Novi izazovi „Kako se prezentiramo, šta objavljujemo kao biblioteka?“

Novi izazovi za biblioteke
Novi izazovi za biblioteke | Foto (isječak): © stokkete - Fotolia.com

Goethe.de je o trendovima u bibliotekama i o njihovom razvoju razgovarao sa Kirsten Marschall, nadležnom za osiguranje kvaliteta u bibliotekama u Hamburgu.

Gospođo Marschall, Dan bibliotekara 2014 održan je pod motom „Mi otvaramo svjetove“. Koje su bile glavne teme?

Biblioteke, svejedno da li se radilo o naučnim ili javnim bibliotekama, postaju sve bitnije. U isto vrijeme, biblioteke zbog digitalizacije stoje pred novim izazovima što se tiče njihovih zadataka i njihove percepcije u očima drugih. To je bila centralna tema tokom  Dana bibliotekara. Kako u virtualnom prostoru možemo sačuvati i proširiti našu informativnu kompetenciju? Također, kako se biblioteka mijenja kao konkretno mjesto? Na ovo pitanje ukazivao je i moto Mi otvaramo svjetove. U današnje vrijeme jednako brzo mogu dobiti neku informaciju iz Papa Nove Gvineje kao i knjigu iz skladišta.

Na koji način digitalizacija stavlja javne i naučne biblioteke pred nove zadatke?

Digitalizacija se u naučnim bibliotekama koncentrira na osiguranje i trajno očuvanje znanja. U javnim bibliotekama sve se više razmišlja na način: Hoću li ovaj medij nabaviti još kao štampanu knjigu ili već kao elektronsku knjigu? Budžeti ne rastu. Dakle, ako želim imati veliki broj elektronskih medija, moram uštedjeti na drugim mjestima. U isto vrijeme, ovdje je veoma bitna i sposobnost posredovanja. Neki naši korisnici strahuju – bez potrebe – da neće više moći koristiti javne biblioteke bez čitača elektronskih knjiga, jer će se sve naručivati samo još digitalno. To se neće desiti.

Prezentiranje nevidljivog

Da li će se i korisnici uključiti u proces digitalizacije?

Uređaji za digitalizaciju sve su lakši za upotrebu. Tako, npr., u mnogim javnim bibliotekama postoje skeneri, uz pomoć kojih korisnici mogu učitati i medije koje donesu sa sobom, kao, npr., djedov ratni dnevnik. Međutim, sa digitalizacijom je povezan i niz neriješenih pravnih pitanja, prije svega što se tiče autorskih prava i izdavanja licenci. Ono što je bitno jest da političari shvate da su elektronski mediji za biblioteke jednako važni kao i štampani mediji. U Bremenu je gradonačelnik Jens Böhrnsen imao sluha za tzv. „Bremenski apel“ (Napomena Redakcije: U pismu povodom otvorenja Dana bibliotekara, bibliotekari su zahtijevali utvrđivanje općih uvjeta za savremeno prenošenje znanja.)

Postoje li novi modeli kako da digitalni inventar postane fizički vidljiv u prostoru?

Sve se više prihvaća ideja da se QR-kodovi na regalu povežu direktnim linkom sa elektronskim knjigama. Cilj je da se preko ovog linka u virtualnoj biblioteci knjiga može odmah i iznajmiti. Ali, što se tiče ove teme, još uvijek smo na samom početku. Važno je da naše nove korisnike, koji u svojoj glavi možda još uvijek imaju zastarjelu sliku prašnjave biblioteke, pronađemo putem društvenih mreža i drugih virtualnih prostora, te da im tamo ponudimo dobru uslugu.

Da li je web-prezentacija javnih biblioteka u međuvremenu postala standard?

Sve više javnih biblioteka ima radno mjesto „menadžera za društvene medije“. Tokom Dana bibliotekara 2011 u Berlinu još uvijek smo postavljali pitanje: Treba li bibliotekama Facebook? Danas razmišljamo o tome kako da se prezentiramo, šta da objavljujemo? To mora biti profesionalno. Dosadne prezentacije na internetu ne donose ništa.

Moderni menadžment

Da li se, također, mijenja uloga javnih biblioteka kao modernih ponuđača obrazovnih programa?

Kirsten Marschall Kirsten Marschall | © Kirsten Marschall Što se toga tiče, mi smo pokretači takvih ideja. U Hamburgu, naprimjer, u vrtićima i školama organiziramo edukacije o tome kako se tablet može korisno integrirati u čas čitanja. Novina u Bremenu bile su aplikacije za slikovnice, mobilne aplikacije za klasike kao što suVrlo gladna gusjenica (Die kleine Raupe Nimmersatt). To je trend koji će postati važan za rano obrazovanje djece. Cilj ovog programa nije da se grupa djece stavi pred tablet. Naprotiv, na ovaj se način kroz samu jezičku raznolikost otvaraju nove interaktivne mogućnosti. Možete odabrati jezik umjesto da nabavljate datu knjigu na turskom, grčkomili italijanskom. To pomaže vrtićima i osnovnim školama, koje su, nasreću, u sve većoj mjeri, multikulturne.

Da li se biblioteke reformiraju i u strukturalnom smislu?

Da ste me prije pet godina upitali koje strategije menadžmenta postoje u bibliotekama, ja bih vam odgovorila: U bibliotekama najprije treba razjasniti riječ „menadžment“. Danas imamo controlling i „inovacijski menadžment“. U većini biblioteka direktor ima obrazovanje iz oblasti ekonomije, a mi bibliotekari više ne umišljamo da sve možemo sami. Mi u biblioteke dovodimo stručnjake i iz ostalih oblasti.

Prostorije za budućnost

Koje strategije postoje kada je riječ o učestvovanju korisnika u odlučivanju?

Katalozi biblioteka sve su više obogaćeni elementima sličnim onima koje korisnici poznaju, npr., iz onlineknjižare Amazon. Mi, naprimjer, predlažemo medije za koje bi se naš korisnik još mogao interesirati. Također, korisnik ima mogućnost da grafički obradi naslovnu stranicu knjige ili da ostavi komentare na naslove knjiga. Biblioteke su shvatile da moraju uzeti u obzir znanje svojih korisnika i uključiti ih u cijeli proces.

Kao zaključak nakon Dana bibliotekara u Bremenu: Koje će teme biti važne u budućnosti?

Ponajprije se moraju riješiti pitanja autorskih prava, izdavanja licenci te istih prava prilikom kupovine elektronskih u odnosu na štampane knjige za biblioteke. U Bremenu se barem započelo sa diskusijom o otvaranju vrata javnih biblioteka nedjeljom (Napomena Redakcije: U Njemačkoj su prodavnice nedjeljom i praznicima u pravilu zatvorene. Izuzeci su, međutim, mogući). I ovdje bi se, što prije, trebale ukloniti pravne nejasnoće. Sve je bitnije i uređenje zgrada biblioteka i njihovog unutrašnjeg prostora. U Berlinu su se građani na referendumu izjasnili protiv lokacije državne biblioteke na mjestu“Tempelhofer Feld”. To je, zaista, hrabra odluka. Ali sljedeće pitanje sada mora glasiti: Gdje se biblioteka može sagraditi ili kako se postojeći objekti mogu smisleno upotpuniti?