Višejezičnost
Zašto je svaki jezik važan!
Šta se dešava kada se jezici koje djeca već govore ne uzimaju u obzir u školi? I koje prilike time propuštamo?
U okviru Erasmus+ projekta Your Language Counts! (Vaši jezici su važni!), partneri iz pet zemalja razvili su nove pristupe nastavi maternjeg jezika. Ovaj članak opisuje najvažnije spoznaje proizašle iz ovog projekta – i jasno pokazuje zašto razumijevanje i podrška maternjim jezicima danas treba da budu prioritet za sve pedagoge i pedagoginje.
Šta je nastava maternjih jezika (NMJ)?
Učenici i učenice u evropskim školama svakodnevno učestvuju u različitim oblicima jezičke nastave. Učenje službenog jezika kao prvog ili drugog jezika (na primjer, kada u Švedskoj uče švedski ili švedski kao drugi jezik) obično ima prioritet. Pored toga, u školi koju pohađaju obično uče još jedan do dva jezika (na primjer, engleski i njemački u Francuskoj ili švedski i finski u Finskoj). U ovom tekstu se pod maternjim jezicima podrazumijevaju jezici koji se govore u višejezičnim porodicama, ali se rijetko nude kao nastavni predmeti u redovnom školskom sistemu. Na primjer, grčki je maternji jezik porodica iz Grčke koje žive u drugim zemljama.
Nastava maternjih jezika (NMJ) treba da pomogne višejezičnim porodicama da prenesu svoje jezičke i kulturne tradicije na generacije koje dolaze. Ovaj oblik učenja jezika se u većini zemalja svijeta nudi i prije formalnog obrazovanja (Cruickshank i Wahlin, 2024). Međutim, u redovnoj nastavi NMJ se može naći vrlo rijetko. Izuzetak su nordijske zemlje, gdje redovni školski sistemi predviđaju različite modele nastave na maternjem jeziku (Alisaari i dr., 2024). Ovdje se NMJ obično odvija vikendom ili uveče u unajmljenim prostorijama, a te ustanove se nazivaju „dopunskim školama“ ili školama za „jezike zajednice“ odnosno „maternje jezike“.
Zašto je NMJ važan?
Konvencija UN-a o pravima djeteta naglašava pravo na upotrebu vlastitog jezika, a kao što znamo, obrazovanje je važan ključ za aktivno korištenje jezika. Postoji mnogo razloga za ulaganje u NMJ. Prema Jimu Cumminsu, potencijalne koristi višejezičnih kompetencija za društvo i porodice bivaju izgubljene ukoliko formalni obrazovni sistem ne nudi nastavu onih jezika kojim višejezična djeca već vladaju (Cummins, 2005). Višejezična djeca nakon polaska u redovnu školu u najkraćem roku usvajaju znanje većinskog jezika i kulture nekog društva. Ipak, bez ponuda NMJ-a, znanje, a ponekad i interesovanje učenika za njihov maternji jezik, mogu opasti. Naročito u porodicama u kojima roditelji ograničeno vladaju jezikom koji govori većina, sveobuhvatna komunikacija na maternjem jeziku može postati izazov, te postoji akutna opasnost od prekida komunikacije (Wong Fillmore, 2000).
NMJ stoga može dati važan doprinos dobrobiti višejezičnih porodica. Pored toga, dokazano je da NMJ podržava opšti školski uspjeh (Ganuza i Hedman, 2017). Ipak, ovaj oblik nastave nailazi na brojne prepreke, kako u ideološkom, tako i u organizacionom pogledu.
Ideološke i organizacione prepreke
Svi mi imamo određene predodžbe o jezicima; o tome kako bi ih „trebalo“ koristiti, pa čak i o tome koliku vrijednost imaju za društvo i na ličnom nivou. Iako se ova uvjerenja ne temelje uvijek na činjenicama, u nekim su slučajevima vrlo rasprostranjena i potiču mitove koji u najgorem slučaju mogu dovesti do gubitka jezika. Na primjer, neka višejezična djeca, naročito ako su se tek nedavno doselila u neku zemlju, vjeruju da im je potrebno malo ili nimalo nastave iz jezika koje već govore (NMJ). Pri tome ne razmišljaju o tome da se jezik koji govori većina, kojim djeca rođena i odrasla u toj zemlji također „vladaju“, u školama uči kao glavni predmet! Jer, naravno, formalno učenje i korištenje nekog jezika su neophodni da bi se unaprijedile kompetencije u tom jeziku.
U organizacionom pogledu postoje velike razlike u ponudi NMJ-a. Nemaju sva djeca koja govore druge jezike osim većinskog pristup dopunskim školama, koje se često nalaze u gradskim centrima (Reath Warren, 2017). Osim toga, znanje maternjih jezika se rijetko formalno priznaje u svjedočanstvima, što umanjuje motivaciju učenika za učešće u ovim nastavnim programima.
Marginalizovani oblik jezičke nastave
Iako nijedan jezik po svojoj prirodi nije „bolji“ od drugog, sama činjenica da se NMJ često zanemaruje negativno utiče na njegov status. Učenici bi zbog toga mogli steći utisak da jezici koji se govore u njihovim porodicama i zajednicama nisu važni i da se ne isplati učiti ih. Naročito u porodicama koje su se tek doselile u neku zemlju, fokus je prvenstveno na učenju jezika koji govori većina. S druge strane, učenje jezika koji već znaju doživljava se kao gubljenje vremena.
