Izložba Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van!

Joseph Beuys

Joseph Beuys, kipar, slikar, teoretičar i politički aktivist jedan je od najradikalnijih umjetnika  druge polovice 20. stoljeća čije su ideje i utjecaji i danas  snažno prisutni u djelima suvremenih umjetnika širom svijeta. Rođen je u Krefeldu 1921., i njegovo odrastanje bit će obilježeno ratnim zbivanjima u kojima je sudjelovao kao radiooperater i pilot Luftwaffea. Ključni trenutak u Beuysovoj osobnoj priči dogodio se kada je tijekom misije na Krimu pogođen njegov bombarder. Tom je prilikom preživio zahvaljujući Tatarima, nomadskom narodu koji ga spašava od smrzavanja premazavši ga mašću i zamotavši u deku od filca. Upravo taj materijal postati će ikonički simbol njegovog opusa. Diplomirao 1952. na Staatliche Kunstakademie u Düsseldorfu, gdje je 1961. imenovan na mjesto profesora do 10.10.1972., kada je iz političkih razloga dobio otkaz.

U središtu umjetničkog djelovanja Josepha Beuysa bili su čovjek i priroda, a njegov umjetnički izraz ostvario je u tradicionalnim tehnikama, napose u crtežu,  ali i  nekonvencionalnim materijalima životinjskog podrijetla koji su imali funkciju provodnika kako bi se u ljudskoj perceptibilnosti otvorili kanali za dubinsko shvaćanje temeljnih egzistencijalnih potreba. Posezat će za  ready madeom, te proizvoditi multiple s misijom distribucije svojih ideja. Ono po čemu će ipak ostati ne samo zapamćen nego i dalje prisutan kao ključna figura u suvremenoj umjetnosti, rad je s nevidljivim procesima uspostavljanja veza među ljudima - socijalna skulptura. Beuys je sudjelovao na 1964., 1968., 1972., 1977., 1982. na documenti u Kasselu, zatim 1976. i 1980. na Biennalu u Veneciji, a njegov međunarodni uspjeh ovjenčan je 1979. godine retrospektivnom izložbom u Guggeheim muzeju u New Yorku. Sudjelovao je u osnivanju različitih političkih pokreta i organizacija kao što su stanka Zelenih u Njemačkoj,  FIU (The Free International University for Creativity and Interdisciplinary Research )  te organizacije  za izravnu demokraciju.  Radovi Josepha Beuysa nalaze se u mnogim muzejima širom svijeta među kojima je i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, zahvaljujući izložbi „Znakovi komunikacije“ kojom je 1997. prvi put  predstavljen u Galeriji Zvonimir. Također, Fransesco Conz, talijanski kolekcionar i izdavač, posredstvom kustosa Želimira Koščevića darovao je 1999. godine Muzeju suvremene umjetnosti šezdesetak radova autora umjetničkog pokreta Fluxus  čiji je član bio i Joseph Beuys.