Brzi pristup:

Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Gospodarenje vodama u urbanom prostoru
„voda to go” i plutajuća farma

Gradovi rastu diljem svijeta, a zajedno s njima rastu i potrebe za sve većom količinom pitke vode.
Fotografija (detalj): © Adobe

Gradovi i metropole rastu diljem svijeta, a zajedno s njima rastu i potrebe za sve većom količinom pitke vode. Evo nekoliko ideja kako osigurati veću održivost gospodarenja vodama.
 
 

Besplatna pitka voda izvire iz 132 javne fontane Berlina. Približno 90 posto te vode pribavlja se iz područja grada.  Besplatna pitka voda izvire iz 132 javne fontane Berlina. Približno 90 posto te vode pribavlja se iz područja grada. | Fotografija (detalj): © Adobe

BERLIN, NJEMAČKA

Vodni ciklus Berlina nema pandana u Njemačkoj: više od 90 posto cjelokupne pitke vode pribavlja se iz područja grada. To ne uključuje samo svu vodu što curi iz slavine, nego i vodu koja teče iz 132 javne fontane s besplatnom vodom „to go”. Promišljen berlinski sustav gospodarenja vodama zasniva se na mreži koja uključuje 154 crpne stanice, približno 9.600 kilometara kanalizacijskih vodova i oko 1.170 kilometara vodnih cijevi pod tlakom. Grad je osmislio niz najboljih praksi, među ostalim i „offshore” jedinicu za skladištenje miješanih otpadnih voda u području rijeke Spree, retencijske zemljane filtre za obradu kišnice, kao i recikliranje sive vode i sustave prikupljanja kišnice u nizu kuća i uredskih objekata. Berliner Wasserbetriebe kao najveće poduzeće u javnom vlasništvu u Njemačkoj čak proizvodi i reciklirano gnojivo iz kanalizacijskog mulja, s iznimno povoljnim utjecajem na vode, a poznato pod nazivom  „Berlinsko bilje” (Berliner Pflanze), što ujedno pripomaže smanjenju rasta algi u berlinskim vodama.

„Garden City” u Singapuru: gradsko stanovništvo uživa u opuštanju na otvorenom među bujnim raslinjem i u brojnim gradskim parkovima, kao ovdje u parku Fort Canning. Fotografija (detalj): © Adobe/Angelika Bentin

Singapur

Singapur je tradicionalno zeleni grad. Od proglašenja nezavisnosti 1965. godine, vlada se usredotočila na preobrazbu ovog grada-države u „grad vrtova“ (Garden City). Obilata područja zelenila pročišćavaju zrak, a gospodarenje vodama u Singapuru služi kao model ostatku svijeta. Grad neprestano širi svoju infrastrukturu posvećenu obradi voda, koja trenutno obuhvaća približno 8.000 kilometara vodnih cjevovoda i 17 spremnika vode. Prije pedeset godina ovaj grad od pet milijuna žitelja uvelike je u vodoopskrbi ovisio o susjednoj Maleziji. Singapur danas generira vlastitu pitku vodu koristeći tri metode: obradu otpadnih voda, sustave prikupljanja kišnice i desalinizaciju morske vode. Kišnica se filtrira pomoću biljaka i tla bez dodavanja kemikalija, čime se podupire biološka raznolikost, a to ujedno koristi gradskim parkovima kao zelenim oazama u kojima se gradski žitelji mogu opuštati.

Brojni kanali Augsburga pružaju obnovljivu energiju, a nizovi malih mostova pridodaju šarmu povijesnog središta grada. Fotografija (detalj): © Adobe

AUGSBURG, NJEMAČKA
 

Godine 2019. povijesnom sustavu gospodarenja vodama u Augsburgu dodijeljen je status svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Iznimni kapaciteti grada u korištenju prirodnih vodotoka i opskrbi pitkom vodom razvijali su se od 15. do početka 20. stoljeća, uključujući i najstariji vodotoranj u Njemačkoj, kao i najstarije postrojenje za obradu voda (iz 1901./1902. godine). Povijesna mreža kanala izgrađena je još u doba procvata tekstilne industrije u Augsburgu, a ostala je netaknuta do današnjih dana, preživjevši čak i opadanje značaja ove gospodarske grane u 20. stoljeću. Augsburg je grad na vodi, a takav je zapravo oduvijek. Brojni kanali Augsburga osiguravaju opskrbu obnovljivom energijom. Volumni protok je jednostavno regulirati, što je idealno za proizvodnju hidroenergije. A pritom sve te tekućice i mali mostovi pružaju povijesnom gradskom središtu šarm i privlačnost.

Trideset pet krava živi u staji na vodi u sklopu rotterdamske plutajuće farme (floating farm). Fotografija (detalj): © picture alliance/Mike Corder/AP Photo

ROTTERDAM, NIZOZEMSKA
 

Višak vode može predstavljati jednako izražen problem kao i njen manjak. S tim se izazovom suočio i nizozemski lučki grad Rotterdam, dobrim dijelom smješten i do sedam metara ispod razine mora. Porast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama tu se itekako već osjeti. U Rotterdamu su u svrhu zaštite grada sagradili impresivni sustav nasipa, kao i Maeslantkering – najveću barijeru protiv olujama uzrokovanih plimnih valova u svijetu. Krovni vrtovi apsorbiraju kišnicu, kao, primjerice, krovna farma DakAkker površine 1.000 kvadratnih metara, koja prikuplja približno 60 litara vode po kvadratnom metru, čime se osigurava prirodno rashlađivanje, a ujedno se koristi i za uzgoj hrane. Pristup koji je proveden u djelo u sklopu rotterdamske plutajuće farme (floating farm) još je neobičniji. Ta plutajuća farma zapravo je staja na vodi koja trenutno služi kao dom za 35 krava, a ujedno prikuplja i filtrira kišnicu koju krave piju, uz korištenje električne energije iz plutajuće solarne elektrane.

