Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj (Alt 1)Idi direktno na sekundarnu navigaciju (Alt 3)Idi direktno na glavnu navigaciju (Alt 2)

Hanzeatski grad Rostock
Grad na vjetru i prašumi

Najveći grad pokrajine Mecklenburg-Vorpommern obilježavaju univerzitet sa dugom tradicijom i brodogradnja kruzera. Koju ulogu, pored toga, igraju zaštićena šuma i prvenstveno svježi vjetar sa Baltika, reći će nam pisac Harry Altwasser.

Gospodine Altwasser, kako ste Vi završili u Rostocku?
 
U Rostocku sam završio nakon dugog putovanja ka samom sebi. Bio sam radostan što sam ovdje pronašao mjesto koje ne postoji na književnoj mapi, u kojem sam, neometan književnom scenom, konačno mogao raditi i koji me podsjeća na moj rodni grad Greifswald. Rostock je, kao i Greifswald – samo veći.
 
Šta grad za Vas čini dragim?
 
Ja ga uvijek zovem gradom na vjetru. Prvih mjeseci sam se žalio na vjetar, na što su me starosjedioci samo pitali: Koji vjetar? U međuvremenu mi vjetar daje snagu da pišem, dopada mi se da se stalno moram odupirati nečemu, da njegovoj snazi moram suprotstavljati nešto, da moram ostati nepokolebljiv usred te svježine i bezbrižnosti.
 

BICIKLOM U PRAŠUMU...

Odajte nam Vaše omiljeno mjesto u hanzeatskom gradu?
 
Moje omiljeno mjesto je gotovo trideset kilometara dug put od Dierkowa do Markgrafenheidea. Prolazi pored ogromnih polja jagoda, kroz zaštićenu „prašumu”, sve do baltičke obale. Za mene je ta vožnja svaki put poput dana odmora.
 
Koja zgrada Vas najviše impresionira?
 
Rostock je u ratu i u socijalizmu gotovo potpuno uništen, ponovna izgradnja je odisala pragmatizmom, i do danas je. u Rostocku urbanisti ne misle u kategorijama „lijepo” ili „staro”.
 
Godine 1419. osnovani Univerzitet u Rostocku bio je prvi univerzitet na baltičkom prostoru. Pored toga, od 1947. postoji Univerzitet za muziku i teatar. Koja ustanova više obilježava sliku grada?
 
To pitanje nije fer jer je naravno Univerzitet u Rostocku značajan, naročito i zbog velikog broja otkrića nagrađenih Nobelovom nagradom, ali Univerzitet za muziku i teatar je jednostavno u srcima građana Rostocka.

…PA SA BRODOM NA ODMOR

Rostock ima najveću njemačku luku za kruzere. Da li je to grad stalnog dolaska i polaska?

 Volker Harry Altwasser | © Vietinghoff/Matthes & Seitz Berlin







 
Rostock sa svojim središtem grada i dijelovima grada Lütten Klein, Toitenwinkel i Warnemünde ima nekoliko centara, tako da se ovdje zaista na ogromnom, malo izgrađenom prostoru grada stalno dolazi i polazi. Ali tačno je, za mene je neobično da odjednom stojim pored italijanskih, francuskih ili engleskih grupa turista. Naravno da pomisliš da je grad malo više evropski nego prije nekoliko godina.
 
Sredinom 19. stoljeća, Rostock je raspolagao najvećom trgovačkom flotom na području Baltika. Da li je Vaša ideja da napišete ep o otvorenom moru usko povezan sa Rostockom?
 
Ideju za ep Posljednji ribar imao sam u Leipzigu, 13 godina prije objavljivanja knjige, a moja istraživanja dovela su me i u Rostock. Pored drugih tokova radnje, pripovijeda tužnu propast najmodernije flote za ribolov i preradu ribe svog vremena. Sasvim bespotrebno ju je izvršila uprava nad povjereničkom imovinom nakon pada Zida. Hiljade nezaposlenih preko noći, a da se nije mogao prepoznati bilo kakav smisao, to je i danas velika tema na baltičkoj obali. Za Rostock to nije bio dobar start u nova vremena, ali je grad danas opet Global Player na svjetskim morima: ovaj put su to kruzeri i elektrane na vjetar.
 
U kojem godišnjem dobu naročito preporučujete posjetu gradu?
 
Rostock je naročito lijep u oktobru jer nam Baltičko more u tom mjesecu često omogućava vruće dane. A na baltičkoj obali ima mnogo prašume, koja se na jesen preobražava. Oktobarski vjetar je milostiv. Uz to idu i zalasci sunca koji se prikazuju tačno prije dnevnika. S pićem u ruci, na krovu hotela, čak bez puno premišljanja isključiš i mobitel. More nas na koncu uči: svakako nemaš šta da kažeš.

S POLEDOM NA SVJETSKE USPJEHE I 800. JUBILEJ GRADA

Među najslavnije osobe iz Rostocka, pored preminulog pisca Waltera Kempowskog, spadaju i današnji predsjednik Njemačke Joachim Gauck i biciklista Jan Ullrich. Na koga su ljudi iz Rostocka posebno ponosni?
 
Na prvom mjestu je naravno Jan Ullrich, koji potiče iz jednostavnih okolnosti i koji se izborio na svjetski vrh – usred turbulencija povodom pada Berlinskog zida. Njega ne dostiže čak ni predsjednik. U posljednje vrijeme, tu je i reper Marteria, na čije svjetske uspjehe smo također ponosni. A naravno i njemački fudbaler Toni Kroos: rođen u Greifswaldu, obučen u Rostocku, uspješan po svijetu.
 
U Rostocku je 1939. godine prvi mlazni avion imao svoj prvi let. Kakve visinske letove danas želite gradu?
 
Godine 2018, Rostock slavi svoj veličanstveni gradski jubilej – 800 godina Rostocka. Do tada bi brojna posvađana kulturna udruženja trebala bolje investirati i konačno prevazići svoju skromnost, koja gradu ne donosi dobro. Još uvijek nedostaje kulture, još uvijek je sve ovdje zabava. Naročito u mojoj oblasti, u književnosti, postoji ogromna potreba za nadoknađivanjem. Ali meni lično to ne smeta, jer kao što sam rekao: živom ovdje samostalno i daleko od književne scene i objavljujem svake godine knjigu. Vjetar i more naučili su me da budem skroman.
 
 

Volker H. Altwasser, rođen 31. decembra 1969. u Greifswaldu (Mecklenburg-Vorpommern), postao je poznat 2001. godine, zahvaljujući svom romanu Wie ich vom Ausschneiden loskam (Kako sam se oslobodio izrezivanja). Autor je dobitnik nekoliko nagrada, između ostalog, Nagrade Italo Svevo 2011. godine. Godine 2014. objavljen je njegov posljednji roman Glückliches Sterben (Sretno umiranje).

Vrh