Festival svjetske književnosti 2017. | Filmovi iz Njemačke snimljeni po književnim djelima
medij filma snimljenog po književnom predlošku živi, što pokazuje i izbor filmova koji će biti prikazani na ovogodišnjem Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu. Poznate i nove filmske zvijezde oživjet će književne likove…
Ovogodišnji
Festival svjetske književnosti u čijem je fokusu njemački jezik, prikazuje aktualne filmove iz Njemačke snimljene po književnim djelima – bit će to festival otkrića kako za ljubitelje filma, tako i za ljubitelje književnosti. Njihovu će pažnju privući velika imena iz obaju svjetova, iz svijeta suvremene njemačke književnosti i njemačkog autorskog filma s njemačkim i međunarodnim glumačkim zvijezdama.
Daniel Kehlmann je od objavljivanja svog romana
„Mjerenje svijeta“ jedan od svjetski najpoznatijih njemački pisaca, a njegov roman
„Ja i Kaminski“ komedija je o umjetnosti i prijevari visoke književne vrijednosti. Redatelj
Volker Schlöndorff u svojoj je autobiografski obojenoj priči o kasnoj ljubavi
„Povratak u Montauk“ posegnuo za romanom
Maxa Frischa, velikog starca švicarske književnosti: roman je prvi put objavljen 1975. godine i zauzima posebno mjesto u stvaralaštvu Maxa Frischa. Likovi u Frischovim prijašnjim romanima također su često imali autobiografskih crta, ali su priče bile fiktivne. U Montauka se, međutim, protagonist zove kao njegov autor i pripovijeda o autentičnom doživljaju: jednom vikendu, koji je Frisch s jednom mladom ženom proveo na američkoj Istočnoj obali.
Schlöndorff je uza se kao koautora imao Colma Tóibína, uspješnog irskog pisca. Roman
„Tschick“ Wolfganga Herrndorfa kroz virtuozno lakonske dijaloge pripovijeda književni film ceste posebne vrste. Riječ je o neobičnom prijateljstvu između četrnaestogodišnjaka iz građanske obitelji i mladog doseljenika iz Rusije. Roman je objavljen u više od 25 zemalja i do jeseni 2016. samo je u Njemačkoj prodan u više od dva milijuna primjeraka. „Tschick“ se već uspoređuje s kultnim romanima poput J. D. Salingerova „Lovca u žitu“. I Herrndorf kao pisac ima posebno mjesto u književnosti njemačkog govornog područja, otkad je online minuciozno zapisivao bilješke o napretku svog tumora na mozgu (bilješke su kasnije objavljenje u knjizi), a sve je završilo 2015. godine autorovim javno najavljenim samoubojstvom. Zločesta satira o Hitleru
„Opet on“ 2015. je godine također zabilježila velik uspjeh kod publike i dugo se zadržala na vrhu top—ljestvice bestselera tjednika „Der Spiegel“. Autor
Timur Vermes u svom romanu – naslovnica je ukrašena samo stiliziranim brčićima i razdjeljkom u stranu – oživljava Adolfa Hitlera, koji se zdrav i čitav budi u suvremenom Berlinu.
Najugledniji njemački redatelji – od
Fatiha Akina preko Wolfganga Beckera i
Davida Wnendta do Volkera Schlöndorffa – prihvatili su se ovih veličanstvenih književnih predložaka, a njihove su filmske adaptacije na Berlinalu i drugim njemačkim i međunarodnim filmskim festivalima posljednjih godina privukle veliku pažnju i doživjele velik uspjeh. Dva su filma iz ovog izbora imala premijeru na ovogodišnjem Berlinalu, a sada će u sklopu Festivala svjetske književnost biti predstavljeni zajedno s piscima i izdavačima suvremene književnosti njemačkog govornog područja.
Uz poznata književna i redateljska imena odgovorna za nastanak ovih filmova, poznate i nove glumice i glumci jamče poseban filmski doživljaj:
Geraldine Chaplin očarava u „Ja i KIaminski“ u uzbudljivoj sporednoj ulozi – „pored“ glavnih glumaca
Daniela Brühla i Jespera Christensena; Nina Hoss, velika njemačka kazališna i filmska glumica, u ulozi Rebecce u „Povrtaku u Montauk“ u središtu je filmske priče o neuspjehu jedne velike ljubavi, o distanci i povrijeđenosti, dok već postarija švedska hollywoodska zvijezda
Stellan Skarsgård nastupa u ulozi već postarijeg pisca Maxa Zorna. S glumačkim zvijezdama u sporednim ulogama i relativno nepoznatim, ali dojmljivim glavnim glumcem u ulozi Adolfa Hitlera, redatelj
David Gnendt uspio je uvjerljivo inscenirati svoju mješavinu satire i reality-showa. Ova neopisivo smiješna komedija s
Katjom Riemann, Larsom Rudolphom i Frankom Plasbergom (jednim od najomiljenijih voditelja talk-showa koji glumi samoga sebe) 2015. godine prikazana je pred dva milijuna gledatelja u Njemačkoj i bila je nominirana za Europsku filmsku nagradu.
Redateljica, scenaristica i spisateljica
Doris Dörrie u svojem je najnovijem filmu
„Pozdravi iz Fukušime“ dosegnula vrhunac u tematiziranju susreta njemačke i japanske kulture. Od susreta mlade Njemice s osebujnom gejšom pred autentičnom kulisom Fukušime, uspjela je prema vlastitom scenariju i u vlastitoj režiji intenzivno opisati bijeg pred rasplinutim životnim snovima, kulturne suprotnosti i susret sa zlim duhovima, te istovremeno dokumentirati posljedice nuklearne katastrofe u Fukušimi.
Rosalie Thomass, mlada njemačka glumačka nada, i Satomi, kojuglumi stvarna posljednja gejša u Fukušimi, pretvaraju ovaj tihi, crno-bijeli film u pravi primjer autorskog filma koji bez muke povezuje svijet književnosti i filma.
Natrag
