Auf einem Tisch steht eine Tüte mit dem Apotheken-Symbol. Daneben stehen verschiedene Medikamente, Handtücher und eine Wärmflasche. © Goethe-Institut

Šta učiniti u slučaju bolesti?

U slučaju lakših oboljenja, na primjer prehlade ili glavobolje, lijekove možete kupiti u apoteci. Za mnoga druga oboljenja dobivate lijekove, ali samo s receptom. Recept mora izdati ljekar. S receptom onda podižete lijekove u apoteci. U tom slučaju uglavnom morate platiti samo dio troškova.

Apoteke su obično otvorene od ponedjeljka do petka od 08-18 ili 18:30 sati, u subotu do 13 sati. Neke apoteke u gradovima su otvorene i do 20 sati. Postoji i hitna služba za vikende i u toku noći.

Eine Person liegt krank im Bett. Auf dem Nachttisch sind Taschentücher, Nasenspray, Medikamente und eine Tasse Tee zu sehen. © Goethe-Institut

Posjeta ljekaru

Jako ste bolesni? U tom slučaju je najbolje da zakažete termin kod ljekara opće prakse. Da li je vaše dijete bolesno? U tom slučaju idite pedijatru. Ljekaru obično možete ići samo od ponedjeljka do petka. Za vikend i u toku noći postoji dežurna ljekarska služba.

Za posjetu ljekaru potrebna vam je kartica vašeg zdravstvenog osiguranja, zdravstvena knjižica. Kod prve posjete ljekaru morate ispuniti upitnik s vašim ličnim podacima i unijeti podatke o svojim oboljenjima. Nakon prijave pričekajte u čekaonici. Prozvat će vas. To često traje samo nekoliko minuta, ali ponekad i duže od jednog sata.

Ljekar u ordinaciji s vama vodi kratki razgovor. Svoje simptome trebate tačno opisati. Šta vas boli? Od kada? Jeste li bolove imali već prije? Nakon kratkog razgovora ljekar će vas pregledati. Ljekar nakon toga postavlja dijagnozu. On će vam reći od čega bolujete.
 
Ako imate neko zakonsko zdravstveno osiguranje, ne morate plaćati ljekarski pregled. Ukoliko želite dodatne zdravstvene usluge u privatnim praksama, morate sami izvršiti nadoplatu. Vaš ljekar će Vas uputiti u to.

Prijava bolovanja i specijaliste

Nakon pregleda ljekar će vam vjerovatno napisati potvrdu o odsustvu zbog bolesti. Često će vam izdati i recept za lijekove. Eventualno ćete dobiti još jedan termin za sljedeći pregled ili će vas ljekar opće prakse poslati ljekaru specijalisti, na primjer otorinolaringologu, ortopedu ili ginekologu. Za to ćete dobiti uputnicu, kako bi Vaš porodični ljekar bio naknadno informisan.
Ljekar specijalista će vas pregledati još jednom. Vaš ljekar opće prakse će vam dati uputnicu za posjetu ljekaru specijalisti.

Preventivni pregledi

Preventivni pregledi služe prevenciji bolesti, dakle da do bolesti uopće ne bi došlo ili da biste bolest što prije otkrili. Na neke od pregleda imate zakonsko pravo, dok se drugi plaćaju.
Djeci su namijenjeni tzv. U-pregledi (U-Untersuchungen) sa ciljem praćenja njihovog razvoja. Pored toga, postoji i vakcinacija protiv zaraznih bolesti, poput vodenih ospica, hripavca i zaušnjaka.
Od 35. godine života uobičajeni su preventivni pregledi u cilju sprečavanja bubrežnih, srčanih i krvožilnih oboljenja, te dijabetesa i raka. Kod žena se, pored navedenog, rade i pregledi dojke.  
U zavisnosti od spola, starosne dobi, porodične anamneze ili trudnoće, sprovode se određene vrste pregleda. Neke vrste vakcina se preporučuju naročito ako putujete, ali i za život u Njemačkoj. Razgovarajte o tome sa svojim ljekarom.

Brojevi za hitne slučajeve

Svi telefonski brojevi za hitne slučajeve su besplatni i mogu biti upućeni bez novca/kredita sa bilo kojeg telefona.
 
Policija: 110
Policija je nadležna za hitne slučajeve nemedicinske prirode, kaznena djela i teške saobraćajne nesreće.
 
Navedite svoje ime i sljedeće podatke:

  • gdje se događaj desio
  • šta se desilo
  • koliko osoba je učestvovalo u događaju
  • o kakvim povredama je riječ
  • sačekajte povratna pitanja!

Nahaufnahme auf ein Polizeiauto von der Seite mit dem Schriftzug "Polizei" © Goethe-Institut  

Vatrogasci/Hitni pozivi/Služba spašavanja: 112
112 je broj za prijavu po život opasnih situacija kao što su srčani udar, moždani udar ili teške nesreće. Ako postoji neodumica oko težine povrede, ne trebate oklijevati u pozivanju Službe spašavanja. U ozbiljnim slučajevima takav pozv može spasiti život.

Ansicht auf das geschlossene Tor eines Feuerwehrgebäudes, durch die Fenster ist ein Feuerwehrauto sichtbar. © Goethe-Institut
 
Ljekarska služba pripravnosti: 116117
U hitnim slučajevima u dane vikenda možete se javiti Hitnoj pomoći. U tu svrhu možete se obratiti za pomoć direktno najbližoj ljekarskoj praksi za hitne slučajeve. Takve ljekarske prakse najčešće su lokacijski vezane za bolnicu i otvorene su, u večernjim satima i neradnim danima, do 22:00.
Alternativno može se pozvati i telefonski broj 116117. Poziv je besplatan i moguć na teritoriji cijele Njemačke. Na tom broju će Vas uputiti na ljekara u Vašoj blizini. Ukoliko je neophodan kućni posjet ljekara, Centrala će i to organizovati.
 
