Makerspaces u knjižnicama
Učenje otkrivanjem

Od 2013. godine knjižnice u Njemačkoj uređuju dodatne kreativne prostore za svoje posjetitelje, takozvane makerspaces. Je li taj koncept opravdao očekivanja?
 

Von Petra Schönhöfer

Kölnska gradska knjižnica pionirski je pothvat. Po uzoru na američku makerscenu, ovdje je 2013. godine uređen prvi makerspace u nekoj njemačkoj knjižnici. Ovaj primjer uskoro je slijedilo i nekoliko drugih aktera, primjerice Saska pokrajinska knjižnica – Državna i sveučilišna knjižnica (Staats- und Universitätsbibliothek Dresden SLUB), povezana s Tehničkim sveučilištem. Knjižnice na taj način žele pobuditi zanimanje za teme iz STEM područja – matematiku, informatiku, prirodne znanosti i tehnologiju – kako bi se motiviralo posjetitelje da zajedno eksperimentiraju.

Hannelore Vogt, ravnateljica Kölnske gradske knjižnice, objašnjava koncept kojim „nudimo mogućnost upoznavanja i isprobavanja uređaja i tehnologije koje u pravilu nemamo kod kuće“. Sadržajno je naglasak na robotici, virtualnoj stvarnosti, kodiranju, 3-D ispisu i primjeni u glazbi korištenjem softvera i aplikacija za glazbu. Povrh toga, na raspolaganju su i šivaći strojevi, ploteri za rezanje i skener za fotografije. Kölnski makerspace dostupan je tijekom radnog vremena u svako doba, a platforma Lynda uz to nudi i tečajeve za e-učenje. „Cilj je osnažiti knjižnicu kao mjesto za posredovanje znanja i razmjene uživo, pri čemu želimo stvoriti zajednicu – community – a u tu svrhu omogućujemo doživljaj tehnologije i doticaj s njom“, kaže Vogt. „Naš je moto: explore, create, share.“

Upravljanje kreativnim kaosom

Na njemačkom govornom području postoji približno 250 makerspace prostora, od kojih je većina smještena u školama i sveučilištima, a neki i u poduzećima. Javne knjižnice tek su jednim dijelom odlučile urediti vlastite makerspace prostore. Mnogi su, doduše, isprobali koncept, no onda i odustali od njega, kako izvještava bibliotekar Karsten Schuldt: ideja izgradnje communityja koji će se sam organizirati uspjela je tek manjem broju onih koji su pokušali – jer nije dovoljno stvoriti prostorne i tehničke pretpostavke da bi se taj koncept proveo u djelo. „U stvarnosti, ti communities ostvare se jedino ako netko na tome zaista i radi. Makerspaces se etabliraju u knjižnicama, pod uvjetom da tamo postoje ljudi koji se prvenstveno time bave.“

U Kölnu i Dresdenu postoje preduvjeti za to. U Kölnu je tako ustrojen kompetentni tim koji osmišljava i provodi aktivnosti. Povrh redovnih programa, građanke i građani – često volonterski – prenose svoje znanje na druge. A i u Dresdenu se Jonas Tiepmar u makerspaceu u Državnoj i sveučilišnoj knjižnici oslanja na superviziju koju provodi stručno osoblje. „Iskustvo udruga koje su organizirale makerspace pokazalo je prije svega da makerscena može profitirati ako ‚kreativni kaos‘ preusmjerimo na pravi put“, kaže Tiepmar. Dodana vrijednost drezdenskog makerspacea prije svega leži u umreženosti učenja i istraživanja susjednog Tehničkog sveučilišta.

„Postoji velika potreba“

Prema riječima obojice predstavnika knjižnica, ponuđeni programi naišli su na dobar odaziv. Drezdenski makerspace koriste naročito studenti, kaže Tiepmar, a nekima je čak uvršten i u nastavni plan. Zahvaljujući suradnji s katedrom za arhitekturu, studenti tu mogu izraditi 3-D modele za svoje semestarske radove; medicinari su tako, primjerice, izrađivali kralješke za vježbanje davanja injekcije u leđnu moždinu.

U Kölnu je publika vrlo raznolika: na programe za odrasle nerijetko dolaze roditelji s djecom, ili bake i djedovi zajedno s unucima, kaže Vogt. „Nakon programa dijelimo upitnike kako bismo došli do povratnih informacija i vrednovanja ponuđenih programa. Na taj način prilagođavamo programe. Uočavamo velik odaziv stanovnica i stanovnika Kölna, a radionice su najčešće popunjene. Makerkids tečajevi popunjeni su sto posto – potreba je, očito, velika.“
  U Kölnu i Dresdenu stoga svakako žele zadržati koncept makerspacea: „Krenulo se u jednom stručnom području, da bi u međuvremenu makerspace postao strateška odrednica Državne i sveučilišne knjižnice. Nastavit ćemo dorađivati i razvijati taj koncept“, objašnjava Tiepmar. A Vogt u Kölnu zaključuje: „Naš makerspace nije tek puki prostor. Cijela knjižnica sudjelovala je u promjeni paradigme, u skladu s filozofijom učenja kroz otkrivanje i djelovanje.“