Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Knjižnica kao mjesto učenja
„Besplatno znanje za sve. I točka“

Budućnost knjižnice
Budućnost knjižnice | © raumlaborberlin po nalogu Kulturprojekte Berlin

Javna, slobodno dostupna mjesta susreta postaju sve rjeđa i mnogim je ljudima uskraćen pristup visokokvalitetnom obrazovanju. Zbog toga su knjižnice u današnje vrijeme važnije nego ikada. Nico Koenig i Grif Peterson sa sveučilišta Peer 2 Peer University (P2PU) govore o potencijalu knjižnica kao zajedničkih prostora za cjeloživotno učenje i jačanje zajedništva.

Stalno se čuje da knjižnice zbog interneta postaju suvišne. Koje mjesto, prema Vašem mišljenju, knjižnice imaju u našem digitalnom društvu?
 
Grif Peterson: Živimo u vremenima koja su frustrirajuća. Postoji bezbroj organizacija i projekata koji internet i digitalnu tehniku u cijelosti propagiraju kao sredstvo trajne demokratizacije i oslobođenja. Istovremeno mnoge od tih organizacija stoje za nedemokratske, neslobodne poslovne pristupe i vlasničke odnose. Oni odražavaju neoliberalne poslovne modele koji dominiraju svijetom izvan interneta. Ako pobliže promotrimo tzv. disruptivne koncepcije tih organizacija i tvrtki, bilo da se radi o blockchainu, online ponudama za učenje ili razvoju aplikacija, vidjet ćemo da u većini slučajeva predstavljaju samo digitalnu verziju postojećih struktura moći i načina življenja umjesto da pomoću digitalizacije stvore alternativne koncepcije. Na temelju toga zaključujemo da se moraju održavati, štititi i stvoriti mrežne i izvanmrežne platforme kojima je cilj suprotstaviti se trenutno rastućoj nejednakosti.

I tu nastupaju knjižnice. Barem u Sjevernoj Americi su knjižnice i vjerske ustanove u načelu jedina mjesta u koja doista svatko može doći po svojoj želji bez da ga se napastuje ili tjera da nešto kupi. Za mene je stoga izrazito bitno da se prihvati i prizna uloga koju javna knjižnica ima u modernom društvu. Što se tiče učenja, trenutno tražimo sredstva kako bi se edukativna zadaća koju knjižnica ima u lokalnim zajednicama realizirala kroz edukativne programe za stanovništvo, koje mogu voditi same jedinice lokalne samouprave, dakle programe koji se mogu pokrenuti bez dozvole, licencija ili gostiju predavača. Važno je dokumentirati rezultate tog zajedničkog iskustva učenja jer to jača predodžbu da svatko konzumira, ali i proizvodi znanje.
 
Koju ulogu knjižnice mogu i koju bi ulogu trebale preuzeti vezano za obrazovanje?

Nico Koenig: Obrazovni programi su već dugo vremena sastavni dio rada knjižnica, ali budućnost knjižnica kao obrazovnih centara nije jasno definirana. Zbog toga prevladava mišljenje da se u knjižnici uči samo za vlastitu zabavu. Kod nekih je to možda doista tako. Ali mi znamo da knjižnice pomažu drugima u tome da nauče čitati ili da steknu znanje stranih jezika, kompleksne vještine ili smisleni posao. Tako u ruke dobivaju alat za budućnost koju žele! Osim toga, knjižnice, slično kao i sveučilišta, pripremaju one koji uče za stjecanje više stručne spreme. I jedna i druga institucija u svojoj ponudi imaju programe stručnog usavršavanja, a ponekad na oba ova mjesta isti predavači drže ista predavanja! Naravno da postoje granice za knjižnice. Nije baš vjerojatno da će se posvetiti istraživačkom radu ili da će osnovati strukovnu školu, ali čak ni to nije uklesano u kamen. Zbog toga se naš stav „Sveučilište je mrtvo, živjela knjižnica“ treba shvatiti kao poziv da se mogućnosti i usmjerenja knjižnica utvrde u širem kontekstu. Pritom se ne smiju smatrati sporednim mjestima zbivanja, već predvodnicima u području obrazovanja.

„Knjižnice kao komunalna središta mogu učiniti više od toga da svojim korisnicama i korisnicima pokažu put do knjige ili mrežne stranice koja će im dati odgovore na njihova pitanja.“

Koji je stav knjižnica za to potreban, i koje metode?

Grif Peterson: Za razliku od zadaće mnogih sveučilišta, zadaća knjižnica je fundamentalna: besplatno znanje za sve. I točka. Našim radom želimo ohrabriti knjižnice da iskoriste bezgranični potencijal svoje zadaće i da shvate da knjižnice kao komunalni centri mogu učiniti više od toga da svojim korisnicama i korisnicima pokažu put do samo jedne knjige ili mrežne stranice. Mnoge knjižnice doduše imaju znatno više u svojoj ponudi, ali ukupno gledano potrebno je još puno rada na osvještavanju kako bi javnost prepoznala mogućnosti djelovanja knjižnica.
 
