil. habil. Marion Grajn je rukovoditeljka master programa Nemački kao strani/drugi jezik na Univerzitetu Johanes Gutenberg. Doktorirala je u Majncu, na Univerzitetu u Minsteru je završila habilitaciju iz lingvistike, a na Univerzitetu u Majncu habilitaciju iz Nemačkog jezika kao stranog/drugog jezika. Oblasti njenog užeg naučnog interesovanja su neurodidaktika, plurikulturna kompetencija i višejezičnost kao i digitalna nastava.
Bernadet Veres ima veliko iskustvo u praksi, nastavnica je DaF-a i germanistkinja sa višegodišnjem iskustvom u nastavi sa decom, mladima i odraslima. Više od 20 godina radi u inostranstvu kao trener nastavnika za Goethe Institut i druge obrazovne institucije, osmišljavajući i vodeći seminare i (uživo onlajn) radionice o metodologiji i didaktici (na različite DaF, FüDaf, (soft)CLIL - teme) za nastavnice i nastavnike unutar svakog nivoa znanja. Pored toga, često moderira interaktivne (online uživo) događaje za učenice i učenike i planira projekte, letnje kampove sa i za učenice i učenike.
Bernadet je sertifikovana ispitivačica i koautorka različitih materijala za Goethe-Institut, a takođe je među ostalog i aktivna u oblasti podučavanja nastavnog osoblja.
Aleksandra Obradović je nastavnica u Nemačkoj školi u Beogradu i nastavnica nemačkog jezika kao stranog, multiplikatorka za koncept učenja Deutsch Lehren Lernen (DLL) i edukatorka Goethe‑Instituta u zemlji i inostranstvu. Radi kao autorka udžbenika za izdavačku kuću Kornelzen, za ediciju Prima – Los geht´s! Težište njenog interesovanja su višejezičnost, didaktika i metodika stranih jezika, rano učenje stranih jezika i digitalni mediji.
Naslov: Kooperativno učenje u školi – više od rada u grupama
Emran Sirim je studirala nemački, engleski i opštu lingvistiku na univerzitetu u Manhajmu. Nakon diplomiranja, radila je na lingvističkim istraživačkim projektima na temu višejezičnosti i usvajanja jezika, kao i na temu dvojezične predmetne nastave na Univerzitetu u Landauu i na istraživanju migracija na Institutu za nemački jezik. Od 2013. godine radi kao nastavnica na Goethe-Institutu u Ankari i odgovorna je za ispite i usavršavanje nastavnika. Istovremeno radi svoj doktorat na Trakijskom univerzitetu u Jedrenu od 2021. godine.
Sibil Ocak je studirala germanistiku i romanistiku na univerzitetu u Manhajmu. Nakon studija je radila u naučnoj oblasti na univerzitetima u Manhajmu i Landauu sa fokusom na temi „Multilingvizam, jezička podrška i usvajanje jezika“ i kao nastavnica za nemački kao strani jezik (DaF). Kao lektorka Nemačke službe za razmenu studenata (DAAD) od 2013. do 2019. godine igrala je ključnu ulogu u osnivanju Tursko-nemačkog univerziteta u Istanbulu. Od avgusta 2019. godine je ekspertkinja za nastavu na Goethe-Institutu u Istanbulu i zadužena je za nemačku obrazovnu saradnju. Istovremeno, od 2020. godine, pohađa doktorske studije na Trakijskom univerzitetu u Jedrenu.
Jelena Gojić ima 30 godina i živi u Kragujevcu. Tamo je završila studije germanistike i potom počela da radi. Interesuju je oblasti u kojima može da otkriva i sebe i druge. Uvek je težila prevazilaženju vlastitih granica, nalaženju odgovora na zagonetna pitanja, a nije prestala to da radi čak ni kada je prešla u svet „odraslih“. Zbog toga je postala nastavnica nemačkog jezika, asistentkinja za nemačku književnost i kulturu na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu i pozorišna pedagoškinja. Svoju ljubav ka nastavi, književnosti i pozorištu sjedinila je u pozorišnoj pedagogiji kojom se bavi osam godina unazad. Svoje znanje o pozorišnoj pedagogiji proširivala je u Nemačkoj, Rumuniji i Hrvatskoj, a pošto često putuje u inostranstvo, susreće se sa različitim jezicima u kojima nalazi inspiraciju. Radi na različitim pozorišnim projektima sa mladima, među kojima su i verbalne ili neverbalne ulične predstave kao i interaktivni pozorišni komadi. Sa pozorišnom grupom koju vodi na svom matičnom univerzitetu i koja nosi naziv Akademsko pozorište studentkinja i studenata germanistike, bavi se provokativnim pitanjima koja pokušava da razume radeći na pozorišnim komadima. U slobodno vreme voli da pleše i da vežba jogu.
