Medijacija
JEZIČKO POSREDOVANJE – KOMUNIKACIJA BEZ JEZIČKIH GRANICA

Fünf junge Menschen stehen im Kreis und blicken von oben in die Kamera.
© Colourbox

Jezičko posredovanje počinje onda kada samo poznavanje jezika više nije dovoljno: učenici izdvajaju bitne informacije, pojašnjavaju kontekst i uvažavaju kulturološke razlike. Primjeri iz nastavne prakse, koji se lako mogu primijeniti, pokazuju kako se ova kompetencija može ciljano razvijati u nastavi njemačkog kao stranog jezika.

Više od pukog prenošenja riječi

Učenica objašnjava novom učeniku školska pravila na njegovom maternjem jeziku. Unuk pomaže svojim baki i djedu prilikom prijave u hotel u Njemačkoj. U obje situacije riječ je o jezičkom posredovanju: informacije se primaju na jednom jeziku (jeziku A), a zatim se njihov smisao i najvažniji sadržaji prenose drugoj osobi na drugom jeziku (jeziku B).

Medijacija, koja se često naziva i posredovanjem između jezika, podrazumijeva odabir, prilagođavanje i prenošenje sadržaja na način koji omogućava drugima da ih razumiju i koriste. U ovom slučaju riječ je konkretno o posredovanju između dva jezika: njemačkog i maternjeg jezika učenika. U praksi se ono odvija u oba jezička smjera i u različitim oblicima: pismeno ili usmeno, u vidu sažetka, parafraze ili neformalnog usmenog prevođenja u određenoj situaciji.

Pritom nije presudno potpuno prenošenje sadržaja riječ po riječ, već ostvarivanje komunikacijskog cilja. Šta osoba s kojom razgovaram treba znati? Kakvo bi objašnjenje bilo korisno u datoj situaciji? Postoje li pojmovi koje nije moguće jednostavno prevesti?

Ovakav pristup mijenja i način na koji posmatramo nastavne zadatke: učenici sve više uče kako organizovati informacije, sagledati različite perspektive, uvažavati kulturološke razlike i prilagoditi svoj jezički izraz konkretnoj situaciji. Ove vještine pomažu im da u svakodnevnom životu, tokom školovanja i na poslu uspostavljaju komunikaciju između osoba koje govore različitim jezicima ili imaju različit nivo poznavanja jezika.

Primjer iz nastavne prakse – posredovanje u prenošenju školskih pravila (A2/B1)

Aktivnost jezičkog posredovanja i smjer posredovanja: Sažimanje pisanog izvornog teksta na njemačkom jeziku i njegovo usmeno prenošenje na maternjem jeziku, uz primjenu parafraziranja i pojednostavljivanja.
Ovaj primjer jednostavan je za primjenu i blizak svakodnevnim situacijama: Polazište je kratak tekst sa školskim pravilima ili plakat s pravilima, naprimjer o tačnosti i dolasku na vrijeme ili korištenju mobilnih telefona.

Situacija: Novi učenik još uvijek ne govori dobro njemački jezik, ali ipak treba znati koja su pravila važna u svakodnevnom školskom životu.

Učenici rade u paru. Učenik A preuzima ulogu „školskog vodiča“ i čita školska pravila na njemačkom jeziku. Učenik B glumi novog učenika. Zadatak učenika A jeste da učeniku B objasni pravila na njegovom maternjem jeziku, i to na način koji će mu omogućiti da ih primjenjuje u svakodnevnim situacijama.
Učenik B postavlja dodatna pitanja i na maternjem jeziku ukratko prepričava ono što je razumio. Po želji, učenik A nakon toga može dati kratku povratnu informaciju na njemačkom jeziku, naprimjer po jednu rečenicu za svako pravilo. Na taj način može se provjeriti je li informacija pravilno prenesena i shvaćena.