Kako to izgleda u praksi? I koju ulogu pritom ima Vaša organizacija Peer 2 Peer University?

Grif Peterson: Kao prvo, savjetujemo djelatnicima knjižnice da svoju knjižnicu promatraju kao mjesto lokalne zajednice. Posebice velike knjižnice s time imaju problem jer njihove podružnice često nemaju ovlasti ili njihovi djelatnici nemaju vremena da rade na odnosima s javnosti. A i smjernice kao primjerice rigidna radna vremena i stroga pravila ponašanja mogu izazvati dojam da knjižnica nije gostoljubivo mjesto. Uočili smo da mnogi djelatnici knjižnica ne znaju kako se ponašati prema korisnicama i korisnicima ili dobrovoljcima koji imaju prijedlog za poboljšanje i koje bi se željeli angažirati. Naravno da treba premostiti mnoge birokratske prepreke. Ali, prvo bi trebalo uzeti malo vremena kako bi se utvrdilo koja je glavna potreba za obrazovanjem te kako bi se pokušalo tu potrebu zadovoljiti na zanimljiv, interaktivan način, krećući se pritom uvijek izvan utabanih staza i putova.

Mi knjižnicama uvijek sugeriraju da, doduše, moderiraju kooperativnu edukativnu ponudu, ali da je ne ograničavaju. Ako primjerice knjižnica okupi 20 osoba koje žele raditi na poboljšanju svojih retoričkih sposobnosti, ne smijemo ih s time ostaviti same. Naime, mnogi u tom slučaju osjećaju preveliko opterećenje i odustanu. Potreban je netko tko će tim osobama davati upute pri učenju. Ali, isto tako ne želimo da edukacija u knjižnicama teče po tako utabanim stazama kao što je to primjerice slučaj na sveučilištima – sa skupim udžbenicima i standardnim ispitima.

Želimo s knjižnicama razviti programe koji su tako strukturirani da osobama koje uče pokažu pravi put. A istovremeno im trebaju dati toliko slobode da sami mogu upravljati svojim iskustvom učenja i da se ne moraju povinovati volji čitavog razreda. Ali, to nije uvijek tako jednostavno. No, radne skupine za učenje pomažu u promijeni koncepcije isključive stručnosti i u shvaćanju da smo svi mi istovremeno i predavači i učenici. Ukupno gledano, znatno nam je bolje pošlo za rukom ovu koncepciju razviti s knjižnicama nego sa sveučilištima. Jer kao što smo već rekli, ova je filozofija apsolutno u skladu sa zadaćom knjižnica.
Nico Koenig i Grif Peterson sa sveučilišta Peer 2 Peer University (P2PU) su na ovogodišnjoj konferenciji Next Library® u Berlinu bili zastupljeni s „Universities are an endangered species. Long live the library!“ (Sveučilišta su ugrožena vrsta. Živjela knjižnica!). P2PU je osnovna mreža knjižničarki i knjižničara, pedagogica i pedagoga, predstavnica i predstavnika iz područja rada za zajednicu, programerki i programera, dizajnerica i dizajnera te osoba koje uče. Njihov zajednički cilj je „stvoriti pravednu, osposobljavajuću i oslobađajuću alternativu etabliranom visokoškolskom obrazovanju.“
 
Nico Koenig Nico Koenig | © Nico Koenig Nico Koenig, Peer 2 Peer University, voditelj zajednice
Nico Koenig koordinira program radnih skupina za učenje i savjetuje pedagogice i pedagoge te knjižničarke i knjižničare koji su umreženi s P2PU. Ima desetogodišnje iskustvo u području razvoja, koordinacije i podrške izvanškolskim studijskim planovima i projektima u području obrazovanja odraslih koji se temelje na zajedništvu.

 

 
Grif Peterson Grif Peterson | © Grif Peterson Grif Peterson, Peer 2 Peer University, voditelj programa
Grif Peterson je odgovoran za didaktički dizajn i razvoj radnih skupina za učenje, uključujući i odabir i uvođenje online tečajeva, za koncepciju i razvoj pomagala za predavače i učenike te za obrazovanje i upućivanje predavača u rad. Također je nadležan za održavanje kontakta P2PU s javnim knjižnicama diljem svijeta te je etablirao trajnu suradnju s brojnim velikim knjižnicama poput npr. Chicago Public Library (Čikaška javna knjižnica) i Kenya National Library Service (Kenijska nacionalna knjižnica).

Top