Uoči programa ReWeave - Slow Fashion for Shared Futures Masterclassa i radionica, koje će se održati od 12. do 14. juna u Goethe-Institutu u Sarajevu, razgovarali smo s članicama brenda Sugar on Top. Njihov rad povezuje lokalne zanate, upcycling i zajedničko stvaranje, a upravo će one biti među ključnim voditeljicama radionica. U ovom intervjuu otkrivaju kako nastaje moda s dušom, šta polaznici i polaznice mogu očekivati od Masterclassa i zašto je održiva moda važna za budućnost.

Početak dizajnerskog studija Sugar on Top

Kako je nastala ideja za Sugar on Top i šta vas je motivisalo da se bavite održivom modom?
Sugar on Top je nastao na "sudbonosnoj kafi" — Edina i ja smo se upoznale dok smo radile u velikoj korporaciji, i oduvijek nas je spajala strast prema dizajnu i kreativnom stvaranju. Za vrijeme pandemije i porodiljskog, u isto vrijeme smo obje osjetile potrebu za promjenom. Svaka od nas imala je upravo ono što onoj drugoj treba — od dizajna i proizvodnih procesa, do prodaje i komunikacije s kupcima. Prepoznale smo i konkretan problem: mali brendovi u BiH nisu imali gdje pronaći stručnu podršku za razvoj proizvoda. Znale smo da možemo pomoći, pa smo 2020. pokrenule kompaniju koja nudi sve na jednom mjestu — od prve skice do gotovog proizvoda. Održivost nije bila samo trend koji smo pratile, nego logična posljedica vrijednosti koje smo živjele — etična proizvodnja, podrška lokalnim zajednicama i moda koja ima smisao.

Rad sa zajednicom

U programu Masterclassa naglašava se zajedničko učenje i prenošenje znanja. Kako vi uključujete lokalne zajednice u svoj rad?
Zajednica je od samog početka bila dio naše poslovne filozofije. Već godinama sarađujemo s grupom pletilja iz okoline Visokog — domaćicama koje se pretežno bave poljoprivredom, a nevjerovatno su vješte i kreativne. Kroz projekte pletenja osiguravamo im dodatni izvor prihoda i prepoznajemo vrijednost znanja koje nose. Zapošljavamo i žene iz ruralnih sredina, s posebnim naglaskom na one starije od 40 godina, kojima je tržište rada često zatvoreno. 
Ali zajednica za nas znači i nešto šire. Svjesno gradimo mrežu brendova kojima su žene na čelu — širom BiH i regije. Kada biramo s kim ćemo sarađivati, to nije samo poslovna odluka, a ženske poduzetnice koje grade brendove s pričom, s etičkim pristupom i lokalnim korijenom — to je zajednica u kojoj se svaka od nas osnažuje. Razmjenjujemo iskustva, otvaramo jedna drugoj vrata, preporučujemo se. Za nas je moda kada iza svakog šava stoji osoba čiji se život na neki način poboljšao, i kada uspjeh jedne znači podršku za sve ostale.

Upcycling i popravke

Na radionici ćete voditi sesije o popravci i upcyclingu. Koje tehnike smatrate najvažnijim da polaznici nauče?
Najvažnije je promjeniti odnos prema odjeći — naučiti je posmatrati kao materijal s potencijalom, a ne kao nešto što je "staro" ili "pokvareno". Na radionicama ćemo se fokusirati na osnovne tehnike popravke koje svako može savladati: zamjena rajsferslusa, dorada na kreativan način, prešivanje da odjevni predmet dobije novi život i novi kroj. Kod upcyclinga, posebno nam je važno pokazati kako od ostataka tkanina ili nošene odjeće nastaju novi, funkcionalni i estetski vrijedni komadi. Upcycling često može biti i bolji od originala.

Iskustvo Masterclassa

Šta polaznici mogu očekivati od vašeg dijela programa u Goethe institutu?
Mogu očekivati rad koji nema puno teorije i puno konkretnih vježbi. Mi dolazimo iz prakse — znamo kako izgleda razvoj od skice do gotovog proizvoda, sarađivale smo s međunarodnim brendovima, ali i s malim lokalnim dizajnerima koji tek počinju. Taj raspon iskustva je ono što želimo podijeliti. Polaznici će dobiti alate i znanje koje mogu odmah primijeniti, ali i prostor za razmjenu ideja s drugima. Vjerujemo u učenje kroz zajedničko stvaranje — upravo to je i srž slow fashion filozofije.