Dr Kata-Silvija Bartalis radi na Fakultetu za psihologiju i pedagogiju Univerziteta Babeš-Boljaj u Klužu. Teme kojima se bavi su: opšta pedagogija, umetnčka pedagogija, pozorišna pedagogija, predavanje jezika (DaF/DaZ) putem estetskog obrazovanja, podsticanje višejezičnosti od obdaništa do nivoa sekundarnog obrazovanja, primena digitalnih boardstories u nastavi, primena pripovednog pozorišta Kamisibai.
„Tamo gde psi laju na tri jezika“, a ljudi nosioci više različitih kultura, iz karpatskog luka pod nazivom Translivanija potiče dr Kata-Silvija Bartalis, pedagoškinja i akademska radnica, koja svojim pedagoškim istraživanjima zajedno sa osnovnoškolskim i predškolskim pedgaoškinjama i pedagozima, kao i nastavnicama i nastavnicima nemačkog jezika pokušava da pronađe rešenja i odgovre na esencijalna pitanja postmodernog obrazovanja. U središtu njenog pristupa „Obrazovanje umetnosti. Radionica nemačkog kao stranog jezika“, koji je razradila kao rezultat svoje dugogodišnje prakse u nastavi i pozorišnoj pedagogiji u okviru svog doktorskog rada na Fakultetu za pedagogiju u Ludvigsburgu, nalazi se estetsko iskustvo, lični razvoj i prirodni razvoj stranog jezika. Na radionicama za decu i mlade spaja različite oblasti umetnosti (pozorište, muziku, književnost i likovnu umetnost) s aktuelnim principima poput podsticanja višejezičnosti, interkulturalnosti, načina rada i instrumenata današnje didaktike nemačkog jezika (pripovedno pozorište Kamisibai, jezički odgoj, digitalne boardstories). Zahvaljujući saradnji sa agencijom Zeilenschmiede i različitim centrima za usavršavanje poput Goethe-Instituta, dr Kata-Silvija Bartalis obučava nastavnice i nastavnike koji tako dobijaju mogućnost da zađu iza kulisa kreativnih nastavnih metoda.
Autor, putopisac i osnivač agencije „Cajlenšmide“ Mič Miler je poslednjih desetak godina proputovao više zemalja nego drugi ljudi tokom čitavog života. Prepešačio je Tursku, ledene pejzaže Patagonije, a obučen u oklop Starih Rimljana i celu Evropu uzduž i popreko. U zabačenim ostvrskim pećinama se skrivao od oluja i bez ičije rešavao stomatološke probleme najdubljim prašumama. Sve te neobične avanture je uvek stavljao na papir, što je i bila odskočna daska u svet (putopisnog) novinarstva. Dok je kao novinar-putopisac prelazio velike razdaljine, Mič je uporedo s tim gradio karijeru u kreativnim odeljenjima različitih marketinških agencija – mašta nipošto nije vezana za jedno mesto. Tako je sarađivao i učestvovao u nekoliko poznatih marketinških kampanja za celu Nemačku. Njegova iskustva u toj branši danas su deo njegovog Učenja o perspektivi u jeziku/ima. Entuzijazam za pisanje i književnost konačno su ga doveli do dubljeg sagledavanja književnog odnosno kreativnog stvaralačkog procesa da bi na kraju skicirao sistem koji početnicima u pisanju koji uče strani jezik olakšava pristup kreativnom pisanju. Danas predaje i podučava nekoliko kreativnih oblasti i svake godine drži radionice u dvadesetak zemalja.
