Logo Goethe-Institut

Bosna i Hercegovina

Autorica: Mirella Sidro
SILVER FRAME FILM FESTIVAL U SREBRENICI I PITANJE PRIRODE

Silver Frame Film Festival 01
© Mladen Kojić

Tamo gdje se nekada iskopavalo srebro iz planina, priče su sada uokvirene u srebro: Silver Frame Film Festival po treći put dovodi filmadžije iz cijeloga svijeta u Srebrenicu i Bratunac – a Goethe-Institut dodjeljuje nagradu za najbolji kratkometražni film na teme ekologije i održivosti

Ime je ujedno program i podsjetnik: Srebrenica je izvedena iz bosanske riječi srebro.  Od 16. do 19. jula 2026. godine, srebreni grad u Istočnoj Bosni pretvorio se u filmski grad: po treći put, Silver Frame Film Festival održan je u Međunarodnom forumu za solidarnost EMMAUS. I dok je Srebrenica u rimsko doba bila poznata po rudnicima srebra, danas je to „srebrni okvir“ koji povezuje tu baštinu s novom sadašnjošću slika, priča i kreativnosti.

Festival je osnovao filmadžija Ado Hasanović zajedno s EMMAUSOM i Admon Filmom, udruženjem iz oblasti kulture za posredovanje i promociju filmske kulture sa sjedištem u Sarajevu. Režiser, koji sada živi u Italiji, rođen je i odrastao u Bratuncu, blizu Srebrenice, a od 2019. godine i sam radi kao volonter u ovom području. Ado je imao šest godina kada je 1992. godine počeo rat u Bosni i Hercegovini. Njegov otac dokumentirao je događaje u sigurnoj zoni Srebrenica kao filmski amater i snimatelj. „Od njega sam naslijedio ljubav prema filmu“, kaže Hasanović, koji je privukao međunarodnu pozornost svojim dokumentarcem „Dnevnici moga oca“. „Snimanjem se liječim od svih trauma koje sam doživio u ratu. To je dobar način da se distanciram od užasnih događaja i istovremeno govorim o njima.”

Festival protiv zaborava i za budućnost

Njegov festival ima za cilj vratiti život gradu koji većina ljudi poznaje samo kao mjesto genocida 1995. godine. „Naravno, važno je ne zaboraviti prošlost kako bi sjećanje ostalo živo“, kaže. "Ali Srebrenica ima i drugih problema, poput zagađenja okoline i iseljavanja. Za mene, Srebrenica nije grob, već grad koji se želi vratiti životu unatoč strašnim događajima iz prošlosti." Program govori o ljubavi, prijateljstvu i brizi za okoliš, ne ignorirajući kontekst mjesta.

Upravo od toga polazi zalaganje Goethe-Instituta. „Goethe-Institut i Silver Frame Film Festival dijele zajednički cilj korištenja umjetnosti i kulture za podizanje svijesti o ekološkim problemima i klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, a istovremeno nude mladima u zemlji perspektivu budućnosti“, kaže Simone Voigt, direktorica Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini. Film je „vrlo moćan medij za pripovijedanje dirljivih priča, poticanje ljudi na razmišljanje i djelovanje.“

Centralni dio saradnje je Međunarodno natjecanje za najbolji zeleni kratki film, koje se predstavlja u partnerstvu s Goethe-Institutom u Bosni i Hercegovini i Škodom BiH. Jer Srebrenica nije samo mjesto sjećanja – to je i mjesto fascinantne prirode, s planinama i rijekom Drinom, koja je masovno zagađena deponijama koje postaju klizišta i otpadnim vodama. Gotovo niko ne obraća pažnju na to. To se treba promijeniti.

Kustosica takmičarskog programa u trajanju od 78 minuta je berlinska teoretičarka filma i medija Borjana Gaković, članica programskog i selektorskog odbora festivala DOK Leipzig od 2020. godine. Pažljivo je izabrala šest aktualnih kratkometražnih filmova. „Svi filmovi govore o gubitku“, objašnjava ona. Tematski raspon seže od otapanja grenlandskog leda preko izumiranja vrsta i požara na Rodosu do rijeka skrivenih ispod Montreala i izgubljenih otvorenih prostora u Njemačkoj. Ali program ne gleda u prošlost, već u našu sadašnjost i budućnost koje su ugrožene.

O pobjedniku je odlučivao ugledni žiri u sastavu: Nebojša Jovanović, kustos programa „Suočavanje s prošlošću“ Sarajevo Film Festivala, fotografkinja, kulturna producentica i direktorica Sarajevo Photography Festivala Aida Redžepagić te Valentina Gagić Lazić, aktivistica za ljudska prava i predsjednica Udruženja Sara Srebrenica. Njihova jednoglasna odluka glasila je: Međunarodna nagrada Green Short Film Award dodjeljuje se filmu „Sikoqqinngisaannassooq“ Adama Sébirea, koji govori o dramatičnim posljedicama otapanja leda na Grenlandu.

Zatvaranje krugova

Gosti poput Barbare Sotelsek i Carstena Clemensa pokazuju da je Silver Frame više od samo četiri dana kina. Berlinski glumački i rediteljski par upoznao je Hasanovića u februaru na Berlinaleu, a sada je doputovao na svjetsku premijeru njegovog kratkometražnog vesterna o oprostu i osveti.  Barbara je također bila članica žirija međunarodnog takmičenja kratkometražnog filma, dok je Carsten održao glumačku radionicu za mlade iz lokalnog teatarskog kluba. „Djeca su bila nevjerojatna“, oduševljeno govori, „tako otvorena i talentirana.“ Kako je to u razgovoru objasnio Ado Hasanović: „Filmski festival otkriva talente koji ni po čemu ne zaostaju za onima na međunarodnoj sceni.“

Za Barbaru, čija porodica ima bosanske korijene, to je bio prvi povratak od devedesetih. Posjet Majkama Srebrenice duboko ih je dirnuo. „Važno je iskazati poštovanje, prihvatiti njihovu bol, ali i zajedno se nasmijati i popiti kafu“, kaže Carsten. I Barbara dodaje: „Naravno da postoji velika rana. Ali postoji ogroman napredak, mnogo nade i puno onog: „Hajde da to ostvarimo.“

Sve teče prema Sarajevu

Panta rhei, sve teče – poput Drine, na čijim se obalama nalazi gradić Bratunac, u kojem je također održan dio festivala. U tom duhu i sam festival nastavlja svoj tok: filmovi snimljeni tokom Silver Framea u Srebrenici i okolini bit će prikazani na Sarajevo Film Festivalu u augustu.

Tako se krug zatvara – od sjećanja prema stvaranju, od rane prema nadi. Kako je to sažela Simone Voigt: „Ovi filmovi otvorili su publici oči – ne samo za probleme životne okoline u drugim dijelovima svijeta, nego i za one u vlastitoj zemlji.“

Posebna zahvalnost upućena je kompaniji Škoda BiH, koja je osigurala novčanu nagradu te za putovanje stavila na raspolaganje potpuno električni model Škoda Elroq. Na taj je način i putovanje bilo ekološki prihvatljivo – u duhu ovogodišnjeg festivala te zajedničkog zalaganja Goethe-Instituta i kompanije Škoda BiH za održivost.

Vrh