Stomatološka hitna služba: 01805/986700
Pod ovim brojem ćete dobiti informaciju o telefonskim brojevima stomatoloških praksi, te ih možete direktno kontaktirati.

Man sieht den oberen Teil eines grauen Gebäudes mit einem Schild, das ein rotes Kreuz auf weißem Grund zeigt. © Goethe-Institut
 
Djeca
Za djecu, u pravilu, važe isti brojevi i kriteriji kao i za odrasle. U ophođenju sa djecom je dodatno važno poznavati osnovna pravila ponašanja, kako bi se moglo brzo i ispravno reagovati. U slučaju povrede prilikom pada, dijete se treba najprije utješiti i umiriti. Važno je sačuvati prisebnost, kako bi se djetetu mogla brzo pružiti pomoć i kako se pritom ne bi još više uznemirilo. U kući bi se morala nalaziti kompletna kutija prve pomoći, kako bi se posjekotine mogle tretirati kompresivnim zavojem, a otvoreni prelomi prekriti sterilnom gazom.
 
Telefon za djecu i omladinu: 0800/1110333
Za probleme djece i omladine, probleme sa korištenjem interneta i seksualno zlostavljanje.
 
Telefon za roditelje: 0800/1110550
Za pitanja roditelja, probleme sa korištenjem interneta, seksualno zlostavljanje djece i sve druge probleme roditelja koji se tiču djece.
 
Telefon za pomoć ženama “Nasilje nad ženama”: 08000/116016
Savjetovanje za žene pogođene nasiljem, njihovo društveno okruženje i stručno osposobljenu radnu snagu, na teritoriji cijele Njemačke. Besplatno, anonimno, 365 dana u godini, 24 sata na dan.
 
Telefon za pomoć trudnicama (anonimno i sigurno): 0800/4040020
 
Plavi telefon: 0800/1110111
U slučaju problema i kriza, npr. problema sa partnerom, mobinga u školi ili na radnom mjestu, gubitka radnog mjesta, ovisnosti, bolesti, usamljenosti, krize identiteta i duhovnih pitanja, možete pozvati gore navedeni broj.
 
Broj za blokadu i poništavanje: 116116
Za blokadu EC debitnih i kreditnih kartica, kao i poništavanje lične karte (u slučaju kada je ukradena ili izgubljena).

Različite vrste osiguranja

Svaki čovjek živi s rizikom: Rizik je na primjer bolest ili nesposobnost za rad. U jednoj takvoj situaciji čovjek iznenada ima više troškova. Da odnosne troškove ne biste morali sami snositi, možete se osigurati: Novac se osiguranju uplaćuje svakog mjeseca ili svake godine. U slučaju bolesti ili nesposobnosti za rad, od osiguranja dobivate novac. U Njemačkoj su obavezna mnoga osiguranja: Svako mora imati ova osiguranja. Druga osiguranja se uplaćuju dobrovoljno: Ta osiguranja možete imati ako želite.

Pflichtversicherungen

Najvažnija obavezna osiguranja su zdravstveno osiguranje, penzijsko osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Zdravstveno osiguranje plaća kada idete ljekaru ili trebate lijekove. Ako ste izgubili radno mjesto i još nemate novi posao, osiguranje u slučaju nezaposlenosti vam godinu dana isplaćuje novac. Penzijsko osiguranje je isto obavezno za zaposlenike: Kada ostarite više nećete moći raditi. Penzijsko osiguranje vam tada isplaćuje novac za život. Imate poslodavca? U tom slučaju novac za zdravstveno i socijalno osiguranje ne morate uplaćivati sami. Vaš poslodavac plaća skoro pola iznosa. Ako imate auto ili motor, potrebno vam je osiguranje za motorna vozila. Imali ste nesreću i drugo je auto oštećeno? Osiguranje za motorna vozila plaća popravak ili dio troškova.

Ein Auto hat in der deutliche Kratzer in der Tür. © Goethe-Institut

Dobrovoljna osiguranja

Najvažnija dobrovoljna osiguranja su osiguranje od odgovornosti, osiguranje pokućstva i životno osiguranje. Oštetili ste nešto što pripada drugoj osobi? Štetu u tom slučaju plaća osiguranje od odgovornosti. Osiguranje pokućstva plaća u slučaju oštećenja stvari u stanu, na primjer u slučaju šteta prouzročenih vodom. A životno osiguranje plaća u slučaju smrti. Novac u tom slučaju na primjer dobivaju djeca. 

Postoji i mnogo drugih vrsta osiguranja. Privatno osiguranje u slučaju nesreće na primjer plaća u slučaju nesreće koja se desi u slobodno vrijeme. Osiguranje pravne zaštite za pravnu pomoć na primjer plaća advokata. Postoje i osiguranja za kredite, putovanja ili životinje. Ali dobro provjerite koja su vam osiguranja potrebna, jer svako osiguranje košta.

Video International Sign

Česta pitanja

Imate dodatnih pitanja? Pišite nam koristeći kontaktni obrazac. Anonimno ćemo proslijediti Vaše pitanje službi za migraciju JMD.

Idi na kontaktni formular