Brzi pristup:

Idi direktno na sadržaj ( Alt+1) Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Kajzerica – skica prošlosti za budućnost

Skica ©Branko Kincl Boris Koružnjak

Uključivi grad


Slučajnim šetačima južnom savskom obalom lako bi promakla trošna prizemnica na Remetinečkoj cesti broj 1. Riječ je je o najstarijoj novozagrebačkoj kući, zaštićenom kulturnom dobru podignutom još početkom 19. stoljeća, prije nego što su se Gradec i Kaptol administrativno spojili, a područje oko Save bilo močvara na kojoj su i najveći sanjari teško mogli zamisliti novi grad za tisuće ljudi. Pored kuće skromni je spomenik koji upućuje na njezinu provenijenciju, a posvećen je granici Ilirskih prokrajina, to jest granici između Napoleonova i Habsburškog carstva koja je ovuda prolazila. Kuća je, prema rijetkim izvorima, bila stražarnica, a da je ovo područje bilo važno caru (ili carevima, kajzerima, kraljevima, kako god se nazivali i ma s koje strane granice bili) svjedoči i činjenica da se kvart na kojem su spomenik i kuća danas nalaze još uvijek naziva — Kajzerica.

Čini se da nema prikladnijeg mjesta u (Novom) Zagrebu za projekt koji zajednički provode Goethe-Institut Kroatien i Francuski Institut u Zagrebu, u partnerstvu s udrugom BLOK, za što su najviše zaslužne današnje Kajzerčanke i Kajzerčani. Naime, kada je krajem 2022. godine započeo projekt “Inclusive City / Uključivi grad”, ideja vodilja bila je da se osmisli program koji će kulturno-umjetničkim alatima doprinijeti kvaliteti života lokalne zajednice u zagrebačkim kvartovima, a fokus je tek trebao biti određen na temelju mapiranja stanja i potreba. U tu je svrhu održan sastanak s predstavnicima više gradskih Mjesnih odbora i Vijeća gradskih četvrti, a gospođa Suzana Jajac iz Mjesnog odbora Kajzerica upozorila nas je na nedostatak kulturnih sadržaja i javnih prostora u ovom gusto izgrađenom naselju koje je zaobišao modernizacijski zahvat izgradnje o kojem svjedoče ostali dijelovi Novog Zagreba. Potaknuti uvidima o Kajzerici odlučili smo projekt usmjeriti upravo na taj kvart i pokušati iskoristiti alate kulture i umjetnosti kao prve korake u artikulaciji jedne nove priče o Kajzerici — u afirmaciji njezinog malo poznatog prostornog i kulturnog nasljeđa i aktivaciji lokalne zajednice.

Okupili smo grupu istraživača, arhitekte Antuna Sevšeka i Maura Sirotnjaka, povjesničarku umjetnosti Irenu Šimić te sociologinju Antoniju Komazlić, koji su kroz višemjesečno arhivsko istraživanje i radionicu sa zajednicom, održanu u Mjesnom odboru u svibnju ove godine, mapirala ključne točke u formiranju Kajzerice i načine na koji se danas ona doživljava i koristi. Rezultat njihova rada, materijali koje donosimo u ovoj brošuri, privremeno su izloženi i na samoj Kajzerici, u budućem, nadamo se, cjelovitom javnom gradskom parku, jedinoj takvoj površini u kvartu. Ogradu koja dijeli zelenu površinu sukladno vlasničkim odnosima iskoristili smo kao izlagački zid privremene galerije u javnom prostoru. Nadamo se da će izloženi materijali poslužiti kao mjesto edukacije, ali i diskusije o prostoru Kajzerice, njezinoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Upravo kao zalog za budućnost, u suradnji s umjetnikom Leonardom Lesićem i učenicima i učenicama Osnovne škole Kajzerica izradili smo mural na zidu pješačkog pothodnika Remetinečkog rotora.






 
Top