Međunarodni kolokvijum sa Akselom Honetom će ispitati u kojoj meri je kritička teorija danas sposobna da pruži konceptualna sredstva za dijagnostikovanje i prevazilaženje nepravde u doba složenih oblika društvene dominacije i razgradnje liberalne demokratije. U svom predavanju u okviru kolokvijuma pod naslovom “Demokratija i podela rada: slepa mrlja političke filozofije”, Honet će, na temelju jedne proširene koncepcije društvene podele rada razviti određene normativne smernice kako treba organizovati sferu društvenog rada danas ako želimo da sačuvamo i unapredimo demokratsko društveno uređenje.
Bogata tradicija kritičke teorije društva se danas suočava sa trostrukim izazovom: treba da objasni društvene procese koji su potkopali demokratiju širom sveta u protekloj deceniji, postavi validne normativne osnove za kritiku ovih procesa i predstavi viziju dobrog društva koja može da pruži, ne samo normativnu orijentaciju, već i političku inspiraciju različitim tipovima progresivnog društvenog angažmana.
Aksel Honet, ključna figura današnje kritičke teorije, u svom radu sintetiše ove zadatake u okviru jedne sveobuhvatne društveno-teorijske perspektive – svoje uticajne “teorije priznanja”. Teorija priznanja utemeljuje kompleksnu kritiku dominacije u savremenom kapitalizmu koja pruža društveno-teorijski uvid u strukturne uzroke istrajnih oblika nepravde dok istovremeno odgovara na kritike za esencijalizam, partikularizam i perfekcionizam, i prevazilazi epistemološki autoritarizam razvijajući senzibilitet za raznovrsna svakodnevna iskustva nepravde.
U saradnji sa Institutom za filozofiju i društvenu teoriju i Zadužbinom Kolarac
Nazad
