Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj (Alt 1)Idi direktno na sekundarnu navigaciju (Alt 3)Idi direktno na glavnu navigaciju (Alt 2)

Intervju sa Johannom Wolfgangom von Goetheom
„Sve pametno već je neko”

Vjerovatno najslavniji portret Goethea potiče od slikara Wilhelma Tischbeina, kod kojeg je Goethe stanovao tokom svog boravka u Rimu
Vjerovatno najslavniji portret Goethea potiče od slikara Wilhelma Tischbeina, kod kojeg je Goethe stanovao tokom svog boravka u Rimu | Foto(isječak): © picture alliance/akg

O Johannu Wolfgangu von Goetheu vjerovatno je ispričano otprilike sve što se ima ispričati. Međutim, šta bi ta njemačka superzvijezda rekla o dešavanjima u našem današnjem svijetu?

Von Sarah Klein

Gospodine von Goethe, dobrodošli u sadašnjosti. Vi ove godine slavite svoj 269. rođendan, a do dana današnjeg ničije stvaralačko djelo ne može se porediti sa Vašim. Kako to objašnjavate?

Određene knjige su, čini se, napisane ne da bi se iz njih učilo, nego da bi se znalo da je njihov autor znao nešto. Pohvala se, kao i uzvraćena ljubav, samo može željeti, a ne iznuditi.

Danas se te pohvale traže putem socijalnih mreža – valuta u aplauzu u našem današnjem vremenu su lajkovi i brojevi sljedbenika.

Svijet donosi sud prema prividu. Izbor predmeta uvijek pokazuje kakav je ko čovjek i čijeg duha potomak.

Dobro, ako pogledate naslove koji su obilježili nekoliko posljednjih mjeseci, postoje neka pitanja koja sebi neprestano postavljamo. Zašto je Trump predsjednik SAD-a? Kako je došlo do Brexita?

Djelovati je lako, misliti teško, djelovati u skladu sa mišljenjem neugodno. Patriotizam upropaštava historiju. Znate, ništa nije odvratnije od majoriteta; naime, on se sastoji od nekolicine snažnih kolovođa, od mangupa koji se prilagođavaju, od slabića koji se asimiliraju i od mase koja baulja za njima, nemajući ni pojma o tome šta zapravo želi.   
 
Još u Goetheovo vrijeme omiljena studentska kafana, vinski podrum Auerbachs Keller u Leipzigu postoji i danas. Posebnu slavu taj vinski podrum stekao je zahvaljujući spominjanju u drami Faust I. Još u Goetheovo vrijeme omiljena studentska kafana, vinski podrum Auerbachs Keller u Leipzigu postoji i danas. Posebnu slavu taj vinski podrum stekao je zahvaljujući spominjanju u drami Faust I. | Foto (isječak): © picture alliance/Arco Images Dakle, sami smo krivi zbog situacije?

Da i ne. Zapravo, bio sam u potpunosti uvjeren da bilo koja velika revolucija nikada nije krivica naroda, već vlasti. Revolucije su potpuno nemoguće čim su vlasti neprestano pravedne i neprestano budne, tako da idu ususret pravovremenim poboljšanjima.

Mediji imaju velik uticaj na raspoloženje među stanovništvom. Naročito je širenje „fake news” navodno, tokom posljednjih nekoliko godina, uticalo na izbore širom svijeta. Zašto tako velik broj ljudi vjeruje u očigledno lažne vijesti?

Nikada te ne vara neko drugi, ti varaš sam sebe. Naime, na kraju svako čuje samo ono što razumije. Čovjek obično vjeruje, čim samo čuje riječi, da se pritom nešto mora moći i misliti.

Dobri prijatelji koji su se međusobno inspirirali: živa razmjena između Goethea i Schillera dovela je do nove epohe u književnosti – do vajmarske klasike. Dobri prijatelji koji su se međusobno inspirirali: živa razmjena između Goethea i Schillera dovela je do nove epohe u književnosti – do vajmarske klasike. | Foto(isječak): © picture alliance/akg-images

Neki kažu da u međuvremenu živimo u vremenu netolerancije.

Pa u praksi nijedan čovjek nije tolerantan! Naime, ko god nas uvjerava da svakog rado pušta da živi na svoj način i prema svojoj ćudi nastoji uvijek isključiti iz djelovanja one koji ne misle kao on.

Vi ste mnogo putovali, u Italiji ste proveli nekoliko godina, govorili ste čak da ste tu ponovo rođeni. Šta Vas fascinira u  putovanjima?

Niko ne šeće nekažnjeno pod palmama, a nazori se sigurno mijenjaju u zemlji u kojoj su slonovi i tigrovi kod kuće. Ne putuje se da bi se stiglo, nego da bi se putovalo. Sve što sretnemo na nas ostavlja tragove. Sve neprimjetno doprinosi našem obrazovanju. Mogu reći da sam samo u Rimu osjetio šta je zapravo čovjek. Do tih visina, do te sreće osjećanja nikada kasnije nisam došao.   

Da li postoji još nešto što želite podijeliti s nama?

Ko promaši prvu rupu, nikada neće izaći na kraj sa zakopčavanjem.
 
Goetheov akvarel u boji iz 1809. godine, koji prikazuje krug boja. U svom trotomnom djelu „Učenje o bojama” želio je obuhvatiti fenomen boje u njegovoj cjelini. Goetheov akvarel u boji iz 1809. godine, koji prikazuje krug boja. U svom trotomnom djelu „Učenje o bojama” želio je obuhvatiti fenomen boje u njegovoj cjelini. | Foto: © picture alliance/CPA Media Ovaj intervju snimljen je 2018. godine. Uz izuzetak malobrojnih partikula, Johann Wolfgang von Goethe je sve navedene izjave tako dao za svoga života.
 

Johann Wolfgang von Goethe

Johann Wolfgang von Goethe (1749–1832) do danas je jedna od najznačajnijih ličnosti u njemačkoj književnosti, čitave su epohe dobile ime po njegovom djelu – poput Goetheovog doba ili vajmarske klasike. Goethe važi za univerzalnoga genija, on nije bio samo književnik i pjesnik, bio je i prirodoslovac i pravnik. Mnogi njegovi lični doživljaji kasnije su pronašli svoj put u njegove romane. Tako su Jadi mladog Werthera nastali na osnovu njegove nesretne ljubavi prema Charlotte Buff, a vinski podrum Auerbachs Keller, koji je Goethe često posjećivao za vrijeme svog studija u Leipzigu, stekao je nadregionalnu popularnost zahvaljujući spominjanju u Faustu I. Uz boravke u Strasbourgu, njegovom rodnom gradu Frankfurtu i u Italiji, Goethe je najveći dio svog života proveo u Weimaru. Zahvaljujući svojoj produktivnoj saradnji s Friedrichom Schillerom, koji se kasnije također nastanio u Weimaru, to mjesto do danas važi kao grad pjesnika i mislilaca i poimence kumuje književnoj epohi vajmarske klasike. Goethe se, pored toga, intenzivno posvećivao i prirodnim naukama, bavio se mineralogijom, anatomijom i fizikom, posjećivao je medicinske seminare i kurseve seciranja te napisao trotomno djelo „Učenje o bojama”.

Vrh