Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

100 godina Bauhausa
Intervju s Vesnom Meštrić

Vesna Mestric
©Petra Vidović

Povodom 100. obljetnice Bauhausa o značenju škole i njezinom utjecaju u Hrvatskoj razgovaramo s kustosicom Muzeja suvremene umjetnosti Vesnom Meštrić.
 

Vesna Meštrić prije nekoliko je godina osmislila izložbu Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse, koja je kao kruna velikog EU projekta donijela rezultate međunarodnog istraživanja o nama gotovo nepoznatim studentima na Bauhausu iz naših krajeva: Otti Berger, Ivani Tomljenović Meller, Gustavu Bohutinskom, Selmanu Selmanagiću i Avgustu Černigoju. Tijekom trajanja izložbe Muzeju suvremene umjetnosti poklonjena je i vrijedna zbirka Marie-Luise Betlheim koja okuplja više od sedamdeset umjetničkih djela, nastalih uglavnom između 1921. i 1924. godine na Bauhausu u Weimaru. Osim umjetničkih djela, u zbirci se nalaze i ilustrirana pisma koja je Lou Scheper slala svojoj prijateljici Mariji-Luisi u Zagreb.

U javnosti zapravo i nije poznato da je čak troje studenata iz Hrvatske studiralo na Bauhausu (Otti Berger, Ivana Tomljenović Meller, Gustav Bohutinsky). Kako je došlo do suradnje u EU projektu i koja ste važna nova saznanja otkrili tijekom istraživanja? 

Projektu „Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse“ (BAUNET) prethodio je istraživačko-izložbeni projekt Jadranke Vinterhalter pod nazivom „Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20. stoljeća“, kojim su istraženi avangardni pokreti u djelima hrvatskih umjetnika. Nakon njegova završetka Jadranka je proširila istraživanja i započela novi projekt koji je imao cilj istražiti opuse umjetnika i arhitekata iz regije koji  su studirali na Bauhausu, znamenitoj školi za arhitekturu, umjetnost i dizajn. Njezin poziv na suradnju  prihvatila sam s velikim oduševljenjem te smo  osmislile i realizirale projekt „Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse“  (BAUNET), koji je ostvario/dobio potporu iz fondova EU. Projekt je obuhvatio opuse studenata na Bauhausu iz Hrvatske: Otti Berger, arhitekta Gustava Bohutinskyog, Ivane Tomljenović Meller, i iz regije: Augusta Černigoja iz Slovenije i arhitekta Selmana Selmanagića iz Bosne i Hercegovine. Projekt je obradio i posebno važan utjecaj Bauhausa na  poslijeratnu suvremenu umjetnost, dizajn i arhitekturu, s posebnim osvrtom na zagrebačku grupu EXAT 51, arhitektonsku praksu studenta Bauhausa arhitekta Huberta Hoffmanna u Grazu i ljubljanskog Smjera B.

Provedena istraživanja i izložbe organizirane u partnerskim institucijama pridonijela su sistematizaciji pojedinačnih opusa studenata Bauhausa i njihovoj valorizaciji u međunarodnom kontekstu. Projekt BAUNET podržale su i važne njemačke institucije Stiftung Bauhaus Dessau, Bauhaus-Archiv Berlin, Bauhaus-Universität Weimar, a u godini kada obilježavamo 100. obljetnicu osnutka Bauhausa možemo vidjeti velik značaj i doprinos našeg projekta. Tijekom istraživanja došli smo do mnogo novih saznanja, primjerice da je film koji je naša umjetnica Ivana Tomljenović Meller snimila u vrijeme studija na Bauhausu jedini filmski zapis nekog od studenta ili profesora snimljen na Bauhausu. Do tog smo saznanja došli u suradnji sa Sabine Hartmann, voditeljicom foto-arhiva Bauhaus-Archiva u Berlinu. U višegodišnjim istraživanjima života i rada Otti Berger, Antonija Mlikota došla je do niza novih saznanja. Otti Berger je, osim što je bila vrsna dizajnerica tekstila, bila i teoretičarka, pedagoginja i inovatorica. Manje je poznato da je ona bila prva dizajnerica koja je patentirala tri uzorka tkanine u vrijeme kada su autori ostajali anonimni. Nadalje, opus arhitekta Gustava Bohutinskog analizirali su Dubravko Bačić, Nataša Jakšić i Igor Ekštajn predvođeni s Karin Šerman, koja je započela istraživanja mnogo ranije, no upravo je projekt BAUNET omogućio opsežnije istraživanje arhiva u Dessau, gdje su pronađeni podaci  kojim se popunio mozaik za portretiranje ovog autora. Ovom sjajnom nizu dodala bih i istraživanja Aide Abadžić Hodžić, koja je obradila do tada potpuno nepoznat opus arhitekta Selmana Selmanagića. Aida je i autorica knjige „Selman Selmanagić i Bauhaus“ objavljene 2014. godine. Ovu knjigu prošle je godine izdavačke kuća Gebr. Mann Verlag objavila u njemačkom izdanju i promovirana je u Bauhaus-Arhivu u Berlinu u sklopu dvodnevnog simpozija posvećenog Selmanu Selmanagiću. Ovo je samo jedan dio rezultata provedenih istraživanja, i kao bitno bih istaknula da nas je Bauhaus čvrsto povezao, i dalje surađujemo, družimo se i smišljamo nove aktivnosti.     
 
Po čemu se Bauhaus razlikovao od ostalih visokih škola za arhitekturu i dizajn?



