Umjetna inteligencija
LJUDSKI ROBOT KUCA NA VRATA

Međunarodne istraživačke mreže rade na razvoju robota koji ne samo da će sličiti čovjeku po intelektu, nego i po kretnjama i ponašanju. Ali, potrajaće još neko vrijeme dok se umjetna inteligencija nađe s nama na istoj razini.

Projekat Human Brain Project (HBP) uvela je u život 2013. godine Europska Unija sa jednim ambicioznim ciljem – u narednih deset godina trebalo je razviti umjetnu inteligenciju koja bi dosegla kapacitet računanja poput super računara (Exa-Flop). Exa-Flop odgovara performansi izračuna od 1018 računskih operacija u sekundi, dakle broju koji je veći od zbroja zvijezda na Mliječnom Putu i u galaksiji Andromeda zajedno (FLOPS: Floating Point Operations per Second; Exa: trilijarda, tj. jedinica sa 18 nula ili 1018). Svaki čovjek rođenjem u sebi nosi kompaktnu verziju jednog takvog računara – svoj mozak). Dakle, HBP nastoji, pomoću umjetne inteligencije, u roku od deset godina postići ono za što su evoluciji bile potrebne milijarde godina.

POVEĆATI UČINKOVITOST PUTEM SARADNJE

Na početku ovog velikog projekta u kojem sudjeluje preko stotinu istraživačkih instituta i firmi stajala je izgradnja međunarodne istraživačke mreže u okviru koje danas iskustva razmjenjuju naučnici iz oblasti neuroznanosti, informatičari i drugi stručnjaci različitih disciplina. Oni zajednički istražuju ljudski mozak tako detaljno kao nikada do sada, počevši od molekularne razine, pa sve do veza koje omogućavaju složene misaone procese. Budući da ovakva istraživanja podrazumijevaju i rasprave o etičkim pitanjima, u cijelo istraživanje su uključeni i filozofi.

Da bi se jedna takva saradnja mogla nesmetano odvijati, potrebno je poboljšati razmjenu unutar naučne zajednice. Do sada nije bilo međunarodnih standarda za neurološka istraživanja, a rezultati tih istraživanja bili su različito strukturirani od organizacije do organizacije, što je otežavalo obuhvat aktuelnog stanja jednim jedinstvenim modelom. Projektom HBP to bi se trebalo promijeniti: saznanja do kojih se dođe tokom sprovođenja projekta trebala bi biti dostupna istraživačima iz cijelog svijeta i upotrebljiva u njihovim vlastitim projektima. U tu svrhu kroz projekat se treba izgraditi međunarodna platforma koja bi, na uniforman način, pohranjivala podatke iz oblasti neuroznanosti, pa bi se tako, na primjer, saznanja mogla koristiti i u svrhu medicinskih istraživanja.

UMJETNA INTELIGENCIJA ZA ČESTITATI

Dok je projekat HBP u Ženevi na tragu tajne stvaranja ljudskog mozga, naučnici u Münchenu bave se kreiranjem robota koji bi trebao nalikovati ljudskom tijelu u svim njegovim finesama. Ovaj robot, imenom Roboy, je takoreći lice, ruke, noge, skočni zglob, okret bokom i treptaj kapkom projekta HBP.


Priča Roboya započela je 2013. godine na Univerzitetu u Zürichu gdje su se sastali informatičari, inžinjeri i mehatroničari, kako bi razvili robota koji, tehnički gledano, ni po čemu ne zaostaje za čovjekom. Tu su se našli naučnici iz cijele Europe, pa čak i njihovi saradnici sa drugih kontinenata: tako su, na primjer, naučnici sa Univerziteta u Melbournu svojim znanjem o radu mišića dali odlučujući doprinos razvoju software-a koji upravlja motorikom Roboya. Zauzvrat su od Roboyevog tima na raspolaganje dobili  visokovrijedni hardware. 
Robot zvani Roboy već zna voziti bicikl i služiti se gramofonom, a do 2020. već bi trebao biti u stanju postavljati i medicinske dijagnoze. | Foto: © Roboy 2.0 – roboy.org U međuvremenu se spomenuti robot preselio na Tehnički Univerzitet u Münchenu, gdje se tokom svakog semestra novi tim studenata različitih naučnih disciplina bavi time da Roboya nauči nečem novom. Pa tako ga primjerice uče da istovremeno vodi razgovor sa dvije osobe ili svira ksilofon. Sva saznanja do kojih pritom dođu objavljuju na platformi za robotiku. Od mehanike stopala, pa sve do sistema uključivanja i isključivanja koji Roboyu omogućava vid – cjelokupna anatomija robota objašnjava se na Open-Source portalu, ostavljajući mogućnost preuzimanja podataka, tako da svaki laik, istraživač ili zaluđenik tehnologijom može preuzeti tehničko znanje i dalje ga razvijati.


A za to vrijeme mali robot uči velikom brzinom: Roboy već zna voziti bicikl i služiti se gramofonom. U budućnosti ga očekuje karijera konobara ili stolara, odnosno karijera u onim zanimanjima koja zahtijevaju izvanrednu motoričku svestranost.

SLIČNIJI ČOVJEKU NEGO BILO KOJA MAŠINA DO SADA

A do 2023? Do tada HBP nastoji dostići svoj cilj i razviti računar koji ni po čemu ne zaostaje za ljudskim mozgom. Dok se to ne ostvari, ostaje još prepreka na putu. Pa tako su npr. potrebni još neki tehnički koraci da bi se dostigla mogućnost izračuna koju posjeduje super računar. Da bi se barem jednim malim dijelom mogla simulirati brzina i kapacitet pohranjivanja ljudskog mozga, potrebne su ogromne količine energije, što pretpostavlja razvoj u oblasti energetski efikasnog računanja, a što bi, s druge strane, moglo unijeti revoluciju i u tradicionalnu industriju.


Ali, kada se ove prepreke potencijalno prevaziđu, budućnost Roboya će biti impresivna: ujedinjen sa „mozgom“ super računara Roboy bi, po svojim sposobnostima, više nalikovao čovjeku nego bilo koja druga mašina do sada. Ovo svakako pokreće i fundamentalno etičko pitanje, pa je stoga od samog početka i etički komitet pratitelj projekta. A da susret sa Roboyem ne bi bio doživljen kao prijeteći, pobrinut će se njegovo šarmantno treptanje očima i moto: „be friendly“.