Čisti parkovi prirode i bliskost s vodom oblikuju život u švedskom Hammarby Sjöstadu. Čisti parkovi prirode i bliskost s vodom oblikuju život u švedskom Hammarby Sjöstadu. | Fotografija (detalj): © Adobe

HAMMARBY SJÖSTAD, ŠVEDSKA

Hammarby Sjöstad je devedesetih godina prošlog stoljeća još bilo onečišćeno industrijsko područje.  Oporavak je počeo tek 2004. godine, kad se mjesto natjecalo za ulogu olimpijskog sela. Iako je taj gradić, smješten tek nekoliko kilometara južno od gradskog središta Stockholma, na kraju morao napustiti olimpijske snove, u međuvremenu se preobrazio u pravu ekološku predvodnicu i uzor drugima. Čisti parkovi prirode i neposredna bliskost s vodnim prostranstvima itekako utječu na život približno 30.000 stanovnika Hammarby Sjöstada. Besprijekorno je i gospodarenje vodama, uključujući postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda područja u kojem živi približno 900.000 stanovnika Stockholma. Otpadna toplina pritom se koristi za grijanje zgrada, a hladnom vodom rashlađuju se skladišta supermarketa. Preostali kanalizacijski mulj miješa se s organskim otpadom i koristi za proizvodnju bioplina, uz povoljan sveukupni utjecaj na okoliš.

Izvor Gihon u podnožju Brda hrama stoljećima je pružao pitku vodu Jeruzalemu. Danas je antički sustav tunela i kupalište Siloam sastavni dio jedinstvenog arheološkog parka. Fotografija (detalj): © Adobe

JERUZALEM, IZRAEL

Već desetljećima nestašica vode u Izraelu potiče sukobe, a problem se posljednjih godina samo pogoršava zbog sve duljih i sve češćih sušnih razdoblja. Ta vodna kriza potaknula je, međutim, i neka kreativna rješenja. Danas tako kompjuteri kontroliraju sustave nakapavanja kojima se navodnjavaju izraelska polja. Postrojenja za desalinizaciju koriste reverzibilnu osmozu kako bi se morska voda pretvarala u pitku vodu, što zadovoljava polovicu ukupnih potreba za vodom te zemlje. Izrael je ujedno i zemlja-predvodnica kad je riječ o pročišćavanju otpadnih voda, pri čemu se oporabljuje približno 75 posto ukupnih otpadnih voda, prije svega u poljoprivredi. Približno 15 posto izraelskog stanovništva, odnosno milijun ljudi, živi u Jeruzalemu gdje izvor Gihon u dolini Kidron u podnožju Brda hrama već stoljećima pruža svježu vodu. Taj antički sustav tunela i kupalište Siloam danas su sastavni dio jedinstvenog arheološkog parka. Vodoopskrbno poduzeće Hagihon, nagrađivano u području zaštite okoliša, opskrbljuje grad vodom, štedi vodu i ujedno potiče svijest o kvaliteti voda kod stanovništva, što uključuje i redovno održavanje omiljenih vodospremnika na krovovima zgrada.

Pogled na most Golden Gate iz Emeryvillea: taj gradić u zaljevu San Francisco poznat je po iznimno održivom pristupu gospodarenju vodama. Pogled na most Golden Gate iz Emeryvillea: taj gradić u zaljevu San Francisco poznat je po iznimno održivom pristupu gospodarenju vodama. | Fotografija (detalj): © Adobe

EMERYVILLE, SAD
 

Ovaj gradić u zaljevu San Francisco slavan je prvenstveno po tome što se u njemu nalazi sjedište filmske kompanije Pixar. Smješten u Kaliforniji, koja je već dugo pionir u očuvanju okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije, Emeryville ujedno privlači pažnju i održivim pristupom gospodarenju vodama. Kako bi optimalno koristili kišnicu, grad je uz cisterne i vodospremnike sagradio i velike parkirne garaže sa zelenim krovovima i tako doslovno uklonio automobile s ulica. Manje parkiranja na ulici znači manje asfalta, kao i manje problema s oborinskim vodama. Povrh opsežnih kampanja podizanja razine svijesti u vezi s pitanjima kao što su otpadne vode i očuvanje voda, stanovnici Emeryvillea imaju koristi i od jedinstvenog krajobraznog programa. Smanjenje generiranja otpada, kao i smanjenje količine korištenog gnojiva, sastavni su dio napora usmjerenih na očuvanje kultiviranog krajobraza zaljeva, čime se poboljšava kvaliteta života i ujedno potiče novonastala biološka raznolikost u cjelokupnom području zaljeva San Francisco.

Top