Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj (Alt 1)Idi direktno na sekundarnu navigaciju (Alt 3)Idi direktno na glavnu navigaciju (Alt 2)

Mobilnost u gradu
Ponovno otkrivanje bicikla

Bilo da se radi o biciklu sa ukrućenom glavinom, rekumbentu ili holandskom biciklu: bicikl u Njemačkoj doživljava svoju renesansu. Nevoljeno dijete motoriziranog poslijeratnog perioda opet se polako razvija u omiljeno prijevozno sredstvo koje je nekada bilo – postoje dobri razlozi za to.

Prošlo je dosta vremena od kada je slika vozača bicikla u Njemačkoj bila obilježena ljudima kao što je Rudolf Scharping, koji je uvijek na glavi imao kacigu. Bivši savezni ministar odbrane, kandidat za kancelara i kasniji predsjednik Saveza njemačkih biciklista, sa svojom provincijskom ležernošću, devedesetih godina je predstavljao sinonim za vladajući imidž bicikliste kao vikend turiste i porodičnog izletnika – prilično dosadan, malo atraktivan.
 
Međutim, sada je vožnja bicikla ponovo u trendu. Mladi stanovnici gradova troše velike količine novca za individualizirane bicikle, stari bicikli se tetoše onako kako nam je poznato od oldtajmera, a na akcijama kritičke mase u Hamburgu, Kölnu ili Frankfurtu, hiljade biciklista u korzu svake godine u potpunosti blokira centre gradova. Time žele pokazati da su ozbiljni učesnici u gradskom saobraćaju i da politika mora reagirati na njih. Naime, broj onih kojima je bicikl glavno prijevozno sredstvo sve više raste, naročito u urbanim sredinama: prema podacima Savezne statističke službe, 30% domaćinstava u Njemačkoj u gradovima koji imaju više od 500.000 stanovnika posjeduje isključivo bicikl – a ne posjeduje niti auto niti motocikl. Još 2003. godine, taj udio iznosio je 22%. Čini se da bicikl polako ponovo zauzima svoje mjesto kao saobraćajno sredstvo za mase, koje je imalo još početkom 19. stoljeća.
 

POZITIVAN UTJECAJ NA LJUDE

Činjenicu da su bicikli u gradu za distance do pet kilometara saobraćajno sredstvo za koje se ljudi dobrovoljno odlučuju, „u međuvremenu priznaje čak i ADAC”, kaže Mario Bäumer, kustos izložbe Bicikl. Kultura, tehnika, mobilnost u Muzeju rada u Hamburgu. Ta izložba pažnju posvećuje tehnološkoj historiji bicikla i tome kako je bicikl učestvovao u obilježavanju saobraćajnog prostora. Ljudi se danas više bave svojom životnom okolinom te prepoznaju da auto i njegova infrastruktura negativno utječu na životni prostor. Bicikl se, za razliku od toga, smatra povoljnim za grad, kaže Bäumler. Kao biciklista si danas moderan i osviješten po pitanju zaštite okoline. Trenutno, voženje bicikla još uvijek predstavlja fenomen vezan za duh vremena, ali se izgradnjom bolje saobraćajne infrastrukture može postići dugotrajna promjena trenda, tvrdi Bäumler. U Münchenu je kvota biciklista tokom posljednjih godina sa 11% porasla na 18%. To je, sa jedne strane, posljedica pojačanog marketinga, a, sa druge, uređenih biciklističkih staza koje osobama koje biciklom idu na posao omogućuju da brzo stignu do svog radnog mjesta. U gradovima poput Berlina, Bremena ili Oldenburga, slične mjere su također dovele do značajnog porasta biciklista na ulicama.

MODNI TREND U GRADOVIMA

Gradovi potiču te trendove tako što su bicikl pretvorili u modni objekat – a tržište reagira na potražnju: „Opet se prave i traže bicikli izrazito visokog kvaliteta, opet se može pokazati sa biciklom, pa čak i otići na razgovor za zaposlenje, a da te niko zbog toga ne gleda poprijeko.” Mogu se primijetiti i retro trendovi i novi razvoji na polju električnih bicikala, takozvanih pedelecs. „Razvoj bicikla obustavljen je zbog naftne krize sedamdesetih godina i tek veoma sporo se ponovo oporavio, paralelno sa prvim ekološkim pokretima tokom osamdesetih i devedesetih godina”, kaže Bäumler, koji je odrastao u gradu bicikala Münsteru i studirao u Amsterdamu. Kako, dakle, izgleda tehnička budućnost bicikla? Značaj bicikla će nastaviti umjereno rasti, vjeruje Bäumler. „Doći će GPS i druga elektronika za bicikl, dok smo po pitanju gradnje ramova praktično došli do kraja.”  Izložba u Muzeju rada u Hamburgu prikazuje ram od karbona koji, uključujući i guvernalu, teži svega 0,79 kilograma. Bez napora se može podići jednim prstom.

BICIKL – SAOBRAĆAJNO SREDSTVO OVOG TRENUTKA

Iako se tehnički koncept bicikla teško može još poboljšati, neki vjeruju da bi mogao revolucionirati unutargradske puteve na posao. Tako je, naprimjer, Njemački institut za urbanistiku u Berlinu utvrdio da električni bicikli (pedelecs) na posebno sagrađenim biciklističkim autoputevima predstavljaju budućnost gradskog saobraćaja. Bäumer je po tom pitanju skeptičan: „Bicikl neće tako brzo potisnuti automobil.” Ali će pozitivni imidž bicikla ljude sve više navoditi na to da pređu na njega, a samim time će se mijenjati i slika grada. Izložba u Hamburgu prikazuje viziju biciklističkih staza koje, uz pomoć LED lampi, biciklistima pokazuju da li se još nalaze u zelenom valu – možda je to samo eho pomalo preoptimistične muzike budućnosti. Ali iako stari princip bicikla nije pogodan za one velike vizije budućnosti, kaže Bäumer, infrastrukturni projekti u mnogim velikim gradovima će pokazati „da je bicikl barem saobraćajno sredstvo ovog trenutka”.

Izložba Bicikl – Kultura, tehnika, mobilnost. Muzej rada Hamburg, 9. 5. 2014 – 1. 3. 2015.

Nazad na dosije

Vrh