Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Medijske kompetencije nasuprot manipulaciji
Što knjižnice mogu učiniti protiv širenja lažnih vijesti

Budućnost knjižnice
Budućnost knjižnice | | © raumlaborberlin po nalogu Kulturprojekte Berlin

U borbi protiv lažnih vijesti knjižnice su loše opremljene, smatraju kritičari. Možda smo ih zaista prerano doživjeli kao branu takvim vijestima. No, u okviru svog dosega svakako mogu djelovati protiv manipulacija.
 

Eto nam plakata. „How to spot Fake News“ (Kako prepoznati lažne vijesti). Objavio ga je Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), preveden je na čak 40 jezika, a često se citira kao primjer nove medijske kompetencije knjižnica. No, ujedno je i ukraden. Barem tako misli bibliotekar M. Connor Sullivan.
 
U svom eseju objavljenom u ožujku 2018. godine u časopisu „Journal of Librarianship and Information Science“ pod naslovom „Why librarians can’t fight Fake News“ („Zašto se knjižničari ne mogu boriti protiv lažnih vijesti“), Sullivan se ne slaže s nadom, raširenom proteklih godina, da su zaposlenici knjižnica u stanju to postići. Problem za Sullivana pritom nije u tome da je spomenuta infografika saveza IFLA preuzeta iz jednog članka sa stranice FactCheck.org iz 2016. godine, nego u tome da je razina znanja u knjižnicama kad je riječ o pogrešnim, netočnim informacijama i lažnim vijestima prema njegovom mišljenju još uvijek previše površna.

Algoritmi kao protivnici i pomagači

Knjižnice neminovno zaostaju za zbivanjima ako se u njima i dalje misli da se samo web-stranice s neprofesionalnim i šlampavim dizajnom mogu smatrati falsifikatima. Na taj način previđa se jedan od najvećih problema kad je o lažnim vijestima riječ, a to je, naime, vještina nevjerojatno dobrog kopiranja službenih izvora, smatra Sullivan.

U biti, najkasnije tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine postalo je jasno da su tehničke mogućnosti za pokušaje manipulacija dosegnule nove dimenzije, naročito u društvenim medijima. Stoga ćemo taj problem većim dijelom morati i riješiti na tehnički način. Velika imena iz branše, poput Ryana Holmesa, osnivača platforme Social-Media-Management-Plattform Hootsuite, preuzimaju obvezu pobrinuti se za to da društvene mreže ubuduće bolje nadziru objavljene sadržaje.
 

Kako djeluju lažne vijesti?

Prema Sullivanu, knjižnicama među ostalim nedostaje dublje razumijevanje o tome što su točno pogrešne informacije te kako one djeluju na funkcioniranje mozga. U dosadašnjem radu knjižnica u ovom području često se polazi od toga da je širenje valjanih informacija najbolje sredstvo protiv lažnih vijesti. No „dobre informacije“ ne dolaze u prazninu – one se moraju probiti kroz lažne vijesti koje su se već usidrile u glavi. Istraživači mozga otkrili su da je to neusporedivo teži zadatak. Pogrešne informacije tako mogu, primjerice, učvrstiti već prisutna uvjerenja, pa pokušaj korekcije može dovesti do takozvanog backfire učinka – činjenice koje nisu u skladu s vlastitim stavovima u stanju su dodatno učvrstiti te stavove.
 
Otegotna je okolnost da je pojam „Fake News“ postao pomodan, a primjenjuje se na razne fenomene – kako na potpuno izmišljene vijesti, tako i na vijesti koje se iz političkih razloga obojeno prikazuju, ali imaju istinitu srž. Tome treba pridodati i mišljenja kamuflirana u činjenice, kao i klasične novinarske patke: dezinformacije koje u pravilu počivaju na zabludi.

Tu u igru ponovo dolazi ljudski faktor, pa time i knjižnice i njihovi zaposlenici. Jer, informacije su osjetljiva roba, posebno kad se dogodi da izazivaju postojeća uvjerenja. Ne treba podcijeniti niti činjenicu da se u knjižnicama već može pronaći osnovno znanje o tome kako se informacije mogu vrednovati i provjeriti.

Proslijediti znanje u mreži

Zasigurno će mnogi knjižničari i sami morati steći moderne medijske kompetencije koje bi trebali posredovati dalje. No, to neće biti zadatak za pojedine aktere, već za cjelokupnu mrežu: „Trebat će nam više raznovrsnih tipova knjižničara“, izjavila je Nate Hill iz vijeća knjižnice Metropolitan New York Library u razgovoru za Goethe-Institut. Istovremeno bi i srodne branše, poput primjerice novinarstva, mogle profitirati od knjižničarskog znanja – pri čemu, po mišljenju gospođe Hill, briga o arhiviranju predstavlja važnu komponentu u borbi protiv lažnih vijesti.
 
Kako bi mogla funkcionirati učinkovita razmjena znanja pokazuje nam jedan dojmljiv projekt međunarodnog istraživačkog odbora za razmjenu International Research & Exchange Board (IREX) u Ukrajini. Kako bi se suprotstavila propagandi koju financira Rusija, ova međunarodna dobrotvorna organizacija najprije je školovala knjižničare, a u konačnici i ukupno 15.000 Ukrajinaca, kako bi znali provjeriti izvore i prepoznati plaćena mišljenja, huškanje, kao i krivotvorene videomaterijale i fotografije, na taj način suzbijajući manipulacije.

Knjižnice zaista nisu u cijelosti opremljene za borbu protiv lažnih vijesti. No, ispunjeni su preduvjeti da se u toj borbi primjenjuju sve učinkovitija sredstva.





 
 

Top