|

19:00

Umetnički kafe: Pripovijedanje slika

Predstavljanje knjige|Knjiga Neve Lukić

  • Onlajn Onlajn | Goethe-Institut Beograd, Biblioteka, Beograd

  • Jezik hrvatski/srpski

Neva Lukić: Pripovijedanje slika 1200x1200 © Neva Lukić / dizajn: ivanklis.studio

Neva Lukić: Pripovijedanje slika 2300x1000 © Neva Lukić / dizajn: ivanklis.studio

Prelistavanje knjige Pripovijedanje slika ostavlja utisak prisutnosti gotovo celokupnog savremenog jugoslovenskog umetničkog prostora na kojem se slike i jezik vešto prepliću. Ova zbirka tekstova ili pak kolekcija mnoštva iskustava i sećajućih gledanja stoga, ne slučajno, započinje radom Vlade Marteka: „USA-Balkan” (1996), gde se kroz jednostavan postupak preimenovanja Sjedinjene Američke Države transformišu u mapu Balkana, a zatvara se izložbom Lale Raščić Bakar gori (2023), koja, između ostalog, problematizuje otomansku tradiciju tepsijanja na ovim prostorima – starinskog načina pevanja, uglavnom među ženama uz okretanje bakarne tepsije. Između ta dva pola zastupljeni su umetnici koji su nesumnjivo ostavili traga na istom kulturnom prostoru: Boris Bućan, Dalibor Martinis, Goranka Matić, ali i oni srednje generacije koji narative slika koje nas okružuju neprestano preispituju poput: Vladimira Nikolića, Sanje Latinović, Ane Mušćet, Borisa Burića i nekolicine drugih. Između svih ovih reči i predstava, u ovoj monografiji stoji istoričarka umetnosti i spisateljica, Neva Lukić.

S Nevom Lukić pripovedat će o slikama Milena Jokanović, dugogodišnja koleginica i saradnica, prisutna kao autorski glas u jednom od tekstova u knjizi, a također i kroz razne druge saradnje.
Knjiga Neve Lukić Pripovijedanje slika oblikuje jednu od mogućih panorama suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, koja je, dakako, čvrsto usidrena u njenu vlastitu perspektivu kao autorice, njene osnovne točke interesa i senzibilitet odnjegovan kroz proteklih petnaestak godina nomadske kritičarske karijere u kojima su ovi tekstovi i intervjui nastajali. Prvo što iz njih iščitavamo je eksplicitno povjerenje u kapacitet jezika da opiše, rastumači, prizove, dočara, oživi i odigra ideje i slike koje pripadaju domeni vizualnog. To se povjerenje, dakako, dijelom oslanja na praksu u području književnosti (Lukić je autorica nekoliko knjiga poezije i kratkih priča), ali se još više potvrđuje i ojačava u samom izboru onoga o čemu piše—naime, riječ je gotovo redom o umjetnicima i umjetnicama u čijem radu sama prepoznaje istu ljubav prema tekstu, riječi, naraciji ili, da obrnemo perspektivu kojoj smo ovdje dali konture, prema kapacitetu vizualne umjetnosti za refleksivnost i dijalog.

Iz predgovora knjige „Pripovijedanje slika”, autor: Marko Golub
Fokusiramo li se na stilski pristup koji Neva Lukić njeguje u svojim tekstovima uočit ćemo da je riječ o autorici koja kroz čin pisanja prvenstveno nastoji analizirati i razumijeti djela o kojima piše doživljavajući ih kao otvoreno polje interpretacije. Prošlo je već pedesetak godina otkako je Germano Celant pisao o modelu akritičke kritike, a Susan Sontag u prilog against interpretation tako da je i pozicija iz koje Neva pristupa umjetničkim djelima upravo na tragu neinzistiranja na valorizaciji, nego na pokušaju razumijavanja i tumačenja.

Iz recenzije knjige „Pripovijedanje slika”, autor: Igor Loinjak

O sagovornicama

  • Neva Lukić

    Neva Lukić magistrirala je istoriju umetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i teoriju moderne i savremene umetnosti na Univerzitetu Lajden u Holandiji. Aktivna je kao kustoskinja, spisateljica i likovna kritičarka. Redovno objavljuje prikaze izložbi i intervjue sa umetnicima u novinama i časopisima. Kao samostalna kustoskinja priredila je veliki broj samostalnih izložbi, a autorka je ili koautorka više tematski koncipiranih grupnih izložbi. Primenjujući interdisciplinarni pristup likovnim umetnostima, književnosti i postavljanju izložbi, svoje pisanje često povezuje sa kustoskom delatnošću, ali i sa stvaranjem umetničkih dela bliskih filmu, dramskom delu i književnom performansu u saradnji sa drugim umetnicima. Prvenstveno je zanima problematika „narativa”, „identiteta”, a pre svega „jezika”.

  • Milena Jokanović

    Milena Jokanović je viša naučna saradnica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, pri Institutu za istoriju umetnosti i Centru za muzeologiju i heritologiju Odeljenja za istoriju umetnosti. Redovna je saradnica Muzeja Jugoslavije. Njena interesovanja obuhvataju kulture sećanja i načine konstruisanja identiteta kroz umetničke i kolekcionarske prakse, odnose institucije muzeja i nasleđa svakodnevnice zajednica, kao i interpretaciju baštine u novim medijima. Autorka je monografije „Kabineti čudesa u svetu umetnosti“ i brojnih naučnih i stručnih radova i kustoskinja nekoliko izložbi. Sa Nevom Lukić voli da razmišlja i pripoveda o slikama.

Partneri

  • Umjetnička organizacija Maximum
  • ULUPUH
  • Donacija zaklade Adris
  • Grad Zagreb