Mlada generacija
Nova promišljanja o umjetnoj inteligenciji

Za buduće generacije život sa umjetnom inteligencijom više neće biti utopija
Za buduće generacije život sa umjetnom inteligencijom više neće biti utopija | Photo (detail): Vasin leenanuruksa; © Alamy Stock Photos / mauritius images

Koja je svrha umjetne inteligencije i kome bi ona trebala služiti? Mladi razvijaju svoju viziju budućnosti sa umjetnom inteligencijom – slijedi kratki film i neke od izjava.

Za generaciju koja upravo stasava, život sa umjetnom inteligencijom (UI) više neće biti samo utopija, nego svakodnevno iskustvo koje se samo po sebi podrazumijeva. Aktuelne političke odluke o upotrebi novih i digitalnih tehnologija uvelike će se odraziti na život ove generacije. No, sve do sada, ovi mladi ljudi nisu dovoljno sudjelovali u donošenju takvih odluka.

U kratkom filmu naziva „Envisions – Vizije budućnosti o životu sa UI“, mladi predlažu kreativna rješenja za probleme umjetne inteligencije, a u kratkim intervjuima iznose svoja lična mišljenja i stavove o pristupu umjetnoj inteligenciji. Kratki film i intervjui nastali su unutar programa „Envisions“ u okviru projekta Goethe-Instituta pod nazivom „Generacija A=algoritam“ (dalje informacije o projektu Generacija A=algoritam, te o pozadini nastanka filma i intervjua: vidi dolje).

Video „Envisions – Vizije budućnosti o životu sa UI“

Andrew Mallinson

Feminist Internet, VB

Andrew Mallison Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Nakon nekoliko godina rada u kreativnoj industriji počeo sam raditi sa umjetnom inteligencijom. Tokom moje izobrazbe na polju likovne umjetnosti zaintrigiralo me je kako se tijela kreću u prostoru, sa političkog i društvenog aspekta. 2017. godine upoznao sam Feminist Internet, kolektiv umjetnika i umjetnica, dizajnera i dizajnerica, koji se bori protiv tehnološke nejednakosti. Ubrzo mi je postalo jasno da je unutar mog praktičnog rada postojao prostor kojeg sam zanemarivao, a to je kako se tijelo kreće kroz tehnologiju. Otkada surađujem s ovom zajednicom, naročito se zanimam za ovo prijelazno područje, u kojem tijelo egzistira kako u fizičkoj, tako i u digitalnoj stvarnosti i za to kako se posljedice naših uzajamnih djelovanja kreću između ovih prostora.
 
Moderirali ste tri radionice za grupu koja je radila na izradi novih vizija budućnosti o životu sa umjetnom inteligencijom. Koje spoznaje ste pritom ponijeli sa sobom iz programa „Envisions“?

Moja osnovna spoznaja je da je ova generacija izrazito strastvena u pogledu umjetne inteligencije; ona želi donositi odluke i dosta joj je da gleda kako privatna poduzeća i nacionalne vlade razvijaju UI i donose odluke u vezi s njom koje smatraju nedemokratskim i štetnim i za čovjeka i za njegov okoliš. Pored toga, stekao sam određeno povjerenje u metodologiju ovih radionica koja je korištena za generiranje ideja i konkretnih rješenja tokom procesa Envisions.
 
Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

„Ako bismo UI učinili queer, mogli bismo stvoriti tehnologije koje miljama premašuju naše trenutno razumijevanje. Mogli bismo ispuniti tehnologije queer radošću. Učiniti umjetnu inteligenciju queer, otvara prostor mnogobrojnim perspektivama.“

Ove izjave govore u korist mašte i optimizma koji su sastavni dio procesa Envisions. Današnji modeli razvoja UI doveli su do brojnih problema na polju privatnosti, posljedica po mentalno zdravlje, problema sa javnom sigurnošću, te mnogih drugih. Kako bi UI mogla izgledati, ako bi se prostor za djelovanje dao LGBTQ+- populaciji, kada bi ona mogla ostvariti nešto od svojih vizija, nešto što bi donijelo dobra njenim zajednicama? Ako je sada došlo vrijeme u kojem je u središtu pozornosti ‚metaverzum‘, zar se onda ne bismo trebali zapitati kako bi izgledao ‚queerverzum‘?

