Festival Knjižnice i zajednička dobra u jugoistočnoj Europi

Goethe Commons © David Jacob I CC BY-NC-SA 4.0

Čet, 30.06.2022

9:00 - 17:30

Zagreb

Od 2019. godine knjižnice Goethe-Instituta u jugoistočnoj Europi bave se temom zajedničkih dobara i pokušavaju je promatrati iz perspektive ovih pitanja: Što su zajednička dobra? Što je i kako funcionira proces upravljanja zajedničkim dobrima?

Festival „Knjižnice kao zajednička dobra u jugoistočnoj Europi“ istovremeno se osvrće na protekle dvije godine i gleda u budućnost knjižnica kao mogućih prostora za zajednička dobra i bavljenje njima. Program se sastoji od niza predavanja i radionica u kojima se sudionice i sudionici mogu približiti temi zajedničkih dobara iz različitih perspektiva.
 

PROGRAM I PRIJAVE

(Prijaviti se možete klikom na svako predavanje ili radionicu)
 

09:00 – 09:30  Prijava, kava
09:30 – 10:00  Dobrodošlica
10:00 – 11:00  Dimitris Soudias: Knjižnica kao prostor za commoning:
                        Za što se zalaže? I protiv čega je?   
11:00 – 12.00  Emmanouil Levedianos: Urbana zajednička dobra
                        u praksi. Načini osnaživanja lokalnih zajednica
                        za koproduciranje grada                       
12:00 – 12:30  Stanka za kavu
12:30 –13:30   Iva Čukić: Kako knjižnice mogu biti zajednička dobra?
                        (paralelno)
12:30 – 13:30  Mario Hibert: Ponovno osmišljavanje zajedničkih dobara
                        za postdigitalno doba
13:30 – 14:30  Mariana Harjevschi, Claudia Șerbănuță:
                        Kišinjev kroz zajednička dobra uz pomoć knjižnica
14:30 – 15.30  Stanka za ručak i kavu
15:30 – 16:30  Katarina Kostandinović: Zajednička dobra kroz
                        umjetnost / Društvo zajedničkih odgovornosti
16:30 – 17.30  Orkut Murat Yilmaz: Otvoreni geoprostorni podaci
                        za javno dobro

Ovim skupom Goethe-Institut djelomično odgovara na pitanje kako on može podržati pojedince i organizacije koje se bave zajedničkim dobrima: tako da ih spaja i da im služi kao platforma za njihove ideje i aktivnosti, stvarajući fizičke, digitalne i mentalne prostore zajedničkih dobara za bavljenje njima. Knjižnice Goethe-Instituta u Grčkoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Turskoj učinile su tako što su provele i provode niz projekata, inicijativa, događanja i akcija na temu zajedničkih dobara i upravljanja zajedničkim dobrima.

Tako je Goethe-Institut u Ateni inicirao prijevod knjige „Free, fair and alive. The insurgent power of the commons“ Silke Helfrich i Davida Bolliera na grčki, i to kao kolektivni, samoorganizirani proces baziran na praksi zajedničkih dobara. Uz to je s partnerima podupro kolektivni projekt nekoliko aktera upravljanja zajedničkim dobrima pri pilotiranju tool-kita za intervencije i događanja u javnom prostoru.

Goethe-Institut u Begradu bavio se i bavi se pitanjem koncepcije zajedničkih dobara u umjetnosti: Kako izgledaju procesi upravljanja zajedničkim dobrima u umjetnosti? Može li umjetnost biti vitalna snaga u procesu upravljanja zajedničkim dobrima i na taj način ukazivati na budućnost? Mijenja li se time umjetnička praksa i ako da, kako?  

U Bukureštu je Goethe-Institut u suradnji s lokalnom Wikipedija-zajednicom organizirao edit-a-thone a 2020. godine bio je suorganizator konferencije Occupy Library, za koju je u suradnji sa Zakladom Wikimedia oblikovao program posvećen i slobodnom pristupu znanju i slobodnom softwareu.  

U Istanbulu je Goethe-Institut s različitim lokalnim partnerima 2021. godine organizirao čitav niz radionica, koje su se bavile temama kao što su kvaliteta i čišćenje podataka i COVID-19, otvorene licence za borbu protiv pandemije, javna raspoloživost informacija o zdravlju tijekom pandemije, slobodna kartografija, kultura otvorenih podataka u kartografiji i besplatni i otvoreni alati za korištenje i obradu geopodataka.

Goethe-Institut u Zagrebu inicirao je razgovore i rasprave o koncepciji zajedničkih dobara u prostorima knjižnica. Kao rezultat nastali su publikacija Razvoj biblioteka kao zajedničkih dobara i niz intervjua i video-snimki, u kojima su sudionice u projektu u svojim lokalnim zajednicama razgovarale s pojedincima i predstavnicima organizacija koje se aktivno bave temom zajedničkih dobara.





 

Natrag