Grundrechte und öffentliches Leben Foto: © colourbox.de

Njemački ustav se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). U njemačkom ustavu nalaze se najvažnija pravna i politička pravila Savezne Republike Njemačke. U njemačkom ustavu na primjer piše da je Njemačka demokratska država. To znači: Svako može učestvovati u političkom životu, na primjer u savezima, inicijativama, sindikatima ili strankama. Političke stranke imaju različite programe i ciljeve. Najveće stranke su CDU (Kršćansko-demokratska unija), SPD (Socijaldemokratska partija Njemačke), Savez 90/Zeleni, FDP (Slobodna demokratska partija) i Ljevičari. Piratska partija je relativno nova stranka. Postoji i mnogo drugih manjih stranaka. 

U njemačkom ustavu nalaze se i prava i obaveze ljudi koji žive u Njemačkoj. Važne obaveze su obaveza školovanja: Djeca i omladinci u Njemačkoj moraju ići u školu. Zatim obaveza plaćanja poreza: Ko zarađuje novac, mora plaćati poreze. I obaveza poštivanja zakona: Svako se mora pridržavati zakona. 

Ovo su najvažnija prava:

Dostojanstvo čovjeka: Svaki se čovjek mora poštovati. 

Ravnopravnost: Svi ljudi imaju jednaka prava. Na primjer, žene i muškarci imaju ista prava.  

Jednakost pred zakonom: Svi ljudi su jednaki pred zakonom. 

Pravo na slobodno izražavanje mišljenja: Ljudi smiju reći šta misle. 

Sloboda okupljanja: Ljudi se smiju sastajati u grupama. 

Sloboda kretanja: Ljudi smiju živjeti i stanovati gdje hoće. 

Sloboda izbora zanimanja: Ljudi smiju slobodno birati svoje zanimanje. 

Druga prava su zaštita braka i porodice, biračko pravo i vjerska sloboda.
    
Biračko pravo kaže: Ljudi u Njemačkoj smiju izlaziti na izbore. Njih se smije i birati. Izbori moraju biti tajni, opći i slobodni. Postoje Evropski izbori, izbori za Bundestag, izbori za parlament savezne pokrajine i općinski izbori. Na Evropske i općinske izbore smiju izlaziti i svi građani Evropske unije koji žive u Njemačkoj. Na izbore se obično može izlaziti od navršene 18. godine života. U nekim saveznim pokrajinama na općinske izbore se može izlaziti i već od navršene 16. godine života. Na izbore za parlament savezne pokrajine i izbore za Bundestag smiju izlaziti samo njemački građani koji imaju najmanje 18 godina. U mnogim mjestima postoje integracijska vijeća ili integracijska savjetodavna tijela. Njih obično biraju migranti. Integracijska savjetodavna tijela rade za političke interese migranata. Oni pomažu i u slučaju pitanja i problema. Ovim radom žele poboljšati suživot migranata i Nijemaca.
   
Pravo vjerske slobode kaže: Svako smije slobodno birati i praktikovati svoju religiju. Otprilike jedna trećina ljudi u Njemačkoj službeno nema religije. Većina Nijemaca pripada kršćanskoj religiji, oni su dakle rimokatoličke ili evangelističke vjeroispovijesti. Mnogi kršćanski praznici poput Božića ili Uskrsa su zakonski praznici. To znači da većina ljudi tim danima ne mora raditi. U Njemačkoj živi i puno muslimana i pripadnika drugih religija. U školama postoji nastava evangelističke i katoličke vjeronauke. U mnogim školama postoji i nastava hrišćansko-ortodoksne, jevrejske i islamske vjeronauke. Roditelji mogu odlučiti da li će njihovo dijete pohađati nastavu vjeronauke. Roditelji odlučuju i o tome koju će nastavu vjeronauke njihovo dijete pohađati.

U Njemačkoj je dozvoljeno slobodno življenje vlastite seksualne orijentacije, što znači da istospolna ljubav, te biseksualnost, transseksualnost i interseksualnost podjednako pripadaju svakodnevici, kao i heteroseksualnost. Pokret LGBTQ, koji predstavlja zajednicu lezbejki, homoseksualaca, biseksualaca, transrodnih i queer osoba, u Njemačkoj  igra bitnu ulogu u društvu. Ove osobe su u Njemačkoj zaštićene. Simbol LGBTQ pokreta je, između ostalog, zastava sa duginim bojama.
U Njemačkoj su, od 1. oktobra 2017. godine, dozvoljeni i istospolni brakovi, sa svim pripadajućim pravima i obavezama. To, pored ostalog, znači da takvi parovi smiju usvajati djecu, kao i heteroseksualni parovi, ukoliko su za to ispunjeni potrebni preduslovi.
 
Ukoliko dođe do nepoštivanja pravila, to se u nekim slučajevima  može tretirati kao diskriminacija. U vezi s tim pogledajte isječak na našem web portalu.

Česta pitanja

U mojoj religiji postoji važan praznik. Mora li moje dijete ipak ići u školu?

Želim raditi u integracijskom vijeću. Šta trebam uraditi?

Imam probleme pravne prirode. Ko mi može pomoći?

As an asylum seeker, where can I meet my compatriots?

How do I find churches/mosques/synagogues and religious communities in my area?

Imate li drugih pitanja? Stupite u kontakt sa savjetnicima migracijskih službi za mlade.

Online savjetovanje