Razgovor uz projekt Arhiv bijega Svjedoci i sudionici

Centar za kazalište potlačenih – POKAZ ©Centar za kazalište potlačenih – POKAZ, Josipa Lulić

Sri, 27.10.2021

19:00 sati

Zagreb

SUDIONICI_E: SELMA BANICH, TIHA K. GUDAC, DAVOR KONJIKUŠIĆ
Moderatorca: Marijana Hameršak


Hrvatska i druge države regije prostor su duge povijesti iseljavanja, ali i mjesto izbjeglištva te aktualna bolna točka migrantskih kretanja. Kompleksnost ovog iskustva manifestira se i kroz brojna autorska nastojanja da adresiraju ovo goruće pitanje suvremenog društva i suoče se s sistemskim nasiljem vezanim za suvremene migracije.

Migracija i njen cilj, ostvarivanje sigurnosti (fizičke, ekonomske i emocionalne) u drugoj zemlji, proces je koji obuhvaća kako pojedinca koji migrira tako i sve one koji su na njihovom putu ili krajnjem odredištu. Umjetničke inicijative, od kojih su se mnoge bavile ovim pitanjem i prije nego što je ušlo u vidokrug medija, široj javnosti donose nužno kompleksan spektar perspektiva.
Stoga će ovaj okrugli stol uz sudjelovanje umjetnice selme banich, redateljice Tihe K. Gudac i umjetnika Davora Konjikušića, uz moderaciju znanstvenice i antroploginje Marijane Hameršak, pokušati detektirati položaj kulturne zajednice u tom procesu, mogućnosti i ograničenja djelovanja kroz umjetničke prakse.
Okrugli stol Svjedoci i sudionici – razgovor uz projekt Arhiv bijega organiziran je u suradnji udruge WHW, Goethe-Institut Kroatien i projekta usmene povijesti (Arhiv bijega) berlinske Kuće kultura svijeta. Arhivom bijega, koji okuplja video-intervjue četrdeset dva protagonista koji su u Njemačku došli između 1945. i 2016. godine, stvara se digitalno mjesto sjećanja na bijeg i migraciju u Njemačku u 20. i 21. stoljeću, koje pokazuje da se ne radi o iznimkama ili anomalijama prouzročenima krizom, nego važnom segmentu europske povijesti i sadašnjosti. Projekt je pokrenula Carolin Emcke i kurirala ga s Manuelom Bojadžijev.

Segment Arhiva bijega bit će moguće pogledati u prostoru Showrooma Galerije Nova od 28. do 30. listopada od 12 do 20 sati.

Okrugli stol dio je WHW serije filmsko-diskurzivnog programa To je stvar brige, razgovor o stablima, a suorganiziraju ga WHW i Goethe-Institut Kroatien.

Projekt Arhiv bijega pod pokroviteljstvom je Frank-Waltera Steinmeiera, predsjednika Savezne Republike Njemačke.



Biografije

Doc. dr. sc. Marijana Hameršak viša je znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu na kojem trenutno vodi znanstveno-istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost Europski režim migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika (2020-2024).   Autorica je knjige Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke (Zagreb, 2011.) te suautorica knjige Uvod u dječju književnost (s Dubravkom Zima, Zagreb, 2015.). Uredila je i suuredila više izdanja, među kojima i zbornik Kamp, koridor, granica: studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu s Eminom Bužinkić (Zagreb, 2017; prijevod na engleski jezik, 2018.) te sa Sabine Hess, Marcom Speerom i Martom Stojić Mitrović poseban broj časopisa Movements: Journal for Critical Migration and Border Regime Studies (2020) pod naslovom Frontier within: the European Border Regime in the Balkans.


selma banich (1979., SFRJ) umjetnica i aktivistica. Njezina je društveno angažirana umjetnička praksa utemeljena u procesualnom, istraživačkom i aktivističkom radu, a politički je nadahnuta anarhizmom i feminizmom. Stvara samostalno i u suradnji s drugim umjetnicama_ima, kustosi_ca_ma, grupama i inicijativama na Balkanu, diljem Europe i SAD-a, na sjecištu umjetnosti i aktivizma. Sudjelovala je u brojnim plesnim, kazališnim i opernim produkcijama kao koreografkinja, a nastupala je i na filmu. Sudjeluje u lokalnim i transnacionalnim inicijativama solidarnosti koje su povezane s tekućim feminističkim, antifašističkim, migrantskim i radničkim borbama. Trenutno su to inicijative Transbalkanska solidarnost i Za KRUH.

Tiha K. Gudac, redateljica, scenaristica  i producentica iz Zagreba. Diplomirala je na Akademiji dramskih umjetnosti i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Njezin redateljski prvijenac  „Goli“ (2014.) uvršten je među najnagrađivanije filmove suvremene hrvatske dokumentaristike, a pored međunarodne TV i kino distribucije korišten i u edukativne svrhe na školama i sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu.  Za režiju novog dugometražnog dokumentarnog filma «Žica» (2021) nagrađena je nagradom Međunarodne federacije filmskih kritičara - FIPRESCI. Film se bavi opservacijom zajednice ljudi koji žive uz žilet žicu na hrvatsko-slovenskoj granici te ulazi u realnosti života ilegalnih migranata na balkanskoj ruti.
Unazad petnaest godina samostalno je producirala te radila izvršnu produkciju na igranim filmovima i na  velikom broju komercijalnih spotova, te je radila u ekipama igranih, animiranih i dokumentarnih filmova te filmskih festivala. Kao gošća predavačica  na području proizvodnje i režije audiovizualnih formi predavala je na visokim i srednjim školama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Kao redateljica, scenaristica i izvršna producentica je radila na nekoliko dokumentarnih serijala za HRT.
Godinama je bila aktivno uključena u rad neprofitnog sektora, prvenstveno na području razrješavanja konflikata i uspostave dijaloga.
Kao samostalna filmska djelatnica članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Živi i radi u Zagrebu.


Davor Konjikušić (Zenica, 1979.) studirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti i studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radio je kao novinar za više medija. Osnivač je i voditelj fotografske radionice Drugi Kadar, a 2019. izdao je knjigu Crveno svjetlo. Jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret 1941.-1945. koja će u izdanju Deutscher Kunstverlag biti izdana na njemačkom i engleskom jeziku. S Dubravkom Ugrešić objavio je knjigu Tu nema ničega. U svojoj umjetničkoj praksi služi se fotografijom kao primarnim medijem za artikulaciju autorskog koncepta u kojem propituje odnose između osobnog i javnog, intimnog i društveno-političkog. Fotografiju povezuje s tekstom, arhivom, nađenim predmetima i videom. Zanima ga uloga fotografskog medija u uspostavljanju odnosa moći i kontrole. Na festivalu Rovinj Photodays za svoj rad je 2013. godine nagrađen u kategoriji profesionalnog koncepta, a 2016. prvom nagradom u kategoriji umjetničkog koncepta. Kao umjetnički asistent zaposlen je na Katedri snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
 

Natrag