Učenici obično pohađaju državne škole. U državnim školama se ne plaća školarina. Postoje manji troškovi za kopije, materijale ili izlete. U privatnim školama se plaća školarina.

Vaše dijete još ne govori dobro njemački? Treba mu posebna podrška u učenju njemačkog? Obratite se direktno školi.

Postoje različite vrste škola. U osnovnu školu/primarnu školu idu sva djeca od 6 ili 7 godina. Nakon 4. razreda, djeca prelaze u neku od ponuđenih osnovnih škola nakon 4. razreda. Osnovna škola često daje savjet u 4. razredu o tome koju školu da nastavi vaše dijete. Postoje različite osnovne škole nakon 4.razreda, zavisno od savezne pokrajine:

Hauptschule/Mittelschule (od 5. do 9. ili 10. razreda: U „Hauptschule“ postoje i praktični predmeti poput domaćinstva ili tehničkog crtanja. U „Hauptschule“ se dobija završna diploma osnovne škole „Hauptschule“ kvalificirajuća završna diploma nakon 9. razreda. „Hauptschule“ ne postoje u svim saveznim pokrajinama. Često postoje i osnovne škole „Mittelschule“. U tim školama učenici često stiču mnogo praktičnog iskustva. Tu možete dobiti završnu diplomu osnovne škole „Mittelschule“ ili kvalificirajuću diplomu te škole nakon 9. razreda. Također možete steći srednjoškolsku diplomu u srednjoj školi nakon 10. razreda. Nakon toga možete ići na zanat (stručnu školu) ili pohađati srednju školu.

škola/Realschule (od 5. do 10. razreda): Viša osnovna škola je realna škola, gdje se stiče diploma realne škole. Nakon toga možete izučavati zanat ili pohađati srednju školu.

Gimnazija (od 5. do 12./13. razreda): U gimnaziji se polaže matura, nakon koje se može studirati na univerzitetu. U gimnaziji se često uče 2-3 strana jezika, poput engleskog i francuskog. Učenici polažu maturu nakon 12. razreda (G8) ili nakon 13. razreda (G9), zavisno od savezne pokrajine.

Škola kombinovanog tj. integrisanog usmjerenja/Gesamtschule (od 5. do 13. razreda): U nekim saveznim pokrajinama postoje škole kombinovanog tj.. integrisanog usmjerenja. Tu su Hauptschule, Realschule i gimnazija smještene u jednoj ustanovi. Možete steći diplomu osnovne tj. Hauptschule, realne škole ili maturu. Ako dijete želi promijeniti školu, na primjer iz „Hauptschule“ u „Realschule“, to je lakše. Kod odvojenih škola je također moguće preći iz jedne u drugu, ali to nije tako jednostavno.

U svakoj saveznoj pokrajini postoje i dvojezične škole, specijalne škole, stručne škole i više stručne škole. Detaljnije informacije možete pronaći u našim infografikama.

U većini škola nastava se završava u podne ili rano poslijepodne (oko 14 ili 15 sati). Nakon toga dijete može ići u poslijepodnevnu brigu, na primjer, u produženi boravak. Tamo može ostati poslijepodne. Dobija obrok i pomoć pri izradi domaćih zadataka. Međutim, produženi boravak se mora platiti.

Također, sve je više cjelodnevnih škola. U ovim školama djeca provode cijeli dan, najčešće do 16 ili 17 sati. Dobijaju ručak i pomoć pri pisanju zadaće. Često mogu pohađati posebne kurseve, kao što su sport, crtanje ili pozorište. Državne cjelodnevne škole su besplatne, dok se private cjelodnevne škole plaćaju.

Djeca u školi imaju mnogo predmeta. Među njima je i tjelesni odgoj. Često postoji i nastava plivanja. U većini škola postoji nastava kršćanske vjeronauke. Međutim, moguće je odjaviti se sa vjeronauke i nije obavezno prisustvovati istoj. Kao alternativa nudi se etika, a u nekim školama postoji nastava drugih religija (na primjer islam ili judaizam).

Ako vaše dijete ima poteškoća s nekim školskim predmetom, može uzeti dopunske časove (instrukcije). To može biti kod privatnog instruktora ili u školi u sklopu dodatne nastave. Privatni časovi su obično nešto jeftiniji.

Školska djeca obično jednom godišnje idu na školski izlet. Izlet traje uglavnom od 3 do 5 dana. Razred zajedno putuje u drugi grad ili neko drugo mjesto. Također postoje i dani planinarenja. Tada djeca zajedno idu na izlet. Na taj način uče nešto o istoriji, kulturi i prirodi. Škole također organizuju školske priredbe, u sklopu kojih se održavaju, na primjer, pozorišne predstave ili koncerti učenika.

Svaka škola ima roditeljsko vijeće: to su roditelji koji sarađuju sa školom. Nekoliko puta godišnje održavaju se roditeljski sastanci. Na tim sastancima roditelji dobijaju važne informacije od nastavnog kadra i imaju priliku da se upoznaju. Također mogu dogovoriti sastanak s nastavnikom/com i razgovarati nasamo sa istim. To se zove roditeljski razgovor/informacije. Roditelji budu informisani o tome kako djetetu ide u školi, kakvi su mu rezultati i da li možda postoje neki problemi.