INPUT online- radionica Media Incubator
16.9.2022.
Goethe-Instituti Jugoistočne Europe nastavljaju projekt Media Incubator u sklopu kojeg se usavršavaju mlađe novinarke i novinari zainteresirani za društvene teme i etičko izvještavanje.
Goethe-Institut Kroatien okupio je šestero novinara koji će se u svojem istraživačkom radu baviti krovnom temom društvene nejednakosti na području Istočne Slavonije. Pod mentorstvom novinarke Barbare Matejčić i lokalnih stručnjaka iz Slavonije oni će se okupiti i na terenu, uz prethodno organiziranu ekspertnu pripremu o društveno-ekonomskim specifičnostima te regije kako bi dobili adekvatnu podlogu za rad. Kroz prethodne online radionice i potom praktični rad na terenu sudionici će razvijati svoje medijske formate (pismeni prilozi za digitalne ili tiskane medije/fotoreportaže/video prilozi/radijski prilozi/televizijski prilozi i dr.) posvećene aktualnim temama iz podneblja u fokusu, Istočne Slavonije. U grupi (pod nazivom „Redakcija“) će se razmjenjivati ideje i iskustva te raspravljati o izazovima u izvještavanju o društveno osjetljivim temama, čemu će doprinijeti i iskustva gostujućih izlagača.
Više o ovogodišnjem i prošlogodišnjem projektu može se pročitati ovdje.
Na online Input-radionici polaznici su imali priliku slušati izlaganje iskusnog osječkog novinara i pisca Drage Hedla. U svome izlaganju pod nazivom „Iskustvo novinarskog rada na području istočne Slavonije“ govorio je o primjerima iz dugogodišnjeg iskustva koji će sudionicima služiti kao izvrsna podloga za razumijevanje tog prostora. Nakon izlaganja u razgovoru se sudionci imali priliku dobiti i stručne savjete za različite aspekte pristupa odabranoj temi.
Biljana Gaća, politologinja i aktivistica, u svom izlaganju „Društveno-politički osvrt na Vukovar iz perspektive mlade osobe“ dala je kao rođena Vukovarka sliku grada kroz zadnjih 30-ak godina te dotakla mnoge uzročno-posljedične veze bitne za razumijevanje današnje situacije. Nakon razgovora s gostujućim predavačima nastavili su diskusiju s mentoricom Barbarom Matejčić, koja se fokusirala na detaljniju razradu pristupa pojedinoj temi.
Barbara Matejčić: „Puno puta sam čula od Vukovaraca da Vukovar o kojemu čitaju i slušaju u medijima nije Vukovar u kojemu žive stoga smo odlučili preispitati postoji li razlika između toga kako mediji prikazuju Vukovar i kako Vukovar vidi sebe i ako postoji, može li naša grupa razmišljati i stvarati izvan tog uobičajenog medijskog okvira? U prvom se koraku pokazalo da su novinarke i novinari, sudionici Media Incubatora, svježe gledaju na Vukovar i istočnu Slavoniju, da ih zanimaju neke nove teme, upravo one na koje nisu nailazili u medijima, ali i da još uvijek potrebe da među nama, u okviru "Redakcije", razgovaramo o prošlost, ratu i njegovim posljedicama, možda zbog toga što se radi mahom o mlađim kolegicama i kolegama, koji su o ratu u istočnoj Slavoniji saznavali posredno, u okviru školskog sustava zapravo oskudno, a izvan njega ne sasvim zadovoljavajuće“.
Drago Hedl novinarstvom se profesionalno bavi od 1980., kad se zapošljava u Glasu Slavonije. U svojoj dugoj karijeri pisao je i za Feral Tribune, Slobodnu Dalmaciju, Novi list, Jutarnji list, u kojem je dočekao mirovinu, no nastavio je do danas pisati i objavljuje u Telegramu. Hrvatsko novinarsko društvo 2015. godine Dragi Hedlu je uručilo nagradu za životno djelo. Nagrađen je i s Knight International Journalism Award, odlikovan Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje demokracije te otkrivanje istine, a nagradu Southeast European Media Organisation (SSEMO) i Central European Initiative dobio je za izniman doprinos istraživačkom novinarstvu. Surađivao je s uglednim svjetskim medijima poput britanskog Guardiana i američkog Timea. Hedl također objavljuje knjige, od publicistike do trilera, a po njegovim romanima Dalibor Matanić snimio je hvaljenu seriju "Šutnja". Hedlova knjiga „Glavaš - kronika jedne destrukcije“ iznimno je važna za razumijevanje suvremene povijesti i Slavonije i Hrvatske i jedna je od najboljih domaćih publicističkih knjiga zadnjih 30 godina.
Biljana Gaća rođena je 1990. godine u Vukovaru. Osnovnu školu započinje u progonstvu u Osijeku. 2000. godine s obitelji vraća se u Vukovar gdje nastavlja osnovnu školu i upisuje srednju Ekonomsku školu, smjer upravni referent. Magistrirala je politologiju, smjer javne politike, menadžment i razvoj na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ima završenu i pedagoško-psihološku izobrazbu. Dugogodišnja je volonterka i aktivistkinja u različitim udrugama, posebice u području rada s djecom i mladima, obrazovnim politikama, zaštiti ljudskih prava, zagovaranju mirovnih politika, pomoći migrantima kao i u drugim društveno angažiranim. Dobitnica je i nagrade za „Najvolonterku u 2015. godini“ u kategoriji mladi Volonterskog centra Vukovar. Uz aktivistički dio, aktivno se bavila politikom te je od 2013. do 2021. bila vijećnica SDP-a u Gradskom vijeću Grada Vukovara. Sudjelovala je u mnogobrojnim projektima vezanim za mlade, mir, promicanje ljudskih prava, organizirala mnogobrojne aktivnosti i performanse u Vukovaru s ciljem osvješćivanja i poticanja suradnje, solidarnosti i uzajamnog poštovanja svih nacionalnosti u Vukovaru.