Brzi pristup:
Idi direktno na sadržaj ( Alt+1)Idi direktno na drugi stupanj navigacije (Alt 3)Idi direktno na prvi stupanj navigacije (Alt 2)

Arhitektura knjižnica se mijenja
„Nema budućnosti za skladišta za knjige“

Budućnost knjižnice
Budućnost knjižnice | © raumlaborberlin po nalogu Kulturprojekte Berlin

Knjižnice se sve više definiraju kao mjesta za stjecanje znanja i susrete. Jedan važan element toga jest arhitektura – koja nas ponekad poziva i da se u planinarskim cipelama uspnemo na police sa knjigama.
 

Želja da se javne knjižnice ne koriste samo kao mjesta za posudbu, nego i kao kulturni centri za građane svih dobi i razina obrazovanja, danas određuje raspravu o tome na koji bi način trebalo arhitektonski osmišljavati knjižnice. „Knjižnice nemaju budućnost ako ih promatramo samo kao skladišta knjiga“, zaključuje prikladno nizozemska arhitektica Francine Houben u Ex Librisu, aktualnom dokumentarnom filmu o knjižnici New York Public Library. Što to znači u praksi, možemo vidjeti u iznimno hvaljenom dokumentarnom filmu autora Frederika Wisemana. Film prikazuje predavanja i čitanja u kojima sudjeluju Ta-Nehisi Coates, Patti Smith ili Elvis Costello. Tu su i klasični koncerti. Plesne grupe za starije sugrađane. Informatički tečajevi za djecu. I uvijek iznova, stari i novi prostori koji predstavljaju oazu mira i mjesto boravka slobodno od konzumerizma za sve Njujorčane – bili to profesori koji pripremaju svoja predavanja, ili pak beskućnici koji traže zaklon. Knjižnica New York Public Library pokazuje se tako kao mjesto demokracije na djelu.
U skladu s tim, Francine Houben udružila je snage s arhitektonskim uredom Mecanoo koji je osnovala te je upravo ljude stavila u fokus svojih nacrta za preuređenje knjižnice Midtown-Manhattan Library, što je projekt kojim trenutno upravlja. Knjižnica Midtown otvorena je 1970-ih godina u zgradi koja je izvorno bila zamišljena kao robna kuća, a od 2020. godine taj bi prostor trebao postati pomlađeni i novi bibliotekarski sustav. Dok u prostoru nazvanom „Long Room“ višekatne police pozivaju na klasično pretraživanje, cijela jedna etaža posvećena je usvajanju raznih stručnih vještina, a ostali katovi uređeni su za djecu i tinejdžere. Kruna cijele zgrade, u pravom smislu te riječi, jedina je javna krovna terasa na Manhattanu koja je dostupna bez naplate.

Dođi da stvaramo znanje

Motivacije za preuređenje starih ili izgradnju novih knjižnica ipak su raznolike. Nizozemska knjižnica „Chocoladefabriek“ izgrađena je jednostavno iz financijskih razloga. Općina Gouda donijela je odluku o smanjenju potpora za knjižnice za 30 %. Umjesto da ograniče usluge ili da se odreknu pojedinih podružnica, postignut je dogovor da se sve podružnice zatvore te zajedno presele u zgradu na periferiji grada – u nekadašnju tvornicu čokolade. Zajedno s knjižnicom, svoja sjedišta u tu su staru industrijsku građevinu prenijeli i regionalni arhiv, jedna tiskara i jedan Grand Café.
  • Midtown-Manhattan Library Fotografija (isječak): © Mecanoo
    Nacrt za novu knjižnicu Midtown-Manhattan Library u New Yorku, SAD. Preuređenje bi trebalo biti gotovo u 2020. godini.
  • Midtown-Manhattan Long Room Fotografija (isječak): © Mecanoo
    S približno 1,7 milijuna posjetitelja godišnje, to je najposjećenija podružnica knjižnice New York Public Library.
  • Chocoladenfabriek u mjestu Gouda /stubište Photo (detail): © Bibliotheek Gouda
    Veliko drveno stepenište u zgradi Chocoladenfabriek u mjestu Gouda u Nizozemskoj često služi i kao tribina za gledatelje na raznim događanjima.
  • Interijer knjižnice Tianjin © Ossip van Duivenbode
    Knjižnica Tianjin Library od samog otvorenja ujedno je i omiljena turistička atrakcija, s gotovo 18.000 posjetitelja vikendima.
  • Tianjin Library Eye © Ossip van Duivenbode
    Pogled izvana prema atriju s dekorativnom kuglom jasno daje do znanja zašto zgrada nosi nadimak „Oko“.
Od veljače 2014. godine svi zajedno koriste zgradu tvornice čokolade. Uz sudjelovanje nezavisnog savjetnika za knjižnice Roba Bruijnzeelsa i s njim povezanog „Ministarstva imaginacije“ tako je nastalo mjesto društvene interakcije. Umjesto uobičajenih sedamdesetak posto raspoložive površine, koliko inače zauzimaju police za knjige, ovdje je u tu svrhu rezervirano tek tridesetak posto. Kreatorima je bilo važno osigurati dovoljno prostora za rad s inventarom, a ujedno i za onaj drugi zadatak: stvaranje znanja. Tako, uostalom, glasi i moto knjižnice Chocoladenfabriek: „Komm kennis maken!“, što na nizozemskom znači „Dođi da se upoznamo“, kao i „Dođi da stvaramo znanje“.

Magnet za turiste s knjigama kao tapetama

Knjižnica Tianjin Binhai, otvorena u listopadu 2017. godine na sjeveroistoku Kine, arhitektonski je posebno impresivan primjer. U suradnji s domaćim institutom Tianjin Urban Planning und Design Institute (TUPDI), nizozemski arhitektonski studio MVRDV uspio je u samo tri godine realizirati ključni objekt planiranog kulturnog centra područja Binhai, u jednom industrijskom predgrađu lučkog grada Tianjina. Korisna površina knjižnice iznosi ukupno 33.700 kvadratnih metara, a osiguran je prostor za 1,2 milijuna knjiga.
 
Samo u prvome tjednu približno 10.000 ljudi dnevno pohrlilo je posjetiti spektakularnu zgradu s terasastim policama. Ključni prostor knjižnice je auditorij. Tamo postavljena „knjiška gora“ nije, doduše, dostupna svim posjetiteljima – preporuka knjižnice jest da čitatelji mlađi od 14 godina, posjetitelji(ce) u visokim potpeticama ili oni koji nisu spremni za planiranje po mogućnosti izbjegavaju strme police. Najviše police zbog kratkog vremenskog roka izgradnje nisu na kraju uopće dostupne, pa umjesto knjiga sadrže samo aluminijske ploče. I u samom atriju mnoge police za knjige opremljene su tek fotografijama hrbata knjiga. Čitanje knjiga odvija se u tradicionalnijim odjelima knjižnice.
 
Ova tri primjera – New York, Gouda i Tianjin – pokazuju na koliko se različitih načina može realizirati ideja da se knjižnice preuredi u mjesta za stjecanje znanja i susrete. Nijedno od tih mjesta više nema veze s pukim skladišnim prostorima.


 

Top