Dafni Videnmajer je vanredna profesorka lingvistike i didaktike na odseku za nemački jezik i filologiju na Nacionalnom i kapodistrijanskom univerzitetu u Atini. Studirala je lingvistiku i didaktiku u Grčkoj, Nemačkoj i Austriji. Doktorirala je u oblasti teorijske i kontrastivne lingvistike na Univerzitetu u Atini. Objavila je knjige i članke iz oblasti primenjene lingvistike i nastave stranih jezika u Grčkoj i Evropi. Njena akademska interesovanja obuhvataju usvajanje jezika, višejezičnost, obuku nastavnika i evaluaciju stranih jezika.
Naslov: Učenje jezika i umetnost. Diferencijacija kroz umetnost na časovima DaF za mlade i odrasle
Višejezične aktivnosti u nastavi sa srednjoškolcima (15-18 godina)
Cilj ove radionice je da pokaže konkretne opcije implementacije (npr. jezički portret, pristup bazi podataka, jezičke kutije ili višejezične zidove, vilenjački potpuri) i da ih isproba sa učesnicima. Kako se mogu integrisati višejezične vežbe i vrste zadataka u lekciju? Koliko vremena treba posvetiti višejezičnim vrstama vežbi? Koje su predmetne oblasti pogodne za ciljnu grupu? Zajedno ćemo postati višejezični!
Referentkinja: dr phil. habil. Marion Grajn
Kooperativno učenje u višejezičnom kontekstu
Višejezičnost je danas deo svakodnevnog školskog života. Većina učenica i učenika često govori više od jednog jezika. Ali šta to znači za učionicu? Kako se višejezičnost može integrisati u učionicu? Metoda kooperativnog učenja može se koristiti za unapređenje komunikativnih veština učenica i učenika. Na seminaru ćete naučiti kako učenice i učenici mogu jedni druge podržavati u radu i koje metode su za to najprikladnije.
Referentkinja: Aleksandra Obradović
Raznolikost uz maternji jezik
Zašto su engleski, španski i francuski uvek među prestižnim jezicima? Zašto se jezici poput turskog, arapskog, albanskog itd. ne vrednuju kada se slaže da je višejezičnost važan resurs. Šta nastavnice i nastavnici mogu da urade kako bi osigurali da se manje popularni jezici porekla takođe uzmu u obzir u školskom kontekstu? Kakav uticaj ima samouvereno rukovanje sopstvenom višejezičnošću učenica i učenika na njihov školski uspeh?
Na ovoj radionici ćete naučiti kako da integrišete maternje jezike vaših učenica i učenika u vaše DaF/DaZ lekcije i promovišete jezičku raznolikost u učionici. Dobićete predloge za lekcije prilagođene vašoj ciljnoj grupi, koje možete direktno primeniti i pomoću kojih svoje učenice i učenike možete oduševiti višejezičnošću.
Referentkinje: Sibel Ocak i Emran Sirim
„Povezan preko svih jezičkih barijera“. Promovisanje višejezičnosti kroz pozorišne pedagoške metode zasnovane na produkciji slikovnice
Koje su boje jezici?
Za čim žudi kraljica boja?
Šta znači ceniti različitost?
I da se umreži kroz šarenilo?
U zemlji u kojoj je isprva sve bilo belo...
Biti višejezičan znači proći kroz vrata različitih kultura, otkriti nove svetove i tako se približiti „velikoj istini“; Uspostavljanje veza i učešće u uzbudljivoj pozorišnoj radionici gde je jezička raznolikost važan princip. Kroz temu dve odabrane slikovnice, na pozorišno-pedagoški način radimo na značaju jezika u našoj ljudskoj komunikaciji. Saznajte kako se višejezičnost kod najmlađih može estetski tretirati kroz osnovne elemente pozorišne pedagogije, kao što su svest o telu, trening glasa, formiranje govora, rad sa nepokretnim slikama, gestovima i izrazima lica, statusom i poverenjem. Takođe upoznajemo put od ideje do predstave i zajedno doživljavamo radost nastupa.
Radujemo se tvom dolasku!
Referentkinje: pozorišne pedagoškinje dr Kata-Silvija Bartalis i Jelena Gojić
„Poliglot – Ideje za DaF nastavu“
Na ovoj radionici predstaviću zbirku igara pisanja „Poliglot – ideje za DaF nastavu“. U ovome kombinujem 12 godina iskustva kao pisac, putnik, pesnik, reporter i jezički avanturista. Zbirka sadrži 36 zadataka za pisanje, podeljenih u oblasti istraživanja, kreativnosti, kulture i strukture učenja – uvek uključujući: višejezični pristup.
