Nicolas Mahler o problemima motivacije kod književnica i književnika
Pišuće narikuše

Bečki crtač stripova Nicolas Mahler ilustrirao je izbor citata slavnih književnika i književnica, koji pružaju uvid u njihov duševni svijet. Čitateljstvu se otvara prava bujica jadikovki i negodovanja u vezi tegoba književničkog poziva. 

Von Holger Moos

Crtač stripova i ilustrator Nicolas Mahler pretočio je u strip brojna djela znamenitih autora, poput Thomasa Bernharda, Jamesa Joycea, Franza Kafke, Roberta Musila i Marcela Prousta. U knjizi Ach die dumme Literatur! (Ah, ta glupa književnost!) skupio je niz citata književnica i književnika koji svjedoče o tome koliko je pisanje mukotrpan i iscrpljujuć posao.

Sumnje u vlastiti talent i maštanja o besmrtnosti, prokrastiniranje i stvaralački zanos, brige oko novca i problemi s alkoholom – rijetko tko tako dojmljivo, lijepo i opširno piše o poteškoćama, a katkad i prividnoj besmislenosti ljudskog postojanja kao književnika. Povrh svega, tu je i zloglasna spisateljska blokada, kao šlag na torti.

Obična bagra piskarala

Mahler donosi citate velikih književnih imena poput Ingeborg Bachmann, Samuela Becketta, Thomasa Bernharda, E. M. Ciorana, Marguerite Duras, Maxa Frischa, Petera Handkea, Hermanna Hessea, Jamesa Joycea, Franza Kafke, Friederike Mayröcker i Marcela Prousta, preuzete iz njihovih dnevnika, pisama i drugih tekstova.

U njima se žale na tjelesne napore – primjerice, Hesse na ukočen vrat od dugotrajnog sjedenja ili Max Frisch na svoje „gađenje prema pisaćem stroju“ – ali još i više na duševne i intelektualne muke. Stvaralački pritisak i nemoć Kafka sažima u nekoliko riječi: „Jadno. Danas nisam napisao ništa. Sutra nemam vremena.“

Ni međusobni odnosi među piscima, očekivano, nisu uvijek bili skladni. Joyce i Musil neko su vrijeme obojica živjeli u Zürichu, ali „nisu poduzeli ništa kako bi se upoznali“. Proust nije podnosio Oscara Wildea, Handkeu se nije dalo razgovarati s Beckettom, a Thomas Bernhard svoje je kolege zvao „običnom bagrom piskarala“.

Sajam knjiga kao ludnica

Na meti Mahlera su i naličja i apsurdi književnoga života. Bernhard opširno nariče zbog preniskih honorara, iako tvrdi da mu novac ne znači ništa. Čak i dogovor oko naslovnice knjige zna se pretvoriti u pravu torturu, počevši već od odabira boje: „Ni u kojem slučaju ljubičasta, to donosi nesreću“, piše Ingeborg Bachmann nakladniku Suhrkampa Siegfriedu Unseldu. Barem se u tome slagala s Maxom Frischom, koji „ne može smisliti ljubičastu boju“. Jedna od tema su i prodane naklade, pa Arno Schmidt autorima koji dobro prolaze kod čitatelja poručuje: „Nikad nećeš postati veliki književnik!“ Promocija vlastitih knjiga mnogima predstavlja pravo mučenje: „Već pri samoj pomisli na čitanje tresu mi se noge – i ne samo noge“, zapisao je Beckett. Dok fenomen sajmova knjiga Arno Schmidt smatra „totalno uvrnutim (i sramotno sličnim ludnici!...).“

Na svakoj drugoj stranici nalazi se ilustracija stripa, koja u prepoznatljivom mahlerovskom stilu ilustrira jedan od tih, katkad i nehotično duhovitih, citata: krajnje reducirano, a opet ekspresivno i duhovito. Tako se Bernhard pojavljuje kao Paško Patak na putu prema svojem spremištu novca, dok Kafka leži na divanu sa psom na trbuhu – prizor iz „odvratnog“ sna koji je zabilježio u svojem dnevniku: „Šapa mu je bila sasvim blizu moga lica“. Nakon buđenja, priznaje Kafka, „još sam se neko vrijeme bojao otvoriti oči i pogledati ga“.

Max Frisch pak postavlja pitanje svih pitanja, koje ne vrijedi samo za književnike: „Moram li uopće imati što reći?“ A čak i onda kad imaš što reći i, ponajprije, zapisati, pita se u kojem je trenu knjiga uistinu dovršena. O tome, naravno, odlučuju sami književnici. Međutim, za Friederike Mayröcker dovršetak djela ne znači i ostvarivanje cilja: „Tekst u svojem bezimenom titranju završava ovdje, kažem ja, nije nikamo vodio, ali nije se nikad ni zaustavio.“

Ach die dumme Literatur! Odabrao i ilustrirao Nicolas Mahler
Berlin: Suhrkamp, 2026., 120 str.
ISBN: 978‑3‑518‑47540‑9
U bečkom Literaturhausu do 29. srpnja 2026. moguće je razgledati izložba Mahlerovih crteža.