Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Uvodni članak od Petera Weibela
Demokracija zahtjeva razmišljanje - kako u digitalnom svijetu nanovo učimo misliti

Izložbeni eksperiment „Open Codes“ , 2017/ 2018
Peter Weibel raspravlja s građankama i građanima tijekom izložbenog eksperimenta „Open Codes“ (Otvoreni kodovi) | Foto: Anne-Sophie Stolz © ZKM Karlsruhe

U budućnosti trebamo digitalno suverene i kulturno kompetentne građanke i građane. Jer demokracija zahtijeva razmišljanje! Zbog toga Peter Weibel, ravnatelj ZKM-a (Centar za kulturu i medije) u Karlsruheu, traži da se iniciraju novi obrazovno-politički, društveni i demokratski pokreti te da muzeji postanu mjesta besplatnog obrazovanja građana.

Suvremene knjige koje se bave temom demokracije su Postdemokracija (Colin Crouch, 2004.; izvorni naslov: Post-Democracy), Defektna demokracija (Wolfgang Merkel, Hans-Jürgen Puhle, Aurel Croissant i dr., 2003., izvorni naslov: Defekte Demokratie), Simulativna demokracija (Ingolfur Blühdorn, 2013., izvorni naslov: Simulative Demokratie) itd. Dosadašnji oblici demokracije i obrazovanja su očito tako oslabljeni da više ne ispunjavaju svoje zadaće i očekivanja koja postoje prema njima. Stalno se govori o padu razine znanja u Njemačkoj, a što se tiče demokracije, naslovi ovih knjiga nam govore sve. Dakle, više ne možemo negirati krizu reprezentativne demokracije i zbog toga treba iskušati nove oblike demokracije i obrazovanja.

Suvremena umjetnost prije svega u muzejima

Zanimljivo je da su se upravo muzeji pokazali kao prikladna mjesta za to. Zašto? Zato što su muzeji već dugo vremena heterotopija, tj. mjesto egzila, barem što se tiče umjetničkih oblika izražavanja. Umjetnost zvuka 21. stoljeća ne može se čuti niti u velebnim zdanjima opera niti u klasičnim koncertnim dvoranama, već (ponekad) u muzejima. Umjetnički film je prisilno emigrirao iz kina i s televizije u muzeje. Isto tako se novi oblici plesa, akcijska umjetnost i performanse uglavnom događaju u prostorijama za umjetnost. Utopijski momenti društva, ako se odražavaju u umjetnosti, u izložbenim prostorima postoje još samo latentno. U povijesnom trenutka ta se latentnost s umjetničkih širi i na društvene modele.

Dakle, vrijeme je da se, pa makar to bilo samo na mikropolitičkoj razini, iniciraju novi obrazovno-politički, društveni i demokratski pokreti. Treba stvorite eksperimentalne prostore za inovativne demokratske mogućnosti, nove oblike stjecanja znanja i nove oblike poduzetništva koji se temelje na novim oblicima suradnje.

Od društva rada do društva znanja

Ključ emancipacijskog koncepta je u jačanju svakog pojedinačnog građana, ali i zajednice u cjelini. Građani i građanke će u budućnosti obrazovati druge građane. Za izložbeni i obrazovni eksperiment Open Codes  (Otvoreni kodovi) (listopad 2017. do siječnja 2019.) smo u ZKM-u Karlsruhe, primjerice, odabrali neuobičajeni, interaktivni oblik bavljenja umjetnošću kako bismo naše posjetitelje uveli u tu novu strategiju okupljanja. Muzej postaje mjesto obrazovanja građana u kojem ne samo da se stjecanje znanja isplati, već se ono i nagrađuje. Jer poruka digitalne promjene zapravo glasi: društvo budućnosti promijenit će se (morat će se promijeniti) iz društva rada u društvo znanja.

Zbog toga za 21. stoljeće tražimo plaćeno obrazovanje građana! U budućnosti trebamo kulturno kompetentne građanke i građane kako bismo mogli obraniti demokraciju. Demokracija zahtijeva razmišljanje! Zar se u političkoj areni, u masovnim medijima još misli? Nije li trash predsjednik konačni trijumf trash televizije? Nažalost smo navikli da se glas razuma ne čuje jer je, kao što je to rekao Sigmund Freud, glas intelekta tih.

Peter Weibel, Artistic-Scientific Director ZKM Karlsruhe Peter Weibel is artistic-scientific Director at ZKM Karlsruhe | Photo: Andy Ridder © ZKM Karlsruhe Ali, novo je da se i glas stvarnosti više ne čuje. Kada u nekom vladinom uredu u Berlinu zazvoni telefon i asistent, na pitanje zastupnice ili zastupnika „Tko je?“, odgovori „Glas stvarnosti“, politika reagira s „Oh, nemojte se javiti!“. Zbog toga je Njemačka u međuvremenu u mnogim područjima postala DISFUNKCIONALNA DEMOKRATSKA REPUBLIKA (DDR). Znanstvenici koji se bave upravom sve češće govore o neuspjehu organizacija s fatalnim posljedicama za ljude. Funkcionalnost više nije norma, već iznimka. Posebice zbog toga što ne postoji upravljanje podacima u realnom vremenu.

trebamo nove formate znanja na mreži

Njemačka je prema europskom indeksu digitalizacije na 17. mjestu, dakle, digitalna zemlja u razvoju. Težnja za očuvanjem moći i ideološka zaslijepljenost doveli su do toga da se zatvaraju oči pred stvarnosti. Zbog toga nemaju samo muzeji, kao novi oblik okupljanja, priliku i zadaću da zajedno s građankama i građanima razviju mjesta znanja i sposobnosti djelovanja. S instrumentima razmišljanja i novim oblicima obrazovanja – prije svega kroz nove formate znanja na mreži – može nam poći za rukom da ponovno dođemo u dodir sa stvarnosti.
 

Peter Weibel (*1944) smatra se centralnim akterom europske medijske umjetnosti. Kao umjetnik, teoretičar, kustos, ravnatelj centra ZKM | Karlsruhe te direktor Zavoda za istraživanje digitalnih kultura Peter Weibel (Peter Weibel Forschungsinstitut für digitale Kulturen) na Sveučilištu za primijenjenu umjetnost u Beču radi na sučelju umjetnosti i znanosti. Vodio je, između ostaloga, bijenale u Sevilli i Moskvi, Ars Electronica u Linzu, kao i Institut za nove medije (Institut für Neue Medien) na visokoj školi za likovnu umjetnost Städelschule u Frankfurtu.

Top