Osim toga, ovom aktivnošću mogu se uvježbavati i vještine koje nadilaze sam rad na tekstu. Tako bi učenik A, naprimjer, mogao objasniti zašto je važno dolaziti na vrijeme, (vodeći pritom računa o tome da se ne poseže za stereotipima o njemačkoj tačnosti).

Primjer iz nastavne prakse – u hotelu s bakom i djedom (A2/B1)

Aktivnost jezičkog posredovanja i smjer posredovanja: Neformalno usmeno prevođenje u razgovoru, uz naizmjenično usmeno posredovanje između njemačkog i maternjeg jezika.

Drugi primjer razlikuje se od prethodne situacije jezičkog posredovanja po tome što učenici usmeno posreduju u komunikaciji između dva sagovornika.

Situacija: Učenik putuje sa svojom bakom i djedom, koji ne govore njemački jezik, u Njemačku. Prilikom dolaska u hotel žele se prijaviti na recepciji. Recepcionerka pozdravlja porodicu, pita ih za ime i lične dokumente te objašnjava u kojem je terminu doručak i gdje se nalazi njihova soba. Baka i djed žele znati ima li hotel lift i mogu li na dan odlaska ostaviti prtljag u hotelu. Učenik posreduje u komunikaciji između njih i recepcionerke.

Tri učenika preuzimaju uloge recepcionerke, bake ili djeda i osobe koja posreduje u komunikaciji. Recepcionerka govori njemački, baka ili djed govore maternji jezik koji im je zajednički s osobom koja posreduje. Zadatak osobe koja posreduje jeste da najvažnije informacije prenosi s jednog jezika na drugi. Pritom ne mora prevoditi svaku rečenicu doslovno, već se treba pobrinuti da obje strane dobiju informacije koje su im važne.

Za pripremu su dovoljne dvije kartice s opisom uloga. Na kartici za recepcionerku, naprimjer, navedena su pitanja o imenu i ličnim dokumentima, kao i sljedeće informacije: „Doručak se služi od 7 do 10 sati“, „Soba 204 nalazi se na drugom spratu“ i „Odjava iz hotela je do 11 sati“. Na kartici za baku i djeda navedena su dva pitanja (na maternjem jeziku): „Ima li hotel lift?“ i „Možemo li ostaviti prtljag u hotelu na dan odlaska?“ Osoba koja posreduje pažljivo sluša, po potrebi postavlja dodatna pitanja i prenosi bitne informacije.

Na nivou A2 mogu pomoći unaprijed pripremljeni rečenični obrasci: „Moji baka i djed žele znati da li…“, „Možete li, molim Vas, ponoviti?“ i „Jesam li dobro razumio/razumjela da…?“ Nakon prvog izvođenja vježbe učenici mogu zamijeniti uloge ili promijeniti pojedine informacije.
I u ovoj aktivnosti mogu se razvijati dodatne komunikacijske vještine, naprimjer razumijevanje značaja učtivih izraza i neverbalnih znakova podrške u komunikaciji.

Strategije kompenzacije

Činjenica da komunikacija u situacijama jezičkog posredovanja ne teče uvijek bez poteškoća sasvim je normalna i ne bi trebala predstavljati prepreku u nastavi. Zato je važno da učenici od samog početka uvježbavaju primjenu strategija kompenzacije kao sastavnog dijela nastave jezika, kako bi se znali snaći i onda kada naiđu na jezičke praznine ili kulturološke razlike.