U 36 „kreativnih zadataka“ detaljnije se razmatraju tri glavne teme: jezik pisanja, scenski jezik i jezik reklamiranja. Svaka tema predstavlja sopstvenu perspektivu jezika i pokazuje didaktičke i kreativne mogućnosti primene, kao i primere kako da integrišete i koristite višejezičnost u svojim časovima.
Mnogi od zadataka mogu se lako integrisati u nastavni plan i program i ponuditi polazne tačke za kreativno i tekstualno bavljenje raznim (nemačkim) nastavnim temama. Glavno pitanje je, međutim, kako mi, kao nastavnici, možemo da učinimo časove jezika opipljivim za učenike poliglota kroz kreativno pisanje – dok u potpunosti iskoristimo potencijal višejezičnosti u učionici.
Referent: Mič Miler
Učenje jezika i umetnost. Diferencijacija kroz umetnost na časovima DaF za mlade i odrasle
Sa ciljem uvažavanja različitosti i raznolikosti i tretiranja heterogenosti kao pozitivne osobine procesa učenja, uz pomoć umetničkih dela ,razvijaju se nastavni scenariji za odrasle. Pripremaju se zadaci koji promovišu višejezičnost i jezičku kompetenciju u novom kulturnom okviru sa razvijanjem novih strategija učenja. Zajedno treba identifikovati odgovarajuća umetnička dela i tekstove za suočavanje sa jezičkim i kulturnim šokom.
Referentkinja: Dafni Videnmajer
Tehnički uslovi
Konferencija će se održati na platformi Gather. Za optimalno učešće na konferenciji, preporučujemo sledeće tehničke parametre:
Stabilan Internet
Pridružite se konferenciji sa računara (ako je moguće).
Dobro došli na konferenciju Polyglott: Jezik je ključ sveta.
Radujemo se saradnji sa međunarodnom grupom nastavnika nemačkog kao stranog jezika. Naš profesionalni fokus biće na promovisanju višejezičnosti. Naš primarni radni jezik je nemački.
Evo nekoliko saveta o pravilima društvenog ophođenja:
Odnosimo se jedni prema drugima uljudno i sa poštovanjem.
Uobičajeno je da se na konferenciji zovemo po imenu.
Koristimo naše pravo ime.
Prihvatamo različita mišljenja.
Razgovaramo činjenično i sadržajno na temu.
Uzdržavamo se od političkih izjava.
Svim kršenjima autorskih prava i prava ličnosti, kao i objavama koje vređaju, klevetaju, zloupotrebljavaju ljude ili organizacije, vulgarnim objavama, glorifikovanju nasilja, diskriminacije, rasizma, ksenofobije ili seksizma, kao i nehumanim ili antiustavnim prilozima ovde nije mesto.
Ova pravila važe kako na plenumu, tako i na radionicama i u razgovoru.
Administratori zadržavaju pravo da blokiraju učesnike u slučaju kršenja pravila.
Prisustvom konferencije prihvatate ova pravila.
Svim učesnicima želimo intenzivnu i uspešnu konferenciju.
Objavljeni radovi
U Goethe-Institutu u Beogradu, 2022. godina bila je obeležena temom višejezičnosti. Dok su učenici i učenice iz škola koje učestvuju u projektu PASCH, koji se sprovodi uz podršku Goethe-Instituta, u prvoj polovini godine učestvovali u izradi višejezičnih pesama i muzičkih video-klipova, koje su prikazali 3.6.2022 u Beogradu, od septembra pa nadalje u središtu interesovanja se nalazilo podučavanje nemačkog jezika kao stranog u višejezičnom kontekstu u kojem se danas nalaze učenici u školama regiona Jugoistočne Evrope.
21. i 22. oktobra održana je regionalna digitalna konferencija za nastavnice i nastavnike posvećena ovoj temi. Za ovaj format je pristiglo više od 400 prijava, što svedoči o njegovoj velikoj popularnosti, a nastavnici iz Hrvatske pa sve do Turske su iskoristili priliku da prošire i prodube svoja znanja o temi didaktika višejezičnosti. Goethe-Institut Beograd je ovde sabrao sve rezultate ove konferencije koji su sada dostupni svim zainteresovanima.
