|

19:00

Književni kafe: Kairos

Razgovor|Razgovor o romanu „Kairos“ Dženi Erpenbek

  • Onlajn Onlajn | Goethe-Institut Beograd, Biblioteka, Beograd

  • Jezik srpski

Kairos - naslovnica srpskog izdanja 1200x1200 © Booka

Kairos - naslovnica srpskog izdanja 2300x1000 © Booka

Učestvuju:
Ljiljana Ilić, prevoditeljka
Ivan Bevc, izdavač

Moderira:
Biljana Pajić, Goethe-Institut Belgrad

Uživo u Goethe-Institutu i onlajn putem Facebook-a i YouTube-a
Roman „Kairos“ autorke Dženi Erpenbek objavljen je na srpskom jeziku, što nam je poslužilo kao povod da o njemu, kao i kompletnom dosadašnjem književnom stvaralaštvu ove autorke porazgovaramo na Književnom kafeu. O tome zašto ovaj roman zaslužuje pažnju čitalačke publike, kako čitateljke i čitaoci u Srbiji reaguju na njega, kako je došlo do toga da dobije Međunarodnu nagradu Buker, kao i kakvi su izazovi bili prilikom prevođenja na sprski, razgovaraćemo sa prevoditeljkom Ljiljanom Ilić i izdavačem Ivanom Bevcom iz beogradske izdavačke kuće Booka.

Dženi Erpenbek: „Kairos“

U Istočnom Berlinu 1986. godine, slučajan susret mlade studentkinje i oženjenog pisca znatno starijeg od nje označiće početak burne ljubavne veze. Nakon početne idile, strastvene privlačnosti i uzbuđenja zbog skrivanja, njihova priča poprima mračne tonove: na videlo izbijaju njegova posesivnost, manipulativnost i potreba za kontrolom, ali i njena pokornost na granici samoponiženja. Dok se njihova veza raspada iznutra, spolja se ruši Berlinski zid, a s njim i čitav svet koji su smatrali domom.

Dženi Erpenbek majstorski koristi istorijski kontekst kao pozadinu za istraživanje dinamike moći u odnosu, suvereno preplićući lično i političko u romanu koji jednako govori o intimnoj destrukciji i urušavanju jednog društvenog poretka.Kairosje istovremeno lep i nelagodan roman o posledicama emotivne zavisnosti i ljubavi koja prerasta u okrutnost, delo koje promišlja mogućnost izbora, teret prošlosti i krhkost identiteta. (booka.rs)

O prevoditeljki

Ljiljana Ilić

Ljiljana Ilić je završila nemački jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Izdala je dve zbirke poezije: Nije zabava to sve i Preča posla. Piše i za decu: objavila je slikovnicu „U potrazi za svetlom Aurore“, namenjenu deci predškolskog uzrasta. Članica je organizacionog tima Pesničenja, poetskih večeri godinama organizovanih u Kulturnom centru Rex u Beogradu i širom Srbije. S umetničkom grupom škart i piscem Davidom Alabaharijem uređivala je sezonska izdanja sa književnim prilozima autora iz cele regije (Kulturni centar Albahari). Članica je Udruženja književnih prevodilaca Srbije, kao i prevodilačke mreže Traduki. Prevela je brojne romane, poeziju i nekoliko pozorišnih komada sa nemačkog i engleskog jezika. Radi u Kulturnom centru Beograda kao koordinatorka za komunikaciju i medije.