Emilija Gagrčin

Weizenbaum-Institut, Njemačka

Emilija Gagrčin Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Zanima me kako tehnologija oblikuje naš društveni, građanski i politički život. Procjena utjecaja UI predstavlja izazov na više razina. Pa tako su, primjerice, algoritmi društvenih mreža ono što se ponekad karakterizira kao „tehnologija doživljaja“: ne uočavamo je nužno svjesno, ali joj dopuštamo da nama upravlja – barem u onoj mjeri, u kojoj ona „za nas funkcionira“. Isto tako se tehnologije, bazirane na umjetnoj inteligenciji, sve više stavljaju u pozadinu, a da ih mi pritom ne primjećujemo. Istovremeno, one znatno utječu na našu interakciju sa svijetom.

Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

Sviđa mi se rečenica: „O umjetnoj inteligenciji moramo diskutirati na način na koji diskutiramo o pop kulturi.“ Razumijem je na taj način da bi društvena diskusija o tehnologijama baziranim na UI trebala postati mainstream, odnosno nešto o čemu svi mogu razgovarati. Mnogi – uključujući tu i mene – vjeruju da čovjek mora biti stručnjak da bi mogao diskutirati o temi digitalizacije, a jednim dijelom stječem i utisak da velike tehnološke firme zapravo i nemaju ništa protiv da mi to na taj način doživljavamo. Međutim, postoji puno načina sudjelovanja u ovoj diskusiji koji su zaigrani, manje zastrašujući i koji zahtijevaju manje ekspertize. U tom pogledu je interdisciplinarni pristup projekta „Generacija A=“ bio fantastičan, jer je ohrabrio na sudjelovanje u debati o umjetnoj inteligenciji i društvu iz različitih uglova posmatranja i to na način koji je bio prostupačan raznolikoj publici.

Elena Falomo

Umjetnica i dizajnerica, Italija

Elena Falomo Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

U svom radu bavim se umjetnom inteligencijom, jer je to sveprisutna tehnologija koja je promijenila ponašanje nas kao pojedinaca, naših zajednica i našeg društva. Pored toga, široka primjena UI otvorila je čitav niz pitanja: kako razvijamo tu tehnologiju, koje predrasude u nju ugrađujemo i kako se nosimo s njenim nenamjernim posljedicama. Promišljanje o ovim pitanjima može nas dovesti do toga da nanovo razmotrimo svoje vrijednosti i predložimo nove konfiguracije na koji način se čovječanstvo može ujediniti i djelovati u svoju vlastitu korist i u korist planete.

Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

„Zbog toga se UI mora zajednički graditi, od zajednica sa zajednicama za zajednice.“ Razvoj tehnologije često ostaje samo privilegija elite, ali se odražava na živote svih nas.  Moramo preispitati ovu paradigmu, moramo si predočiti jednu ekološki-sistematsku tehnologiju, te pritom uključiti iskustva mnogih, kako bi ona mogla imati pozitivan utjecaj na naše društvo i na život na našoj planeti. 

Sinem Görücü

Istraživačica dizajna, arhitektica i aktivistica za zaštitu podataka, Turska

Porträtfoto von Sinem Görücü © Sinem Görücü Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Kao istraživačica koja je završila obrazovanje na polju dizajna i arhitekture, specijalizirala sam se za rad na mjestu presjeka umjetne inteligencije, podataka, dizajna i socijalne pravde. Osnovno polje mog interesovanja su društvene posljedice dizajnerskih odluka u algoritamskim procesima, te na koji se način ugnjetavanje, diskriminacija i nejednakosti ovih tehnoloških razvoja mogu preoblikovati.

Koje bitne spoznaje ste ponijeli sa sobom iz programa „Envisions“?

Kada se planiraju vizije budućnosti i zamišlja budući razvoj, najvažniji aspekt bi uvijek trebala biti sigurnost da oni, za koje će ti procesi predstavljati najveći izazov, ne ostanu nesaslušani ili pasivni. Vjerujem da je program Envisions stvorio jedan vrlo kreativan i produktivan prostor koji nam je omogućio refleksiju o premišljanju i sumnji mladih u vezi sa UI. Mogli smo se pozabaviti središnjim pitanjem na koji način tehnologija sada formira i mijenja naš život i kako će ga u budućnosti formirati i mijenjati. Ko će ostati po strani, a ko će donositi odluke i kako možemo osigurati zajedničku budućnost višestrukoj (međusekcinalnoj) jednakosti? I - da ne zaboravimo - kako svi mi možemo iskomunicirati ove vizije?
 
Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o  toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

„UI mora i učiti i zaboravljati, baš kao i mi.“ Za mene je to najbitnija izjava. Od trenutka našeg dolaska na ovaj svijet učimo kako se međusobno povređivati i takmičiti, kako bismo se prilagodili sistemu, učimo se diskriminiranju i marginaliziranju onoga što je  proizvoljno utvrđeno kao drugačije, te međusobnom ugnjetavanju u našu vlastitu korist. Neprekidno produciramo ono čemu su nas naučili ljudska historija i sistemi potlačivanja, pa se ni UI od nas ne razlikuje po tom pitanju. Isto kao i mi, i umjetna inteligencija se uči ugnjetavanju, te time može još više ojačati već postojeće ugnjetavanje. Bez globalne pravde ne može se postići ni pravda putem umjetne inteligencije, a UI zaista mora zaboraviti potlačivanje, isto kao i mi.

András Cséfalvay

Umjetnik, Slovačka

András Cséfalvay © András Cséfalvay Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Tehnologija me fascinira na dva načina još od ranog djetinjstva. S jedne strane, zanima me šta to tehnologija može učiniti za mene – više slobodnog vremena i manje rada. S druge strane, kada govorimo o tehnološkom razvoju, hvata me strah od nepoznatog, pa stoga nastojim sagledati cijeli opseg onoga što se uopće može razumjeti – kako bih mogao imati što više kontrole nad njom.
 
Sudjelovali ste u nizu radionica na izradi novih vizija budućnosti o životu sa umjetnom inteligencijom. Koje spoznaje ste pritom ponijeli sa sobom iz programa „Envisions“?

Moja osnovna spoznaja je to da informatika zaista treba umjetnike poput mene. Uvijek sam se tome nadao i slutio sam to, ali su razgovori koje smo vodili na radionicama osnažili moje uvjerenje da je za tehnološki razvoj potrebno mnogo kreativne snage i mašte.
 
Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

„Između ljudi, koncerna i vlada velika je neravnoteža snaga.“ Ta neravnoteža je za mene lično problematična. Ako bismo je nekako mogli prevladati, onda bi i neke tehnološki potpomognute utopije postale moguće. Međutim, ako se ona ne ukloni, onda će i najbolje tehnologije, uključujući i UI, uvijek služiti isključivo potrebama malobrojnih.
 
U novembru 2021. bili ste član putujuće grupe sudionika i sudionica projekta „Generacija A=algoritam“ i posjetili ste završnu manifestaciju u Dresdenu, tj. festival „Kada mašine sanjaju budućnost“. Šta je za Vas bio najvažniji ishod ovog putovanja?

Ako ih se ispravno upotrijebi, statistike su izvrstan alat za modeliranje svijeta i mjerenje potencijalnih grešaka – naročito kada se od zamišljenog modela vraćamo u stvarnost. U tom pogledu, čini se da umjetna inteligencija ima jako puno sličnosti sa multidimenzionalnom statistikom. No, ono što i dalje ostaje značajno, a to je moći interpretirati rubne i queer pojave, te potrebe i glasove manjina, kada se učini da statistički prosjek utire put ka dominaciji. To je za mene bila osnovna spoznaja sa podijumske rasprave o indogenim perspektivama UI i opasnostima prepoznavanja lica. Nadam se da ću u budućnosti, u okviru svog praktičnog umjetničkog rada, i sam moći dalje graditi na ovim spoznajama.

Nika Bakhsoliani

Human Rights Education Youth Network, Gruzija

Nika Bakhsoliani © Nika Bakhsoliani Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Tokom više skandala, vezanih za zloupotrebu podataka, kod mene se javilo zanimanje za politike koje se bave umjetnom inteligencijom, a za koje se pretpostavljalo da su upotrijebljene u cilju jačanja negativnih posljedica na demokratske diskurse. Dakle, moje zanimanje za UI zapravo potječe iz perspektive aktiviste za ljudska prava. Dok umjetna inteligencija važi kao faktor brzog rasta i razvoja kod niza oblasti i nauka, ona može biti i zloupotrijebljena protiv manjina i ugroženih skupina stanovništva, te ojačati već postojeće tendencije. Stoga mislim da bi aktivistice i aktivisti poput mene morali biti izrazito oprezni, jer brzina sadašnjeg tehnološkog razvoja uvelike premašuje njihovu građansku budnost.

Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

Izabrao bih ovo: „Potrebno nam je više svijesti, transparentnosti i obrazovanja. O umjetnoj inteligenciji moramo diskutirati na način na koji diskutiramo o pop kulturi. Moramo decentralizirati moć nacionalnih vlada i kompanija i preraspodijeliti resurse. Moramo stremiti ka budućnosti koja je protiv destrukcije. Umjetna inteligencija trebala bi unaprjeđivati mir, a ne moć. Ima tako puno potencijala za promjenu.“ Ova izjava zagovara neophodnost obrazovanja i vraćanja moći građankama i građanima, a to je cilj koji je vrlo blizak mom svjetonazoru i mojim vlastitim profesionalnim i ličnim ciljevima i nastojanjima. Kao neko ko aktivno radi na promidžbi ljudskih prava za mlade ljude i sa mladim ljudima, vjerujem da dobro obaviješteni i zreli građani i građanke u krajnjem slučaju mogu kontrolirati nalogodavce i velike tehnološke kompanije.

Orfeas Menis-Mastromichalakis

Državni tehnički univerzitet u Ateni, Grčka

OM Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Umjetna inteligencija je fascinantna tehnologija sa potencijalom da naš svijet promijeni iz temelja. Fascinirajuće je vidjeti kako algoritmi već sada ostavljaju ljude daleko iza sebe, kada se radi o kompleksnim zadacima, kao što je, primjerice, prepoznavanje slike. Ova oduševljenost njenim mogućnostima ono je što me je prvobitno privuklo umjetnoj inteligenciji. Kada sam se intenzivnije pozabavio njome, naučio sam više o njenom dizajnu, primjenama u realnom svijetu, te inherentnim moralnim, društvenim i etičkim implikacijama. Saznao sam da je prekomjerno trošenje resursa, u našem modernom kapitalističkom svijetu, sastavni dio umjetne inteligencije, te kako struktura ove tehnologije može sa sobom nositi i opasnosti za našu budućnost. Umjesto da bude tehnologija koja bi mogla ukinuti donje slojeve, UI je na najboljem putu da postane još jedno „oružje“ u rukama „jakih“ i da još više poveća društvene i ekonomske razlike u našim društvima. Poseban fokus mog zanimanja je na istraživanju sistema koji bi zajamčili pravednu primjenu UI bez predrasuda. Nadam se da ću doprinijeti upotrebi UI u korist svih ljudi, što zapravo ima za cilj istrebljenje nepravde i nejednakosti u društvu.

Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

Iako ne vjerujem da se o jednoj tako kompleksnoj temi kao što je budućnost umjetne inteligencije može diskutirati tako što se fokusiramo na jednu jedinu izjavu, ipak ću izdvojiti jednu rečenicu koja jako dobro oslikava i moje vlastite vizije o budućnosti UI (i više od toga): „Moramo decentralizirati moć nacionalnih vlada i kompanija i preraspodijeliti resurse.“ To je veliki zahtjev i nešto što se neće desiti kroz nekoliko dana ili čak godina, ali sam čvrsto uvjeren da se oslobođenje pojedinca i istinska sloboda može postići samo ukoliko velike kompanije i vlade zemalja ne zadrže za sebe svu moć putem umjetne inteligencije. Osnovni problem kod trenutnog dizajna UI je to da je ona izrazito centralizirana tehnologija. Ako ne pronađemo način da je decentraliziramo, ne možemo očekivati da će se upotrijebiti za opće dobro i da ćemo spriječiti njenu zloupotrebu unutar sistema nejednakosti i ugnjetavanja.

Valerie Wolf Gang

Umjetnica, Slovenija

Valerie Wolf Gang © Valerie Wolf Gang Zašto se bavite umjetnom inteligencijom, šta Vas kod nje naročito zanima?

Veliko zadovoljstvo mi pričinjava rad na mjestu susreta nauke i umjetnosti. Inspiriralo me integrirati UI u moje projekte, jer rado stvaram interaktivna djela i sa zadovoljstvom promatram interakciju publike sa umjetničkim djelima, što često vodi ka novim pričama i mojim radovima daje dodatne elemente. Osim toga, vjerujem da rad sa umjetnom inteligencijom predstavlja izvrsnu priliku za dalji razvoj u oblasti nauke, te inspiraciju samoj nauci novim i kreativnim perspektivama.

Na koji način ste sudjelovali u projektu „Generacija A=algoritam“ i zašto?

Bila sam dijelom programa UI Rezidencije koji je ohrabrio institucije i kompanije koje rade sa umjetnom inteligencijom da ugoste mlade umjetnice i umjetnike iz cijele Evrope. Moj boravak na Njemačkom istraživačkom centru za umjetnu inteligenciju (DFKI) u Saarbrückenu bio je vrlo inspirativan, zato što sam imala priliku surađivati sa naučnicama i naučnicima, pri čemu mi je rad na robotici i interfejsu mozak-kompjuter pričinjavao veliko zadovoljstvo.  Ovaj boravak mi je prenio temeljno naučno znanje i odrazio se na mnoga moja umjetnička djela u koja sam nastojala unijeti svoja novostečena naučna saznanja.

