Hana Arent

Hannah Arendt nas je upozorila: istinsko razmišljanje zahtijeva hrabrost i potrebno mu je povlačenje. U dobu kojim dominiraju algoritmi, ogorčenje i strah od jasnih riječi, Roger Berkowitz pokazuje zašto je njen glas danas važniji nego ikad - i da li bi Arendt mogla uspjeti kao influenserka.

Uznemirujuća aktuelnost djela Hannah Arendt je notorna. Nigdje to nije jasnije nego u tri toma knjige „Porijeklo totalitarizma“, objavljene 1951. godine.

Kako se suočiti s nezamislivim? Kako, nakon sloma svake izvjesnosti, pronaći put do novog razumijevanja svijeta i politike? Hannah Arendt se s ovim pitanjima uhvatila u koštac s intelektualnim radikalizmom koji i danas fascinira. Portret misliteljice koja nas i dalje potiče da razmišljamo samostalno.

Šta povezuje Hannah-u Arendt i Walter-a Benjamin-a osim njihovog pariškog egzila? Sigrid Weigel i Uta Staiger razgovaraju o zajedničkim intelektualnim putevima Arendt i Benjamin-a, iznenađujućim paralelama kao i o tome zašto su njihove ideje danas relevantnije nego ikad.

Kako usamljenost utiče na savremenog čoveka - i zbog čega je plodno tlo za totalitarnu vlast? Kineski filozof Čen Vej analizira ideje Hane Arent i pokazuje na koji način je učešćem u politici moguće suzbiti povlačenje u sferu privatnog.

Da li je moguće ostati veran čoveku koji se stavio na raspolaganje nacionalsocijalizmu? Hana Arent je to učinila i time napisala tiho poglavlje nemačke posleratne istorije. Veza kao misaono i moralno iskušenje.

Prije 50 godina je smrću Hannah Arendt umrla vjerojatno najznačajnija filozofkinja 20. stoljeća. Što njezino mišljenje danas čini tako relevantnim i kakvu su ulogu pritom imale njezine godine u egzilu, u intervjuu otkriva profesor filozofije Thomas Meyer.

U tisućama pisama koje je napisala i primila, prijateljstvo se pokazuje kao jedna od velikih i vidljivih radosti u životu Hanne Arendt. Prijateljice i prijatelji bili su joj utočište, sreća i nadahnuće.