Književno veče i razgovor sám mrmor sam: Nemačka lirika 1999–2019.

sám mrmor sam: Nemačka lirika 1999-2019. © Goethe-Institut Belgrad; OKF Cetinje

Če, 31.03.2022

20:00

Online Goethe-Institut Beograd, Biblioteka

Učestvuju: Margret Krajdl, Monika Rink, Verica Tričković i Levin Vesterman

Moderacija: Jelena Vukićević

U okviru književnog programa Goethe-Instituta u prostorijama biblioteke biće predstavljena antologija poezije s nemačkog govornog područja pod naslovom „sám mrmor sam“, objavljena 2020. godine za izdavačku kuću OKF Cetinje. Antologija obuhvata poeziju s nemačkog govornog područja u periodu od 1999. do 2019. godine.

Ideja o ovoj knjizi začeta je na Lajpciškom sajmu knjiga 2018. godine, a da se uobliči ovako kako je čitaoci mogu videti bilo je potrebno nepune tri godine. Ova antologija je rezultat dvadesetogodišnjeg pomnog posmatranja novog književnog i životnog okruženja priređivačice Verice Tričković. Godina 1999. je godina njene emigracije u Nemačku, pa je razlog da upravo to bude početna godina subjektivnog je karaktera. Poezija koja je predstavljena u antologiji ogledalo je života datog perioda na nemačkom govornom prostoru i svojevrstan lirski prikaz svesti vremena.

Antologija sadrži pesme sledećih autorki i autora: Kristofa V. Bauera, Kerstin Beker, Jevgenija Brejgera, En Koten, Elke Erb, Žužane Gaze, Olega Jurjeva, Margret Krajdl, Friderike Majreker, Olge Martinove, Sabine Naef, Andreasa Nezera, Hosea F. A. Olivera, Štefena Popa, Marion Pošman, Kerstin Prajvus, Monike Rink, Marije Zajzenbaher, Folkera Zilafa, Verene Štaufer, Kristijana Tajsla, Anje Utler, Šarlote Varzen, Jana Vagnera, Levina Vestermana i Uljane Volf. Prevoditeljke i prevodioci angažovani na radu ove zbirke su: Alida Bremer, Sead Porobić, Stevan Tontić i Verica Tričković. Objavljivanje antologije podržala je književna mreža Traduki.

Predstavljanje ove antologije organizuje Goethe-Institut u saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom i Ambasadom Švajcarske u Beogradu.
 
Margret Krajdl, rođena 1964. godine u Salcburgu, živi kao slobodna autorka u Beču. Predaje na Seminaru Maks Rajnhard, školi glume u okviru Univerziteta za muziku i scensku umetnost u Beču. Od 1989. objavljuje radio-drame, od kojih je poslednja „Eine Schwalbe falten“, kompozitor: Antonio Brajtenfeld Sa Dantas, ORF 2017; portugalska premijera: „Dobrar uma Andorinha“, Antena 2, 2018; „Gesellschaft im Kasten. Eine Installation“ („Društvo u kutiji. Instalacija“), ORF 2019. Od 1995. godine objavljuje knjige, od kojih su poslednje: Zitat, Zikade. Zu den Sätzen, 2017; Hier schläft das Tier mit Zöpfen. Gedichte mit Fußnoten, 2018; Schlüssel zum Offenen. Gedichte, 2021. Njene predstave se izvode od 1990. godine, a među poslednjim izvođenjima su: „Lucia Joyce. Ein Tanz“, TheaterArche, Wien, ODYSSEE 2021; „Dankbare Frauen. Komödie“, ins Hebräische übersetzt von Yotam Benshalom, Steinhardt Museum of Natural History, Tel Aviv 2022.
Dobitnica je brojnih stipednija i nagrada, među kojima su stipendija „Robert Muzil“ (2017), Književna nagrada za izuzetnost (Outstanding Artist Award für Literatur, 2018.) i Nagrada grada Beča za književnost (2021).
http://www.literaturport.de/Margret.Kreidl/

Monika Rink, rođena 1969. godine u Cvajbrikenu, živi u Berlinu i Beču. Poslednjih godina objavljene su njene zbirke poezije: /zum fernbleiben der umarmung/ (2007), /Helle Verwirrung/ (2010), HONIGPROTOKOLLE (2012) i Alle Türen (2019), sowie das Lesebuch Champagner für die Pferde (2019). Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima su nagrada „Peter Huhel“ (2013), Klajstova nagrada (2015.) i nagrada „Ernst Jandl“ (2017).
Monika Rink je 2014. bila gošća Beograda u okviru festivala „Svetski dan(i) poezije“.
https://begriffsstudio.de/

Verica Tričković, rođena 1961. u Neravu u tadašnjoj Makedoniji, bavi se pisanjem poezije, izdavaštvom i prevođenjem. Nakon što je maturirala odselila se u Srbiju, a 1999. godine tokom NATO-bombardovanja Srbije emigrirala u Nemačku. Njene prve zbirke pesama Parče neba (2001.) i Lokvanj i pelen (2007.) objavljene su na srpskom. Nakon što je objavila dve dvojezične zbirke poezije Als rettete mich das Wort (2011.) i Im Steinwald (2016), počinje da piše isključivo na nemačkom. Prevela je brojna dela savrmene poezije s nemačkog jezika za književne časopise ARS (Crna Gora), STOŽER i FUSNOTA (Severna Makedonija) i POLJA (Srbija). Poeziju objavljuje u književnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Nemačkoj (između ostalih SPRITZ, Jahrbuch der Lyrik), Engleskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Austriji, Poljskoj, Švajcarskoj i Srbiji. U okviru zbirke sám mrmor sam. Nemačka lirika 1999–2019, OKF Cetinje prevela je i priredila antologiju poezije s nemačkog govornog područja. Nedavno je za izdavačku kuću gutleut izašla njena zbirka pesama um|schrift.

Levin Vesterman, rođen 1980. godine u Merbušu, studirao je na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu na Majni, kao i na Fakultetu umetnosti u Bernu. Svoju debitantsku zbirku poezije unbekannt verzogen objavio je 2012. godine. Usledile su zbirke poezije 3511 Zwetajewa (2017), bezüglich der schatten (2019.) i farbe komma dunkel (2021.) kao i zbirka eseja Ovibos moschatus (2020). Dobitnik je brojnih nagrada i stipendija, između ostalog rezidencijalnog boravka u Nemačkom domu na Univerzitetu u Njujorku 2019. godine, bio je pisac grada Tibingena 2020. godine, dobitnik je nagrade „Klemens Brentano“ 2020. i Švajcarske književne nagrade 2021. godine. Vesterman već godinama živi kao slobodni autor u švajcarskom gradu Bil/Bjen.
 

Nazad