  • Opisivanje i parafraziranje: objašnjavanje nepoznatog pojma pomoću poznatih riječi.
  • Pojednostavljivanje: prenošenje složenih sadržaja jednostavnijim i kraćim iskazima.
  • Uopćavanje: zamjena nepoznatog pojedinačnog pojma odgovarajućim nadređenim pojmom.
  • Navođenje primjera: pojašnjavanje značenja pomoću konkretne situacije.
  • Upoređivanje: upućivanje na sličan pojam ili poznatu situaciju u maternjem jeziku.
  • Dodatno objašnjavanje i pružanje konteksta: navođenje dodatnih informacija kako bi značenje bilo razumljivo.
  • Postavljanje dodatnih pitanja i provjera razumijevanja: traženje da se nešto ponovi ili provjera je li informacija pravilno shvaćena.
  • Korištenje neverbalnih sredstava: primjena gestikulacije, mimike, slika ili predmeta kao dodatne podrške u komunikaciji.
  • Ukazivanje na nejasnoće i zajedničko pronalaženje rješenja: naprimjer, pomoću formulacija poput: „Ne znam tačno kako se ta riječ kaže, ali znači…“
Kada učenik iz Španije želi svojoj prijateljici iz Njemačke objasniti pojam sobremesa, doslovan prijevod poput „desert“ nije dovoljan. Kako bi izbjegao nesporazum, može pojam objasniti pomoću primjera: „Sobremesa znači da nakon jela ljudi još dugo sjede zajedno, razgovaraju i možda piju kafu.“

Igra uloga: la rentrée (francuski kao maternji jezik)

Učenik 1: Ti si učenica iz Francuske na razmjeni. Pričaš o početku nove školske godine u Francuskoj (la rentrée). Objasni šta taj pojam znači i navedi konkretne primjere iz svakodnevnog života u Francuskoj.
Učenik 2: Ti si učenik iz Njemačke. Pažljivo slušaš i postavljaš dodatna pitanja kada nešto ne razumiješ.

Dodatni primjeri za nastavu njemačkog kao stranog jezika s učenicima različitih maternjih jezika

Poljski: Objasni osobi iz Njemačke značenje pojma Wigilia.
Portugalski: Objasni osobi iz Njemačke šta je Festa Junina.

Jasno postavljeni zadaci umjesto insistiranja na savršenstvu

Upravo zato što jezičko posredovanje objedinjuje više različitih jezičkih vještina, učenicima je potrebno jasno definisati zadatak. Često se dešava da žele prenijeti previše informacija ili se u jezičkom izražavanju previše oslanjaju na izvorni tekst. U tome im mogu pomoći dva ključna pitanja: Kome prenosim informacije? Šta ta osoba nakon toga treba znati ili moći učiniti?

I vrednovanje zadataka jezičkog posredovanja trebalo bi se zasnivati na tim načelima. Pored primjerenosti jezičkog izražavanja, posebno je važno odabrati relevantne sadržaje, prilagoditi ih primaocu i ostvariti komunikacijski cilj. Obrasci za vrednovanje, na koje vode poveznice na kraju ovog članka, mogu poslužiti kao smjernice u tom procesu.

Za uvođenje jezičkog posredovanja u nastavu nije potrebno pripremati novu zbirku nastavnih materijala. Često je dovoljno poznati zadatak čitanja, slušanja ili govora dopuniti konkretnom osobom kojoj su informacije namijenjene i njenom potrebom za određenim informacijama. Ovakva promjena perspektive pomjera težište s učenja jezika na praktičnu upotrebu različitih jezika u komunikaciji te jezičko posredovanje čini prirodnim dijelom nastave njemačkog kao stranog jezika, bliskim svakodnevnim životnim situacijama.

Literatura

Daum, Susanne (2021): 44 Mediationsspiele für Partner- und Gruppenarbeit. Deutsch als Fremd- und Zweitsprache. Stuttgart: Klett Sprachen.

Marečková, Pavla (2025): Sag’s weiter: Cvičebnice mediačních úloh pro výuku němčiny (A1–B1). Prag: Fraus Klett.

Nied Curcio, Martina; Katelhön, Peggy (2020): Sprachmittlung und Mediation für Deutsch als Fremd- und Zweitsprache (DaF/DaZ). Berlin: Frank & Timme.

Vijeće Evrope (2020): Gemeinsamer europäischer Referenzrahmen für Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. BegleitbandStuttgart: Klett Sprachen.