Samoodrživi gradovi
Digitalna sela, zeleni gradovi

Oni njemački gradovi koji nose prefiks najsamoodrživijih tu svakako računaju na učešće građana. Na taj način se i sa skromnim finansijskim sredstvima može puno postići.
 

 Bad Berleburg je svakako najveći mali grad Njemačke, barem sudeći po površini: ova općina, sačinjena od 23 sela i 20.000 stanovnika, mjeri 275 kvadratnih kilometara. Ovakva velika prostorna podjela postala je veliki problem za gradsku upravu. „Prisiljeni smo održavati ogromnu infrastrukturu“, rekao je gradonačelnik Bernd Fuhrmann, dok je njegov rizničar 2017. godine stajao praznih ruku. Prijetilo im je preveliko zaduživanje. Nastojeći po svaku cijenu izbjeći bankrot, Fuhrmann je pozvao građane na sudjelovanje. „U čemu leži naša budućnost, na koji način ćemo konsolidirati budžet i za šta ćemo u konačnici iskoristiti mogućnosti našeg djelovanja“ - ovakva pitanja je Fuhrmann uputio svojim sugrađanima.

Prekretnicu je grad doživio kroz mnogobrojne pojedinačne aktivnosti. Pa je tako, na primjer, razvijen projekat „Digitalno selo“ u saradnji sa Univerzitetom Siegen – od tada se nedjeljna misa iz jedne crkve putem streama prenosi u svim selima. Fuhrmann je taj koji, pored ostalog, već godinama pokreće projekat zaštite pojedinih vrsta. U šumovite predjele oko Bad Berleburga su 2013. godine u divljinu ponovo vraćeni najveći zemni sisavci - skoro izumrli europski bizoni.  To ne samo da je dobra vijest za bizone, nego je postalo i atrakcija za brojne turiste. Nekoliko desetina hiljada posjetitelja dolazi svake godine u „Divljinu bizona u Rothaarsteigu“, kako bi, uz malo sreće, mogli uživo posmatrati ove impozantne životinje. „Zaštita ugroženih vrsta moguća je i u Njemačkoj“, naglašava gradonačelnik.

LokalNA Agenda 

Bankrot je izbjegnut. Bad Berleburg je, pored ostalog, želio i iz strateških razloga postati samoodrživa komuna, a ovaj će se cilj sve do 2030. godine ostvarivati putem 200 pojedinačnih aktivnosti koje obuhvataju projekte iz oblasti ekološke privrede, preko visokovrijedne obrazovne ponude ili radnih mjesta sa pogodnostima za porodice, pa sve do krajnjeg cilja - da postane vodeći zdravstveni centar. Zbog toga je ovaj grad 2020. godine dobio Njemačku nagradu za samoodrživost malih gradova koju finansiraju razna poduzeća, udruženja, istraživačke ustanove i ministarstva, a dodjelje se u dogovoru sa saveznom vladom. Pored navedenog, Bad Berleburg sarađuje sa jednim partnerskim regionom u Tanzaniji na razvoju koncepta za prevazilaženje utjecaja klimatskih promjena.

1992. godine Njemačka je potpisala Agendu 21, a 2015. Agendu 2030 Ujedinjenih Nacija koje utvrđuju globalne ciljeve samoodrživog razvoja. U okviru toga općine su pozvane da realiziraju vlastite lokalne akcijske planove. „Gradovi i općine već sada pokazuju na mnogobrojne načine kako se samoodrživi razvoj može oblikovati u uskoj kooperaciji sa građankama,  građanima i civilnim organizacijama“, objašnjava Gerd Landsberg iz Njemačkog saveza gradova i općina. „Oni nam pokazuju da je samoodrživost dostupna, budući da je direktno prisutna u životnoj realnosti ljudi.“


U Njemačkoj ih podržava Savez, ali i pokrajine. Nacionalna strategija trenutno stavlja u fokus manje korištenje površina, manju energetsku potrošnju pri mobilnosti, te jefitiniji stambeni prostor za sve. Savezne pokrajine podržavaju konkretne aktivnosti u općinama od kojih su mnoge već prije dosta vremena i iz vlastitih interesa prešle na samoodrživi razvoj.
 

SNAGA JABUKE

Dobar primjer za to je bavarski grad Aschaffenburg čijih je 70.000 stanovnika 2020. dobilo nagradu za srednje velike gradove. Još od 1995. godine grad i okrug rade na samoodrživim projektima za region, kako nam pojašnjava zamjenik glavnog urednika mjesnih dnevnih novina Main-Echo Stefan Reis. Sve je počelo inicijativom za sadnju tradicionalnih livadskih voćnjaka kojima je u ovom gradu i okolini prijetio potpuni nestanak. Cilj inicijative je bio održati rijetke sorte jabuke unutar okruga, pa su se tako postupno počeli pojavljivati novi proizvođači, prerađivači, kao i regionalno tržište jabuka. Livade kojima je prijetio nestanak time su postale važan privredni faktor.

Mogućnost učešća svih – građana, privrednika, organizacija i administrativne uprave – organizira se kroz Vijeće za samoodrživost koje na podjednak način razmatra ekološke, društvene i privredne aspekte, kao što naglašava i koordinator projekta Agenda 21, Andreas Jung: „Ovdje ne vršimo nikakvu procjenu“.

Ova akcija nasada livadskih voćnjaka za sobom je povukla i druge inicijative, sjeća se Reis. Pritom bitnu ulogu igra i blizina finansijske metropole Frankfurt. Ova ruralna oblast privlači stanovnike tog velegrada, a regionalno orijentirana privreda važan je faktor turističke konkurentnosti. Žiri koji dodjeljuje nagradu također je istakao i važnost čitavog niza unutargradskih projekata, kao što su oni za zaštitu klime ili promoviranje vožnje biciklima.  Novčanu nagradu od 30.000 eura gradonačelnik Klaus Herzog će upotrijebiti za podsticaj električnoj mobilnosti.

čišći saobraćaj

U konkurenciji velikih gradova sjevernonjemačka općina Osnabrück sa svojih 165.000 stanovnika izabrana je za grad sa najvećom samoodrživosti. „Samoodrživi razvoj ima dugu tradiciju u Osnabrücku“, kaže Claas Beckord, odgovoran za strateško planiranje grada. Još od 1998. godine postoji Lokalna agenda. Najprije je u prvom planu bilo ekološko obrazovanje, kao npr. ono u muzeju pod nazivom Museum am Schölerberg za koje je Osnabrück 2013. godine dobio priznanje Ujedinjenih Nacija Općina dekade za obrazovanje iz oblasti samoodrživog razvoja. Trenutni fokus grada je na smanjenju emisije CO2 – u tu svrhu je sačinjen i „Masterplan za zaštitu klime“: proširuju se zelene površine, olakšava vožnja biciklom, autobuski saobraćaj se elektrificira, a pojedinačni motorni saobraćaj sve više potiskuje.