Nastavni program Visoke škole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus osnovane 1919. godine u Weimaru bio je odraz novog vremena, novog pedagoškog pristupa kojim je uspostavljena veza između teorije i praktičnog rada, umjetnosti i obrta. Gropiusov novi model obrazovanja bio je utemeljen na povezivanju umjetnosti i obrta. Studenti Bauhausa stjecali su temeljna znanja na pripremnom tečaju, nakon čega su nastavljali obrazovanje u jednoj od radionica koje su bile organizirane prema vrstama materijala, kao što su metal, tekstil, staklo i sl. Pripremni tečaj imao je ključnu ulogu u obrazovanju studenata, i na tečaju su razvijali znanja o materijalima, formama i bojama. Pristup u nastavi najbolje oslikavaju riječi Josefa Albersa kojima je započinjao pripremni tečaj „Želimo da zaboravite sve što ste dosad naučili – osim obrta.“  Bauhaus je u potpunosti poticao slobodu stvaranja.
 
Možemo li reći da je Bauhaus promijenio i tijek hrvatske umjetnosti, arhitekture i dizajna?

Rekla bih da je Bauhaus utjecao na hrvatsku umjetnost, arhitekturu i dizajn te da je na određen način u međuratnom razdoblju bio jedan od nastavaka avangardne tradicije. Utjecaje Bauhausa u međuratnom razdoblju pratimo u obrazovnim modelima koji su provođeni na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje će studirati neki od članova grupe EXAT 51 poput Bernarda Bernardija, Vjenceslava Richtera, Zvonimira Radića... U njihovom stvaralaštvu, ali i stvaralaštvu mnogih umjetnika pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, prisutni su utjecaji Bauhausa i to su ključni trenuci u razvoju poslijeratne apstrakcije u našoj umjetnosti.
 
 
Tijekom izložbe Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse 2015. godine u MSU-u, Ruth Betlheim muzeju je poklonila vrijednu zbirku. Možete li nam pojasniti o čemu je riječ?


Ruth Betlheim je od samih početaka bila uključena u naš projekt i vjerujem kako je BAUNET bio poticaj da pokloni zbirku umjetničkih radova Muzeju suvremene umjetnosti. Naime, njezina majka Marie-Luise Betlheim, rođ. Morgenroth, u mladosti je živjela u Weimaru i družila se sa studentima i profesorima Bauhausa. Životni put doveo ju je u Zagreb, gdje se udala i sa sobom je iz Weimara preko Beča ponijela mapu uspomena na svoje prijatelje na Bauhausu koja je sadržavala niz grafika, crteža, ulja na kartonu, ilustriranih pisama, bilježaka, fotografija, skica i nacrta studenata na Bauhausu, ujedno njezinih prijatelja. Mapa uspomena Marie-Luise Betlheim sadržava između ostalog sedamdeset i pet  umjetničkih radova studenata i profesora Bauhausa među kojima su Paul Klee, Karl Peter Röhl, Franz Frahm-Hessler, Kurt Schwerdtfeger, Lou Scheper, Hinnerk Scheper, Farkas Molnár, Henrik Stefán, Sandor Bortnyik. Ova iznimno vrijedna zbirka upornošću i predanim radom Ruth Betlheim objavljena je 2011. godine u knjizi „Bauhaus osobno“, a taj je projekt podržao i Goethe-Institut u Zagrebu. Na njezinu smo inicijativu tijekom trajanja projekta objavili u suradnji s izdavačkom kućom UPI2m mapu ilustriranih pisama koja je Lou Scheper pisala Mariji-Luisi Betlheim.  Danas smo iznimno ponosni što je Ruth Betlheim našoj instituciji poklonila ovu iznimno vrijednu zbirku, a često i dalje razgovaramo o Bauhausu i planiramo različita događanja. 
 
Koje su to vrijednosti Bauhausa koje nam danas ostaju? 


Bauhaus je škola koja je postala jedan od najznačajnijih obrazovnih eksperimenata koji će imati velik utjecaj ne samo u području umjetnosti, arhitekture i dizajna, nego i u obrazovanju te svakodnevnom životu modernoga čovjeka. Vrijednosti koje nam i danas ostaju jesu sloboda ekperimentiranja, kreativnost, funkcionalnost u oblikovanju i prije svega pokušaj promatranja svijeta koji nas okružuje na drugačiji način.
 
Koji su programi planirani za 100. obljetnicu Bauhausa u vašem Muzeju?

Početkom godine otvorili smo izložbu „Josef i Anni Albers - putovanje kroz slijepo iskustvo“, kojom smo se priključili obilježavanju 100. obljetnice Bauhausa. Ova izložba prikazuje 63 rada Josefa i Anni Albers, pionira modernizma 20. stoljeća, i ostaje otvorena do 21.4. U vrijeme trajanja izložbe u suradnji s Goethe-Institutom organizirat ćemo predavanje Judith Raum posvećeno Otti Berger. Nadalje, u suradnji s Galerijom umjetnina u Splitu, s kolegicom Jasminkom Babić pripremam izložbu koja će prikazati opuse naših studenata na Bauhausu i prikazati utjecaje Bauhausa u radovima suvremenih umjetnika. U vrijeme trajanja izložbe organizirat ćemo okrugli stol sa zanimljivom temom žene i Bauhaus. Vjerujem kako će do kraja godine biti još predavanja i događanja, a već sljedeće godine nastavljamo pripreme za obilježavanje nove obljetnice Bauhausa.
 
 
Hvala Vam na razgovoru!

 
 

Top