FEMINIZAM ŠIROM SVIJETA „IMPRESIVNA MOBILIZACIJA“

Za ženska prava na ulici
Za ženska prava na ulici | Foto: © Jen Grantham/iStock

Postoji li nešto kao globalni feminizam? Koje teme pokreću žene u različitim dijelovima svijeta? I kakav je odnos aktivistkinja različitih generacija? Intervju sa italijansko-američkom filozofkinjom Silviom Federici.

Gospođo Federici, 2017. godine ste proslavili svoj sedamdeset i peti rođendan. Je li vam teško ući u razgovor sa mlađim aktivistkinjama?
 
 Potpuno suprotno! Većina ljudi koje danas upoznajem su mlađe aktivistkinje. Mislim da je to zbog toga, što postoji novi feministički pokret i to širom svijeta. Čini me veoma sretnom biti okružena tim ženama jer je svijet u njihovim rukama.
 
 
Da li je taj novi feminizam jednostavno mlađi ili je i drugačiju od ženskih pokreta 1970-tih i 1980-tih godina u kojima ste i Vi bili aktivni?
 
Aktivistkinje su naravno u međuvremenu dodatno naučile. Da vam dam primjer. Mi smo se tada angažovale za “Platu za obavljanje kućnih poslova“. Danas više nema tih iluzija, da će se žene osloboditi putem plate. Jer većina žena radi, ali imaju nepouzdane poslove i to obično dva ili tri, kako bi preživjele. Pored toga, mlade feministkinje polažu menje nade u državne institucije kao pokretače društvenih promjena.
 
U Sjedinjenim Američkim Državama stotine hiljada žena je izašlo na ulicu povodom događaja „Women’s March on Washington“. Kako ste Vi to doživjeli?
 
Tog dana na ulici nisu bile samo feministkinje. Mnogobrojni drugi akteri su bili uz njih, kako žene tako i muškarci. Veličina ovog događaja svakako ima mnogo veze sa ljudima koji su pokušali da isprazne svoj bijes zbog Donalda Trump-a i njegovog seksizma. Oni su naravno i htjeli da izraze svoju zabrinutost zbog toga što bi nova vlada ponovo mogla uvesti zabranu abortusa.
 
Znači taj dan je bio u svrhu odbrane postojećih postignuća?
 
 Osim prava na samoodređeno planiranje porodice, žene u Sjedinjenim Američkim Državama i nemaju toliko postignuća koja moraju braniti. Na primjer, nedavne brojke pokazuju da je očekivani životni vijek žena iz radničke klase znatno opao. Statistički gledano, umirati će pet godina ranije nego njihove majke. I zbog toga postoji velika društvena nelagoda koja se artikulisala u Women’s March-u. 

 „povećanje brutalnosti prema ženama“

I u drugim regionima trenutno su česte feminističke demonstracije, na primjer u Latinskoj Americi. Moto ovih demonstracija je „Ni una menos“ – na njemačkom „Nicht eine einzige weniger (Ni jedna jedina manje)!“. Protest je uperen protiv ženskih ubistava i mačo-kultura.
 
Stvarno impresivna mobilizacija. 2017. godine tema koju su pokrenule žene u Argentini povodom Međunarodnog dana žena bila je „Ni una menos“. Tog dana se održava i ženski štrajk u cijeloj zemlji podržan i od strane velikih sindikata. Nedavno sam u New York-u upoznala tri argentinske aktivistkinje koje su mi pokazale video njihovog okupljanja u Buenos Aires-u. To me skoro natjeralo na suze.
 
Jesu li ubistva žena i borba protiv toga čisto latinskoamerička tema?
 
Svakako ne. Širom svijeta brutalnost i učestalost ovih slučajeva raste. U Indiji i nekim afričkim državama svjedoci smo napada na žene koje možemo porediti sa lovom na vještice. U ruralnim područjima u Kanadi postoje serije ubistava. I Italija je prije nekoliko godina usvojila zakon protiv ženskih ubistava. To je veoma značajno. Tokom mog djetinstva u Italiji, o jednom takvom događaju se pričalo mjesecima, toliko je to bilo rijetko. Danas skoro svakodnevno imamo ubistva žena.
 
Po Vašem mišljenju, koji su zralozi za povećanje nasilja?
 
Ubistva žena su uvijek povezana sa društvenim događajima. Trebaju da zastraše i izazovu osjećaj terora. Tačni uzroci variraju. U Latinskoj Americi obično su to žene iz regija u kojima se realizuju ili planiraju mega-projekti koji služe bezobzirnoj eksploataciji sirovina. Na lokalnim građanskim protestima su žene često u prvim redovima. Ubijanjem tih žena pokazujete društvenoj zajednici da je otpor besmislen. Članica sam mreže feministkinja iz različitih zemalja. Zajedno sakupljamo informacije o  globalnim kretanjima i istražujemo uzroke nasilja nad ženama.

 

Silvia FEDERICI,

rođena je 1943. u Parmi. Znanstvenica je i aktivistkinja. Profesorica emeritus za političku filozofiju i Women Studies. Živi u New York-u. Prije svega objavljivala je radove o marksističkoj i feminističkoj teoriji i konceptu „Commons“ (Opšta dobra).