Ženska perspektiva u modi

Kako vidite ulogu žena u održivoj modi i šta se mijenja u industriji?
Žene su u modi oduvijek bile kupci ,ali i radna snaga, međutim rijetko one koje donose odluke. To se polako mijenja. U održivoj modi ta promjena je još vidljivija — mnoge od najzanimljivijih inicijativa vode žene, i to nije slučajno. Žene prirodno razmišljaju dugoročno, tj. vode računa o tome šta ostavljaju iza sebe. Mi smo ponosne što smo 100% ženska firma, i svjesno gradimo okruženje koje je prilagođeno i ženama i majkama — jer takvo radno okruženje nije privilegija nego razumna norma. Industrija se mijenja, ali premalo i presporo. Svaka radionica, svaki studio, svaki lokalni brend koji bira etičnu proizvodnju — to su koraci koji nešto znače.

Inspiracija i tradicija

Na koji način spajate tradicionalne zanate sa savremenim dizajnom?
Tradicija za nas nije dekor več process, jer kroz ručno pletenje, lokalne vještine i znanje koje žene u manjim zajednicama nose u rukama i pamćenju — sve to integrišemo u naš dizajn i proizvodnju. Kroz naš brend Stribor pokazujemo da se savremeni estetski senzibilitet i lokalni zanat savršeno dopunjuju.
Možda najbolji primjer toga je naša nedavna kolekcija koju smo predstavile na izložbi koja se desavala za vrijeme Paris Fashion Weeka, gdje smo se direktno oslonile na tradicionalne krojeve i oblike, ali ih interpretirale na potpuno savremen način. Ono što tu kolekciju čini posebnom nije samo dizajn — cijeli proces nastanka počivao je na recycling i upcycling principima, uz ručnu doradu koja svakom komadu daje jedinstvenost. Pokazale smo da održivost i visoka moda nisu u suprotnosti, i da naše naslijeđe može stajati ravnopravno na najvažnijim modnim scenama svijeta.

Multiplikacija znanja

Vi ćete voditi i follow-up radionice u više gradova. Šta želite da polaznici prenesu dalje u svoje zajednice?
Željeli bismo da svako ko prođe kroz ovaj program postane mali ambasador drugačijeg odnosa prema modi i prema onome što nosimo. Ne treba svako otvoriti vlastiti brend — ali može naučiti kako popraviti omiljenu jaknu, može organizovati razmjenu odjeće u svom komšiluku, može postaviti pitanje kada kupuje. Znanje koje se ne dijeli — stagnira. Slow fashion je po definiciji pokret zajednice, i što se šire sija, to bolje raste.

Savjeti mladim dizajnerima

Koji bi bio vaš ključni savjet mladim dizajnerima koji žele da se bave održivom modom?

Naučite industriju iznutra prije nego što je pokušate mijenjati. Razumijevanje procesa — od razvoja materijala, tehničke dokumentacije, industrijalizacije, pa do prodaje — daje vam moć da donosite stvarno dobre odluke. Mnogi mladi dizajneri imaju sjajne ideje, ali naiđu na zid pri realizaciji jer nisu bili savjetovani o tome šta dolazi između skice i gotovog proizvoda. Tražite mentore, postavljajte pitanja, ne bojte se sarađivati. I nemojte žrtvovati održivost zbog brzine ili nižih troškova — taj kompromis uvijek ima cijenu, samo je pitanje ko je plaća.

Finalna revija

U novembru će biti završna revija. Šta publika može očekivati od  kreacija nastalih tokom projekta?
Publika može očekivati modu koja ima priču — i to ne jednu, nego onoliko priča koliko ima polaznika projekta. Svaka kombinacija bit će odraz učenja, promjene perspektive i razgovora koji su se vodili tokom cijelog programa. Sigurne smo da će rezultat biti rad ruku i umova koji su naučili da moda može biti i sredstvo promjene, ne samo izraz stila. A to je, mislimo, i najljepši modni statement koji postoji.