Ovde ćete naći i naučni članak o temi višejezičnosti u nastavi sa mladima kao i uvid u mogućnosti pozorišne pedagogije u (digitalnoj) nastavi stranih jezika, čitavu zbirku kreativnih situacija koje podstiču pisanje, a povezane su sa višejezičnošću, kao i informacije o primeni metoda kooperativnog učenja uz upotrebu drugih jezika u učionici.
Osim toga, i dalje su vam na raspolaganju informacije o radionicama „Učenje jezika i umetnost“ i „Raznolikost u učionici“.
Zahvaljujemo se svim predavačima i predavačicama koji/e su omogućili/e održavanje ovog dinamičnog skupa, kao i svim učesnicama i učesnicima koji/e su doprineli/e uspehu ove konferencije. Želimo vam zanimljiva otkrića!
Pozorište stvara jedinstvo.
Limba se pokreće.
Esztétikai Obrazovanje oblikuje persona.
Podsticanje višejezičnosti putem pozorišne pedagogije
„Umetnost se ne sastoji u autentičnom, već u izražavanju autentičnosti.“ (Brassai)
U okviru digitalne konferencije za nastavnike: Polyglott (21-22.10.2022.) prikazan je koncept pozorišne pedagogije: „Povezani preko svih jezičkih granica”, koji su osmislile pozorišne pedagoškinje Kata-Szilvia Bartalis i Jelena Gojić. U njegovom predstavljanju i praktičnom istraživanju tokom njegove primene učestvovali su nastavnici iz više od osam različitih zemalja. U središtu ovog pristupa se nalaze višejezične kompetencije koje su oživljene „Umetnošću doživljaja“. Učesnici/ce ove tri pozorišno-pedagoške radionice su na kraju uspeli da svoje scenske rezultate povežu u vidu inscenacije jedne slikovnice.
Ovde možete videti onlajn pozorišnu predstavu koja je nastala tokom tročasovne radionice sa tri različite grupe učenika:
Pogled iza „kulisa“
Život je kao pozorišni komad: Nije bitno koliko dugo traje, nego koliko je šaren. (Seneka)
Kao što je pozorišni komad šaren, život pun iznenađenja, a jezici različiti, tako je i proces ponovnog otkrivanja karaktera pojedinačnih jezika učesnika ove tri kreativne, pozorišno-pedagoške radionice išao različitim tokovima, pri čemu su pomoću slikovnice sa naslovom Kraljica boja saznavali moguće razvojne pute višejezičnih kompetencija.
U priči Kraljica boja, radi se o obeležjima pojedinačnih boja, a ujedno može i da se doživi na koji način se boje slažu jedna sa drugom. Tako su tri boje, koje su protagonisti ove priče, činile tematsku osnovu rada tokom realzacije ove radionice. Ovaj koncept je predstavljao osnovu za formiranje tri grupe u okviru radionice koje su zastupale po jednu boju.
Iako se unutar ovih grupa radilo na različite načine i uz primenu drugačijih metoda, na kraju dana rezultati su se spojili i poslužili su kao scene koje su postale deo konačne produkcije. Nastao je spoj između različitih težišta i elemenata pozorišne pedagogije, npr. dolazak, percepcija, koncentracija, improvizacija, govorne vežbe, insceniranje i nekoliko pozorišnih metoda (npr. pozorište sa statuama / slikama po Augustu Boalu). Podsticanje višejezičnosti je takođe dobilo na značaju, što je podstaklo razvoj nekih od novijih metoda pozorišne pedagodije u čijem se središtu nalaze i komunikativne sposobnosti i razvoj višejezičnih kompetencija: Jezički haos kao radio-drama, istraživanje melodije jezika pomoću jezika gromolo, poverenje i biti drugačiji, raznolikost i pozorišni status, rekviziti koji govore i koji se kreću, rad na višejezičnom tekstu i njegova obrada, jezička umetnost i digitalni nastup, jezička montaža i jezička senka u okviru pozorišne pedagogije itd.
