Šetnja i predavanje prof. Karin Šerman
Događanje u subotu 11. svibnja 2019. obuhvatit će šetnju i razgledavanje Atelijera Bohutinsky, a započet će predavanjem prof. dr. sc. Karin Šerman, kojim će se dati uvod u zanimljivi životni put tog intrigantnog i pomalo enigmatičnog zagrebačkog arhitekta. Predavanje započinje u 11 sati na Arhitektonskom fakultetu, Kačićeva 26, u predavaonici 317 na 3. katu, nakon čega se kreće u zajedničku šetnju i obilazak atelijera.
oba termina su popunjena. hvala vam na velikom interesu!
Atelijer Bohutinsky najistaknutije je djelo arhitekta
Gustava Bohutinskog izgrađeno u Zagrebu. Arhitekt Bohutinsky izgradio ga je za brata kipara Emila Bohutinskog 1939.-1945. na sjevernim zagrebačkim obroncima u zapadnom dijelu grada, u Jadranskoj ulici 11. Osim svog specifičnog i atraktivnog izgleda, ova zgrada značajna je jer predstavlja dragocjenu arhitektonsku ostavštinu jedinog hrvatskog arhitekta koji je studirao na Bauhausu, toj eksperimentalnoj i inovativnoj školi koja je stubokom promijenila poimanje u sferi arhitekture, oblikovanja, fotografije, dizajna i cjelokupne vizualne kulture.
© ljubaznošću Karin Šerman
Bohutinsky na Bauhausu provodi jedan semestar svog studija, ljetni semestar 1930. godine, u posebno turbulentnom razdoblju te avangardne škole, kada njome ravna radikalni i karizmatični švicarski funkcionalist Hannes Meyer, a djeluje i utjecajni njemački arhitekt i urbanist
Ludwig Hilberseimer. Bohutinsky ondje pohađa pripremni tečaj, legendarni Vorkurs, pod vodstvom
Josefa Albersa. Taj je eksperimentalni tečaj bio svojevrsni zaštitni znak Bauhausa, kao nastavni okvir u kojem su studenti kritički preispitivali i odbacivali svoja dotad stečena znanja i konvencije te slobodno i radikalno istraživali temeljne aspekte prostora, oblika, tehnika i materijala. Nakon iskustva Bauhausa, studij arhitekture Bohutinsky dovršava na “Iblerovoj školi” na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je i započeo svoj studij 1926. godine, u prvoj generaciji njezinih polaznika.
Za vrijeme studija a i kasnije Bohutinsky surađuje s brojnim poznatim hrvatskim arhitektima modernističke orijentacije –
Mladenom Kauzlarićem, Stjepanom Gombošem, Stjepanom Planićem, Lavoslavom Kaldom i Stankom Kliskom – a razvija i vlastitu praksu s arhitektom Veljkom Kauzlarićem. U Zagrebu gradi nekoliko višestambenih zgrada u proširenom donjogradskom tkivu, a potom i svoje najpoznatije djelo u prepoznatljioj bauhausovskoj estetici, atelijer za brata kipara. Svojom elementarnom kubičnom formom, velikom staklenom stijenom, promišljenim zenitalnim osvjetljenjem, funkcionalno organiziranim prostorom te eksponiranim konstrukcijama i materijalima – opekom, armiranim betonom i staklom – ovaj atelijer svjedoči o živoj prisutnosti bauhasovske misli u zagrebačkoj sredini.
U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata Bohutinsky surađuje s arhitektom
Jurjem Denzlerom, profesorom Tehničkog fakulteta u Zagrebu, na projektima niza infrastrukturnih objekata, termoelektrana i transformatorskih stanica, slijedom čega 1940. godine postaje asistentom na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta. No već sljedeće godine, na tragu svoga životnog sna Bohutinsky odlazi za Australiju i Ameriku, prvo u Chicago a potom u Honolulu, gdje nastavlja svoju arhitektonsku karijeru i ostaje do kraja svog stvaralački intenzivnog i burnog života.
Karin Šerman arhitektica je i teoretičarka arhitekture, profesorica arhitektonske teorije na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnica je Katedre za teoriju i povijest arhitekture zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta. Studij arhitekture završila je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989., magisterij znanosti na Harvard University 1996., a doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu 2000. U svom se radu posvećuje proučavanju recentne arhitektonske teorije i istraživanju moderne i suvremene hrvatske i svjetske arhitekture i kulture. Jedan od fokusa njezina bavljenja je kulturno i arhitektonsko naslijeđe Bauhausa, u sklopu kojeg se posvećuje arhitektonskom opusu Gustava Bohutinskog, jedinog hrvatskog studenta arhitekture na Bauhausu. S tom temom sudjelovala je u međunarodnom istraživačko-izlagačkom projektu “Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse” (BAUNET) pod vodstvom MSU Zagreb (2012.-2015.), te sa suautorima Dubravkom Bačićem i Natašom Jakšić pripremila izložbenu dionicu o Gustavu Bohutinskom na velikoj izložbi Bauhausa u MSU Zagreb 2015. godine.
Projekt Bauhaus 19, kojim se obilježava 100. obljetnica osnutka Bauhausa, organizira Goethe-Institut Kroatien u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu i Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb, a uz podršku Zagreb Design Weeka.
Natrag
