Urbana intervencija na Manduševcu Žedni grad

Visual zu Manduševac Veranstaltung ©Petra Milički

26.9. u 11:00 h
29.9. u 21:00 h

Zagreb

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien počinje projekt Žedni grad, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons).

Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika. Polazeći od činjenice da je voda javno dobro i ljudsko pravo, projekt započinje propitivanjem mogućnosti podizanja komunalnog standarda glavnog zagrebačkog trga ponovnim uvođenjem pitke vode na najstariju gradsku česmu – Manduševac.

Program posvećen Manduševcu uključuje urbanu intervenciju na lokaciji Manduševca, šetnju za građane kojom se tematizira pitka i druga voda u centru grada, potom tribinu te književni natječaj za kratku priču na temu "Voda u gradu".

Autor programa koji se provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD je Saša Šimpraga.

Manduševac se kroz povijest mijenjao, ali je izuzevši sadašnje rješenje, uvijek nudio mogućnost pijenja vode. Ta dugotrajna tradicija upućuje na to da se on opet može promijeniti i uz minimalnu sadržajnu nadogradnju ponovo vratiti svoju stoljetnu funkciju. Taj je komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard ne samo dio zagrebačke urbane tradicije, već i stvarna potreba grada, odnosno i u svome mjerilu izuzetno bitni doprinos borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju plastične ambalaže. Zagreb je na svom glavnom trgu žedan grad i to treba ispraviti upravo na autentičnome povijesnom mjestu koje za mnoge na neki način i simbolizira Zagreb. Čak i najpoznatije gradske legende, npr. ona o Mandi, o Manduševcu govore kao mjestu gdje se voda – pije.
  
Cilj je intervencije na Manduševcu podizanje vidljivosti teme i predstavljanje glavnih argumenata u prilog vraćanju pitke funkcije Manduševcu. Upravo u jeku drugih krupnih izazova s kojima se Zagreb suočava, vrijeme je za uključivanje građana u donošenje odluka o onim javnim dobrima koja mogu dugoročno učiniti život u njihovom gradu boljim. Naime, još veći izazovi današnjice i budućnosti, poput klimatskih promjena, nalažu nam djelovanje u svrhu izgradnje grada koji ne žeđa, nego taži žeđ svih onih koji šeću njegovim ulicama.
 

 

Natrag