Primenjene metode nisu omogućavale samo kreativno-estetsko izražavanje putem pozorišne pedagogije, nego su nudile nastavnicima puteve kroz digitalni/onlajn prostor. Rezultati radionice koji su se u početku činili još uvek nezavisni jedni od drugih na kraju su mogli da se spoje pod rukovodstvom ovih dveju pozorišnih pedagoškinja. Tako je nakon jednočasovnih radionica nastao performans u kom su glumili svi učesnici ovih triju radionica.
Slike prema spolja i prema unutra
Važan deo pozorišno-pedagoškog rada čine segmenti u kojima učesnici postaju svesni onoga što su doživeli. Stečena iskustva, osećanja i percepcije se objašnjavaju putem krugova refleksije, a upravo ti doživljaji upravljaju pozorišno-pedagoškim procesom. Mogućnost razmišljanja i pričanja o ličnim doživljajima podstiče učesnike/ca pozorišne radionice na sledeće komentare:
(I): Vidimo da se isplati pokazati hrabrost da isprobamo nešto drugo na neki drugačiji način. [...] i zbog toga je za mene ova radionica toliko inspirativna. Želim da se zahvalim na tome!
(M): Sve što smo danas radili na radionici mi se mnogo dopalo i bilo je zaista inspirativno. Svakako ću pokušati da to ponovim i sa svojim đacima.
(R): Nisam mogla da naslutim da ćemo isključivo improvizacijama moći da razvijemo toliki broj scena, tako da je me predstava zapravo najviše iznenadila. Tokom radionice nismo uopšte znali da će rezultati zapravo postati deo nekog većeg poduhvata,
(R): …Nije mi potreban veliki talenat. Bitno je samo da se opustite i pustite da vas vodi intuicija...- to je moj zaključak sa ove radionice. Ovo (vežbanja nastala tokom radionice) za mlađe učenike može da bude veoma inspirativno [...] Učenicima je tako nešto potrebno, čak i ua odnos između nastavnika i učenika - to ne mora da bude veliki projekat, već može da bude i opuštanje, zagrevanje ili u funkciji učvršćivanja nekih znanja. Moji učenici povezuju muziku, pokret i pozorište sa nemačkim jezikom. To je naprosto fantasično.
Ispostavilo se da postoji velika potreba za metodama koje povezuju višejezičnost sa kreativnošću. Ove dve pozorišne pedagoškinje stoga i dalje nude radionice, kako onlajn tako i u vidu neposrednih projekata i radionica iz ove oblasti.
O rukovoditeljkama radionica
Dr Kata-Silvija Bartalis
Pozorišna pedagoškinja, nastavnica nemačkog i pedagoškinja u osnovnoj školi. Njen pristup „Obrazovanje (kroz) umetnosti - radionica nemačkog kao stranog jezika“, koji je razvila tokom izrade doktorske disertacije na Pedagoškom univerzitetu u Ludvigsburgu, zasnovan je na podsticanju višejezičnosti, koju kao deo razvoja ličnosti, pak, podržava i podstiče estetsko obrazovanje.
Nudi međunarodne radionice za decu i mlade koje spajaju različite sfere umetnosti (pozorišna gluma, muzika, književnost i likovne umetnosti) i podučavanje jezika. Zahvaljujući saradnji sa agencijom „Cajlenšmide” i različitim centrima za stručno usavršavanje kao i Goethe-Institutma u raznim zemljama, ova pedagoškinja, koja danas predaje na univerzitetu, edukuje nastavnike/ce koji na taj način dobijaju mogućnost da zavire iza kulisa kreativno-estetskih metoda učenja.
Jelana radi kao asistentkinja za nemačku književnost i kulturu na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu gde vodi i studentsku pozorišnu grupu. Organizuje pozorišno-pedagoške projekte i radionice, kako za studente tako i za nastavnike/ce u celoj Srbiji, a u poslednje vreme i u inostranstvu. Tokom svog studijskog boravka na Pedagoškom fakultetu u Ludvigsburgu (Nemačka) i kontinuiranim učešćem na letnjim akademijama posvećenim pozorišnoj pedagogiji na Univerzitetu Babeš-Bolaj u Klužu (Rumunija) Jelena se profilisala kao uspešna pozorišna pedagoškinja. Svoju ljubav prema pozorišnoj pedagogiji deli sa učesnicima kroz realizaciju brojnih projekata i radionica, kroz moderaciju različitih manifestacija, nastavu i svoj naučni angažman.
