Non-Fungible Tokens
REVOLUCIJA NA TRŽIŠTU DIGITALNE UMJETNOSTI

Blockchain tehnologija je podigla mnogo prašine u svijetu umjetnosti: pomoću tzv. nezamjenjivih tokena (NFT) po prvi put je moguće tretirati digitalnu umjetnost podjednako kao i slikarstvo, kiparstvo ili fotografiju, pa shodno tome ostvariti i podjednako visoke cijene. O čemu se zapravo radi i kako je moguće na taj način zaraditi toliko novca?

Upravo je tehnički naziv jednog blockchain elementa – NFT, Non Fungible Token – trenutno tema broj jedan na tržištu. Ova tehnologija po prvi put omogućava razlikovanje originala i kopije i kod digitalnih umjetnina, te time otvara sasvim novo tržište.  
 
Najkasnije od kada je njujorška aukcijska kuća Christie’s ostvarila prihod od 69 miliona dolara za prodaju djela Everydays: The first 5000 days autora poznatog pod imenom Beeple (čije je pravo ime Mike Winkelmann), svi pričaju o nezamjenjivim tokenima. Razlog tome je što je ova ogromna cifra plaćena za digitalni rad koji se, u pravilu, može reproducirati bezbroj puta. Svaki korisnik interneta može preuzeti kopiju ovog djela, iako možda u ne baš visokoj rezoluciji. Jedina razlika između „originala“ i „kopije“ upravo je spomenuti token koji štiti originalno djelo od eventualnog krivotvorenja, te ga na taj način čini jedinstvenim (vidi informativni tekst). 
 
Ovakav razvoj je, prije svega za umjetnice i umjetnike, od velike koristi, jer je do sada bilo teško tretirati digitalnu umjetnost na isti način kao primjerice sliku ili skulpturu gdje za original imamo postojeći fizički objekt, nego upravo suprotno tome, postojali su potencijalni bezbrojni identični primjerci istog djela.

Pomoću NFT-ova, umjetnici mogu, prema vlastitoj želji, objaviti podjednako puno primjeraka svojih digitalnih djela kao unikata u ograničenim ili otvorenim izdanjima. Čak mogu utvrditi da li žele sudjelovati u određenom postotku u daljoj prodaji svojih radova. Sve to predstavlja ogroman napredak nasuprot dosadašnje prakse, kada umjetnici često nisu imali nikakvu dobit od rasta vrijednosti njihovih djela ili su u tome uživali tek njihovi nasljednici i to u skromnim iznosima po osnovu nasljedničkih prava. „How much is the fisch?“ H.P. Baxxter je, zajedno sa Scooterom, bio jedan od prvih muzičara u Njemačkoj koji je posebno izdanje svog novog albuma označio certifikatom NFT. | Foto (Detalj): © picture alliance/dpa/dpa-Zentralbild/Jens Kalaene

SAMO ŠPEKULATIVNI BALON?

Ali, vrlo brzo bi se moglo ispostaviti da je trenutni boom samo špekulativni balon. Respektabilne platforme se još uvijek drže podalje od digitalnih banalnosti – barem većim dijelom, dok tradicionalna umjetnička scena tek čini prve korake na ovom polju.
 
Pored toga, proširila se zabluda da je kod nezamjenjivih tokena općenito uvijek riječ o umjetnosti, a on zapravo može biti bilo šta – CryptoPunk, sačinjen od malobrojnih piksela, ogromni digitalni kolaž kao primjerice onaj od Beeplea, animirana kompjuterska grafika kao što je grafika muzičarke Grimes, dizajn tenisica, skupna slika košarkaške NBA lige ili upravo ona digitalna umjetnost koja je i ranije već bila dijelom tradicionalne umjetničke industrije sa muzejima, udruženjima umjetnika, galerijama i sajmovima.  
 
Da li su kupci koji su platili po 140.000 eura za jednu od devet kopija jednog od mnogobrojnih digitaliziranih umjetničkih djela firentinske galerije Uffizi  zaista obradovali i nasljednike tog djela – to ostaje upitno, kao i to da li će fond u koji bi trebao ići Beepleov digitalni kolaž ikada ostvariti povrat dobiti i da li će za 100 godina uopće više ikoga zanimati ko je vlasnik „originalnog“ Nyan Cata. Ovo se slobodno još uvijek može posmatrati kao marginalna pojava na tržištu umjetnina, ali ekspanzija NFT-a prije svega predstavlja rezultat razvoja na tržištu umjetnina koje je u kriptovalutama pronašlo dobrodošao instrument špekulacije. Dosta toga će na ovom polju još morati biti uređeno, ali će vrijeme i tržište već znati to usmjeriti.