Portali o svjedocima svog vremena Živahna sjećanja protiv zaborava

Pripadnica Crvene armije reguliše saobraćaj u Berlinu 1945. godine
Pripadnica Crvene armije reguliše saobraćaj u Berlinu 1945. godine | Fotografija (prilagođena): picture-alliance / RIA Nowosti

Portali o svjedocima svog vremena za njemačku kulturu sjećanja igraju centralnu ulogu: lični opisi protjeranih, potlačenih i ljudi lišenih slobode treba da budu javno dostupni kako bi sljedeće generacije mogle povući svoje pouke iz toga.

Sigrid Otto rado je živjela u DDR-u. Učiteljica koja je rođena 1925. godine potiče iz Srednje Saksonije, a od 1949. do 1952. godine radila je kao zamjenica direktora jedne osnovne škole u mjestu Lunzenau. Unatoč „velikim razlikama između istoka i zapada“ zapad nikad nije privlačio Sigrid Otto. „Moj život i moj poziv ispunjavali su me zadovoljstvom.“ Rado bih se još i duže bavila svojim pozivom, no kada je neki član Partije socijalističkog jedinstva Njemačke (Sozialistische Einheitspartei Deutschlands (SED)) postavljen za novog direktora škole došlo je iznenada do vojnih reformi, kao što je „Društvo pucača“, inicirano od strane komunističkog saveza mladih FDJ koji su spadali u takozvanu predvojnu obuku. Kada su kolege u školskoj godini 1951/52. trebale potpisati da su i oni spremni da „sa oružjem u ruci brane tekovine DDR-a protiv zapadne Njemačke“, Sigrid Otto je, jednako i kao neke kolege, odbijala da to učini. Uskoro joj je saopšteno da njen ugovor sa školom ističe nakon završetka školske godine.

LeMo – Živi muzej online

 „Odmah sam počela pripremati svoj bijeg u zapadnu Njemačku“, piše Sigrid Otto u jednom od njenih pet izvještaja koje je dala na raspolaganje Živom muzeju online (Lebendiges Museum Online (LeMo)). Njemački historijski muzej i Fondacija Dom historije Savezne Republike Njemačke pokrenuli su digitalni portal kako bi dokumentirali i na očit način učinili pristupačnom njemačku historiju iz 19. i 20. stoljeća; obrađene epohe sežu od carstva preko dva Svjetska rata i podijeljene Njemačke, pa sve do doba globalizacije. Svjedoci vremena mogu se javiti muzeju kako bi lično svjedočili ili donijeli dokumente kao što su pisma ili zapisi u dnevnik. Tekstovi se za portal pripremaju u redakciji, te se objavljuju zajedno sa daljim izvorima kao što su slike i info kutije sa razvrstanim materijalima.
 
Ruth Rosenberger direktorica je odjela za Digitalne usluge pri Fondaciji Dom historije Savezne Republike Njemačke. „Sa više projekata iz različitih epoha zalažemo se za rad sa svjedocima svog vremena“, objašnjava. Njena funkcija je funkcija „Službe za servis i koordinaciju u svrhu spašavanja, prikupljanja i pripremanja svih iskaza svjedoka svog vremena od Saveza potpomognutih institucija.“ Centralna baza dokumenata je stranica www.zeitzeugen-portal.de, kolekcija video-zapisa sa intervjuima sa svjedocima svog vremena koja je od jula 2017. godine online. Ova stranica bi trebala sakupiti i arhivirati dokumente iz više institucija koje potpomaže država. Oko 1.000 intervjua o njemačkoj historiji već su pripremljeni u vidu otprilike 8.000 pojedinačnih klipova. Osim toga, portal nudi materijal iz arhive TV kanala ZDF (Druga njemačka televizija), među njima i intervjui sa značajnim historijskim ličnostima. U budućnosti bi na stranici www.zeitzeugen-portal.de trebali biti objavljivani i intervjui Fondacije sa svjedocima svog vremena. „Fondacija Dom historije već godinama i sama vodi intervjue sa svjedocima svog vremena“, kaže Ruth Rosenberger. „Koristimo ih na našim izložbama, jer su svjedoci svog vremena veoma pogodni za posredovanje historijskih sadržaja.“ Time se osiguravaju „individualna iskustva kao histirijski izvori.“ U međuvremenu arhiv svjedoka  svog vremena sadrži više od 100 intervjua.

Radio sklada historiju

No, za sjećanje na svjedoke svog vremena ne zalažu se samo historijski muzeji i fondacije. Također i Bavarski radio (Bayerischer Rundfunk), javno-pravna pokrajinska radiostanica, svojom dokumentarnom edicijom za slušanje opire se zaboravu patnje i potlačenosti. Na stranici www.die-quellen-sprechen.de, te putem radija, na radiostanici Bavarska 2 (Bayern 2) žrtvama nacionalsocijalizma se daje glas. U intervju podkastovima koji se emitiraju na radiju, a mogu se se poslušati i online, Židovi u dirljivim razgovorima govore o svom životu i preživljavanju za vrijeme nacionalsocijalizma. U saradnji sa Institutom za savremenu historiju u periodu od 2013. do 2019. godine planirano je da se napravi ukupno 16 tematskih dijelova.
  
Fondacija Sjećanje Odgovornost Budućnost (Stiftung Erinnerung Verantwortung Zukunft (EVZ)) ne želi se ograničiti na digitalnu dokumentaciju: ova fondacija se zalaže za „Geste pomirenja“, prije svega kroz susrete mladih ljudi sa preživjelim iz vremena nacionalsocijalizma. Ovaj, prema vlastitim navodima, jedini poticajni program za susrete svjedoka svog vremena u čitavoj Saveznoj Republici Njemačkoj 2016. godine organizovao je ukupno 59 susreta sa 176 svjedoka vremena.
 
Sigrid Otto je 1952. godine uspjela pobjeći na zapad. Uz pomoć crkve uspjela se preko stanica Berlin-Zehlendorf, te jednog izbjegličkog logora u Hamburgu useliti u kuću najstarije sestre svog oca koja joj je omogućila novi početak na slobodi. Nije svaki građanin DDR-a tada imao tako puno sreće.