Za Jelenu pozorišna pedagogija ne predstavlja samo mogućnost novih susreta, već pruža prostor za zajedničku potragu - za kreativnim suočavanjima sa vlastitom ličnošću i privatnim i profesionalnim izazovima, aktuelnim temama, novim perspektivama i stvaralačkim rešenjima. U raznovrsnosti izražajnih mogućnosti (gluma, umetnost, muzika, ples, jezik, improvizacija, eksperimentisanje) Jelena prepoznaje mogućnost da se ljudi bilo koje starosne dobi, profesije, a naročito laici usude da se oslobode spontano i putem refleksije, a samim tim i otkriju sami sebe. Stoga posvećuje maksimalnu pažnju postupcima iz oblasti pozorišne pedagogije koji neminovno dovodi do konačnog proizvoda.
U svojoj pozorišno pedagoškoj praksi, Jelena povezuje umetničke i pedagoške aspekte, čime se postiže estetski, individualni i socijalni napredak. Stoga zastupa gledište da pozorišna pedagogija predstavlja pripremu za život.
Jelenu i Katu već deset godina povezuje pozorišna pedagogija. „Pozorišna pedagogija je način življenja“ - kažu njih dve, s velikim osmehom na licu.
Pod radom u grupi se podrazumeva socijalna forma u kojoj učenici/ce zajednički obrađuju neko vežbanje odn. zadatak. Međutim, to ne znači da oni rade kao tim, odn. da je ispunjena pretpostavka o sposobnosti za timski rad.
Prema Greenu (2005), između rada u grupi i kooperativnog učenja kao takvog postoje sledeće razlike:
Kod kooperativnog učenja vlada pozitivna pridruženost. To znači da učenici/ce mogu uspešno da savladaju neki zadatak samo ako u tome učestvuju svi članovi grupe. Moraju uzajamno da se ohrabruju i pomažu. To znači da se od njih očekuje određena odgovornost u grupi. Pri tome je važno da grupa ne bude prevelika. Naravno da je veoma važno da nakon toga cela grupa zajedno diskutuje o tome da li su postigli svoje ciljeve i koji postupci njenih članova su bili od manje ili veće pomoći.
Za nastavnike to znači da treba da daju takve zadatke u kojima će se zahtevati saradnja svakog od članova grupe. Takođe je važno da se tokom nastave jačaju socijalne veštine i da može da se dokaže veza između poboljšanja socijalnih odnosa i poboljšanog postignuća. (Borsch 2015)
Razlozi za kooperativno učenje
Korišćenje raznih oblika kooperativnog učenja u nastavi donosi brojne prednosti.
Na prvom mestu bi trebalo spomenuti da je zajedničko učenje zabavno. Učenice/ci vole da uče u kooperativnim aranžmanima. Osim toga, učenici/ce primenom kooperativnog učenja stiču veće samopouzdanje i podstiču se njihove sposobnosti za kritičko mišljenje i transfer znanja. Takođe se poboljšavaju socijalni odnosi unutar razreda.
Naposletku treba spomenuti da se kooperativnim metodama pruža bolji podsticaj učenicima/cama sa slabijim postignućima, jer unutar grupe imaju više hrabrosti za aktivno učešće.
Zaključno može da se konstatuje da kooperativno učenje u nastavi može da uspe ako je nastava dobro strukturirana i ako se očekuje visok stepen aktivnosti učenika/ca.
Borsch, Frank: Kooperatives Lernen. Theorie - Anwendung -Wirksamkeit. Stuttgart 2015.
Green,Norm: Kooperatives Lernen im Klassenraum und im Kollegium: Das Trainingsbuch, Klett 2005.
U okviru inicijative Škole: Partneri budućnosti (PASCH) u periodu od marta do juna održane su muzičke i filmske u sedam partnerskih škola u Srbiji i u Crnoj Gori. Svoje višejezične pesme i video spotove koji su nastale na radionicama učenici su predstavili 03.06.2022. na „Nemačkom danu“ održanom u Dečjem kulturnom centru u Beogradu.