Pozitivan pristup nastavi njemačkog jezika
Korištenje saznanja, otkrivanje novih poticaja: Pozitivna didaktika stranih jezika

Oni koji podučavaju djecu ili mlade sigurno mogu potvrditi nekoliko tačaka s ove liste, a vjerovatno je mogu i dopuniti novim tačkama. Uostalom, i nastavnici koji se bave obrazovanjem odraslih kao i mi sami u svojstvu učenika također znamo da učenje jezika nije uvijek jednostavno. Mozak mora biti sposoban učiti, inače nam nije dobro!

Zvuči li vam ovo poznato?

Izazovna vremena

Naše sadašnje doba karakteriziraju višestruke krize i brzi razvoj digitalizacije i umjetne inteligencije – oba globalna fenomena imaju značajan utjecaj na ljude svih uzrasta, ali posebno na mlade. Fizičko i psihičko zdravlje djece, mladih i nastavnika je, kako pokazuju brojne studije iz Njemačke i drugih zemalja, narušeno, pa čak i zabrinjavajuće (vidi Sambanis/Ludwig 2024, 2025, 2026). Ljudi osjećaju sve veće psihičko opterećenje, dok su u porastu hronični stres, nedostatak energije, fragmentirana pažnja i usamljenost, da nabrojimo samo neke dokumentirane posljedice. Stoga, ako ste se prepoznali u bilo kojem od fenomena na gornjoj listi, vaše iskustvo potvrđuje ono što pokazuju i aktuelne studije.

Kako se podučavanju njemačkog jezika može pristupiti pozitivno?

Ovi izazovi će nas pratiti kao nastavnike i učenike i nastavit će oblikovati kontekst u kojem se odvija učenje njemačkog jezika. Cilj je učiniti učenje jezika vrijednom investicijom i pozitivnim izazovom, posebno sada kada su izazovi ključni za ljude i njihovo zdravlje. Važno je ozbiljno shvatiti date okolnosti i odgovoriti na odgovarajući didaktički i metodički način. Da bi se to efikasno postiglo, Slobodni univerzitet u Berlinu razvio je Pozitivnu didaktiku, pristup podučavanju koji osnažuje nastavnike i učenike te pruža nastavnicima, učenicima i roditeljima provjerene i primjenjive vježbe kroz pristup Happy Learning [„sretno učenje“]. Ključna komponenta nastave zasnovane na pozitivnoj didaktici je otkrivanje snaga i prepoznavanje pozitivnog.

Pozitivna didaktika je više od teorije

Pozitivna didaktika stranih jezika (Sambanis/Ludwig 2025) je pristup koji koristi uvide iz pozitivne psihologije i istraživanja mozga, kao i nalaze iz istraživanja stresa i zdrave medijske pismenosti. Učenje jezika treba predstavljati prikladan izazov, osnaživati ljude, poticati percepciju pozitivnog te prenijeti učinkovite mehanizme suočavanja s negativnim emocijama, stagnacijom, neuspjesima i stresom. Kao inovativan pristup, Pozitivna didaktika se bavi izazovima našeg vremena i pokazuje kako se može poticati uživanje u učenju i spremnost na učenje te kako učenje može biti uspješno i zdravo.

Razvoj vlastitih snaga, omogućavanje učenja

Da bi se i u današnje doba osiguralo efikasno i uspješno podučavanje i učenje jezika, ključno je poći od pozitivnih resursa koje ljudi posjeduju. Centralni stub pozitivne didaktike je psihološki kapital (PsyCap). On obuhvata četiri ključna faktora snage koje se mogu dodatno jačati: hope, efficacy, resilience, optimism [nada, efikasnost, otpornost i optimizam] (Sambanis/Ludwig 2024, 2025). Povećanje nade, samoučinkovitosti, otpornosti i optimizma dovodi do poboljšanih ishoda učenja, zadovoljstva, psihološkog blagostanja i motivacije. „Studije pokazuju da su ljudi s visokim PsyCap-om ne samo psihološki otporniji, već i fizički zdraviji. Rjeđe pate od bolesti povezanih sa stresom" (Sambanis/Ludwig 2025: 43). Iz perspektive nastave (stranog) jezika, posebno je ohrabrujuće što se mnoge vježbe koje doprinose jačanju psihološkog kapitala mogu direktno povezati sa ciljevima učenja jezika (brojne nastavne aktivnosti mogu se naći u vodiču za sretno učenje (2024, 2026)). Na ovaj način je moguće osnažiti ljude kroz učenje jezika i zahvaljujući učenju jezika, čime se ne samo otvara put za uspješno i ugodno učenje, već i daje doprinos brizi za nastavnika i učenika.