Sudjelovali ste u nizu radionica na izradi novih vizija budućnosti o životu sa umjetnom inteligencijom. Koje spoznaje ste pritom ponijeli sa sobom iz programa „Envisions“?

Iskreno se nadam daljem razvoju umjetne inteligencije u medicinske svrhe i smatram da bi uvođenje kreativnosti također moglo predstavljati veliku prednost. Moja vizija budućnosti je u fuziji umjetničkih pristupa medicini, budući da sam uvjerena da bi kreativna industrija i sektor kulture mogao biti u stanju razviti jedinstvena rješenja za neke od medicinskih problema sa kojima se danas suočavamo.

Molim Vas da odaberete jednu od izjava iz filma „Envisions“ i pojasnite zašto je bitno govoriti o toj temi, kada je riječ o budućnosti sa umjetnom inteligencijom?

„Potrebno nam je više svijesti, transparentnosti i obrazovanja. O umjetnoj inteligenciji moramo diskutirati na način na koji diskutiramo o pop kulturi. Moramo decentralizirati moć nacionalnih vlada i kompanija i preraspodijeliti resurse. Moramo stremiti ka budućnosti koja je protiv destrukcije. Umjetna inteligencija trebala bi unaprjeđivati mir, a ne moć. Ima tako puno potencijala za promjenu.“ Izrečeno smatram veoma važnim stavom. I, da budem sasvim konkretna, fokusirala bih se na značaj obrazovanja, jer sam mišljenja da je prvi korak ka boljem razumijevanju tehnologije njena jasna integracija u državne obrazovne programe. Mislim da takve programe moramo razvijati na nacionalnoj, evropskoj i globalnoj razini, kako bismo osigurali bolje opće razumijevanje umjetne inteligencije. Po meni je obrazovanje ključ za mnoga pitanja koja se neprestano spominju u vezi sa UI.

Priča o nastanku

„Kako možemo iznova koncipirati način na koji danas živimo sa umjetnom inteligencijom? Kako želimo u budućnosti živjeti? Kako izgleda umjetna inteligencija koja nastoji aktivno suzbiti nepravdu?“

To su neka od središnjih pitanja s kojima se bavio dvogodišnji projekat „Generacija A=algoritam“, zajedno sa nizom partnera i velikom paletom formata – od hakatona i umjetničkih rezidencija, pa sve do online serije virtuelnih „Couch Lessons“. Glavni fokus projekta pritom je bio na budućim posljedicama aktuelnog tehnološkog razvoja za generaciju mladih koja odrasta u svijetu duboko obilježenom umjetnom inteligencijom i ostalim digitalnim tehnologijama, ali su do sada bili potpuno isključeni kada su u pitanju političke odluke koje određuju to nadolazeće tehnološko vrijeme. Kako bi i ta generacija dobila glas u cijelom procesu, Goethe-Institut je, u saradnji sa zajednicom umjetnika i umjetnica, te dizajnera i dizajnerica Feminist Internet,  upriličio skup radionica sa ciljem razvoja vizije budućnosti sa umjetnom inteligencijom . 54-ero mladih iz 16 evropskih zemalja sudjelovali su i doprinijeli razvoju vizija budućnosti koje moć djelovanja stavljaju  u ruke mladih ljudi i nanovo koncipiraju kakvu svrhu ima UI i kome ona treba služiti. Njihovi motivi bili su isto tako raznoliki koliko i pristupi tehnologiji, a tu su se ubrajali istraživači, umjetnici, aktivisti i savjetnici za politička pitanja. Svi oni doprinijeli su ovoj višeslojnoj temi svojim individualnim viđenjem. Rezultat njihovih zajedničkih nastojanja bila je izrada dokumenta vizije i kratkog filma koji predlažu kreativna rješenja za probleme unutar UI, kao i alate za buduće donositelje odluka.  Film je prikazan u novembru 2022. godine na Festivalu umjetne inteligencije naziva „Kada mašine sanjaju budućnost“, kojeg je Goethe-Institut organizirao u saradnji sa Muzejom higijene u Dresdenu i u kojem su sudjelovali i neki od mladih autora filma. U njemu neki od njih reflektiraju o svojim ličnim načinima pristupa umjetnoj inteligenciji, o učešću u projektu „Generacija A=algoritam“, a naročito u programu „Envisions“, te o svojim ličnim vizijama budućnosti sa umjetnm inteligencijom.