Poticanje znanja, pristupa i razvoja
Kako bi se odgovorilo na ove izazove, u okviru projekta Your Language Counts! kreirani su različiti materijali koji imaju za cilj da informišu obrazovne aktere o NMJ-u, ali i da se koriste u samoj nastavi maternjeg jezika. Ovi materijali nude roditeljima, nastavnicima, direktorima škola ili zainteresovanim članovima zajednice argumente za zalaganje za značaj i uvažavanje zavičajnih jezika i NMJ-a u redovnim školama (Goethe-Institut, 2026a).
Komunikacijske vještine i kompetencije u globalizovanom svijetu
Da bi se potaklo interesovanje i razumijevanje za NMJ, potrebno je (sociolingvističko) znanje o svakodnevnoj jezičnoj praksi učenika. Ovo obuhvata i kritičku jezičku svijest o tome u kojoj mjeri su znanja o upotrebi jezika oblikovana odnosima moći u određenom kontekstu, odnosno kako sama ta znanja oblikuju te odnose. Takva znanja se mogu primijeniti kako u aktivnostima učenja u okviru NMJ-a, tako i u samoj nastavi maternjeg jezika. Glavni cilj jezičke nastave jeste i komunikacijska kompetencija. Prema Zajedničkom evropskom referentnom okviru za jezike, okvir NMJ razvijen u projektu Your Language Counts! sadrži aktivnosti za poticanje kompetencija čitanja, pisanja, govora i interakcije učenika zavičajnog jezika.
Četiri perspektive za podučavanje i učenje maternjih jezika
Okvir sadrži korisna saznanja pojedinih projektnih radnih grupa o porodičnim perspektivama, organizaciji, nastavnim materijalima i radu nastavnika maternjih jezika. Gotov model nudi kontekstualnu pozadinu, teorijske perspektive o NMJ-u i dvanaest nastavnih aktivnosti zasnovanih na četiri isprepletene perspektive koje su ključne za NMJ: jezik, identitet, interkulturalnost i znanje. Primjer zadatka koji se bavi identitetom jeste jezički portret, u kojem učenici vizuelno prikazuju jezike koje govore na ljudskoj silueti. Nakon toga, na osnovu svog crteža, pišu tekst ili vode diskusiju o svom jezičkom identitetu (Ackermann-Boström i dr., 2024: 31).
Cjelokupni model primijenilo je 18 nastavnika arapskog, perzijskog, ruskog, somalijskog, turskog i ukrajinskog jezika u tri evropske zemlje. Formalna evaluacija cjelokupnog projekta Your Language Counts! dovela je do sljedećih rezultata: Nastavnici maternjeg jezika, kojima u mnogim slučajevima nisu na raspolaganju nikakvi nastavni materijali, sa oduševljenjem su prihvatili okvir i nastavne aktivnosti. Proces učenja o implementaciji i razmjeni znanja u nekoliko evropskih zemalja također je ocijenjen kao izuzetno efikasan, a uz to je ojačao i komunikaciju u uključenim porodicama (Schroeder i dr., 2026: 30). Ipak, preostaje još mnogo posla u drugim zemljama i kontekstima, kao i sa drugim starosnim grupama (projekt Your Language Counts! se uglavnom bavio učenicima maternjih jezika starosne dobi od 12 do 16 godina).
Zaključak
NMJ će nastaviti da igra ključnu ulogu u životima transnacionalnih porodica. Jer, iako svaki nacionalni, regionalni i lokalni kontekst nosi svoje sopstvene zahtjeve i ograničenja, nema nikakve sumnje u važnost pružanja prilike višejezičnoj djeci da koriste i razvijaju svoj maternji jezik. NMJ nudi školama i obrazovnim institucijama mogućnosti i prilike da preuzmu odgovornost za školski uspjeh i dobrobit višejezične djece, jer je zaista svaki jezik važan!
Literatura
Ackermann-Boström, Constanze, Simeon Oxley i Anne Reath Warren (2024): Your Language Counts! Erasmus + Pilot Model for HLE Teachers. Goethe-Institut.Alisaari, Jenni, Line Møller Daugaard, Joke Dewilde, Raisa Harju-Autti, Leena Maria Heikkola, Jonas Yassin Iversen, Niina Kekki, Sari Pesonen, Anne Reath Warren, Boglárka Straszer i Maija Yli-Jokipii (2023): Mother Tongue Education in Four Nordic Countries – Problem, Right or Resource? Apples – Journal of Applied Language Studies, Bd. 17 (2), 52–72.
Cruickshank, Ken und Merryl Wahlin (2024): Preface. In: Ken Cruickshank, Joseph Lo Bianco, und Merryl Wahlin (Hrsg.), Community and Heritage Languages Schools Transforming Education. New York: Routledge, XV–XIX.
Cummins, Jim (2005): A Proposal for Action: Strategies for Recognizing Heritage Language Competence as a Learning Resource Within the Mainstream Classroom. The Modern Language Journal, Bd. 89 (4), 582–617.
Ganuza, Natalie i Christina Hedman (2019): The Impact of Mother Tongue Instruction on the Development of Biliteracy – Evidence from Somali-Swedish Bilinguals. Applied Linguistics, Bd. 40 (1), 108–131.
Goethe-Institut (2026a): YLC! Handbuch für Bildungsakteurinnen und -akteure.
Goethe-Institut (2026b): Your Language Counts! – Konferenz.
Reath Warren, Anne (2017): Developing Multilingual Literacies in Sweden and Australia: Opportunities and Challenges in Mother Tongue Instruction and Multilingual Study Guidance in Sweden and Community Language Education in Australia.
Schroedler, Tobias, Clarissa Diekmann, Tatjana Atanasoska i Erkan Gürsoy (2025): An Evaluation Report of the Your Language Counts Project: Findings and Implications. Universität Duisburg-Essen.
Wong Fillmore, Lily (2000): Loss of Family Languages: Should Educators be Concerned? Theory into Practice, Bd. 39 (4), 203–210.