Kako se učenje jezika može kombinovati s izgradnjom otpornosti?

Da bi se pokazalo kako se faktori snage i učenje jezika mogu kombinovati, u nastavku predstavljamo poticaje za povećanje otpornosti. Otpornost, kao psihološka izdržljivost, omogućava nam da ponovo stanemo na noge i da rastemo nakon teškoća i stresnih epizoda. Iskustvo savladavanja teškog izazova može poslužiti kao motivacija za prihvatanje novih izazova. Dobar nivo otpornosti je važan za učenje jezika, na primjer, kada je potrebno izdržati faza u kojima se ne primjećuje napredak. Dostizanje platoa u učenju pokazuje nam da je primljena velika količina informacija. Mozak tada sortira, učvršćuje i obrađuje informacije kako bi osigurao da se ništa vrijedno ne izgubi. Otpornost, u kombinaciji s razumijevanjem ovih pozadinskih mehanizama, štiti od doživljavanja ovih faza kao psihološki stresnih ili čak gubitka motivacije za učenje.

Slijede tri primjera iz široke palete mogućnosti:

Vježba disanja
U stresnim situacijama odnosno u anksioznom stanju, disanje postaje pliće i sistem ulazi u način rada koji je zapravo potreban samo za odbranu u opasnoj situaciji. Važno je razumjeti ovaj mehanizam i upoznati strategije za aktiviranje unutrašnje otpornosti. Osnovna stvar je duboko disanje. U vježbi disanja „od četiri do sedam“, nastavnik vodi učenike u stanje mirnog disanja dok vježbaju razumijevanje slušanja (brojevi i upute). Nastavnik broji od 1 do 4. Svi duboko udišu. Nastavnik nastavlja brojati do 7. Svi zadržavaju dah tokom ovog perioda. Nastavnik zatim broji unazad od 7 do 1. To je faza izdisaja.

Kako se pripremiti za teške razgovore?
Postoje situacije koje zahtijevaju posebnu komunikacijsku osjetljivost, poput razjašnjavanja nekog nesporazuma ili odbijanja nečega. Često nam je teško da se nosimo s ovim situacijama na odgovarajući način, i lingvistički i interpersonalno, a da se ne osjećamo nelagodno. Savladavanje takvih situacija na stranom jeziku je posebno izazovno. Za otpornost učenika važno je da se mogu nositi s komunikacijskim izazovima ove vrste. Stoga, pozitivno-didaktički pristup nastavi uključuje rad s odgovarajućim modelima takvih situacija. Chatbot (npr. ChatGPT, Gemini, Claude) može dati prijedloge za odgovarajuće fraze (Ludwig et al. 2025) s kojima učenici zatim mogu raditi, na primjer, za vježbanje i evaluaciju u scenarijima igranja uloga.

Pozitivne povratne informacije iz grupe
Dobri odnosi unutar grupe učenika i zajednička iskustva pružaju socijalnu sigurnost, što se može pozitivno odraziti na spremnost na govor. Dobre povratne informacije iz grupe pojačavaju pozitivne emocije, podstiču osjećaj koherentnosti i ublažavaju stres. Aktivnosti prilikom kojih se vježbaju jezičke vještine, a u kojima je istovremeno međuljudska povezanost od centralnog značaja, i tokom kojih se potiče smijeh, čine važan stub Pozitivne didaktike stranih jezika. Izbor takvih aktivnosti snimljen je na kratkim videozapisima kao dio projekta profesure Sambanis na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i centra za obrazovanje odraslih Gilberto-Bosques-Volkshochschule u Friedrichshain-Kreuzberg-u, koje možete besplatno pogledati ovdje.