Njemački Ustav se zove Osnovni zakon (Grundgesetz). U Osnovnom zakonu navedena su najvažnija pravila za zajednički život u Njemačkoj.

Njemačka je pravna država. Svi ljudi su jednaki pred zakonom, bez obzira na dob, spol, porijeklo ili religiju. Ko se osjeća nepravdom pogođenim, može potražiti pravnu zaštitu na sudu.

Njemačka je socijalna država. Država se brine o svojim građankama i građanima. Postoje zdravstveno osiguranje, penzije i socijalne naknade poput naknade za nezaposlenost. Cilj je da svi mogu živjeti dostojanstveno.

Njemačka je savezna država. Sastoji se od različitih dijelova – saveznih pokrajina. Ima 16 saveznih pokrajina: Baden-Württemberg, Bayern, Berlin, Brandenburg, Bremen, Hamburg, Hessen, Mecklenburg-Vorpommern, Niedersachsen, Nordrhein-Westfalen, Rheinland-Pfalz, Saarland, Sachsen, Sachsen-Anhalt, Schleswig-Holstein und Thüringen. Svaka savezna pokrajina ima svoja pravila i zakone, ali postoje i zajednička pravila i zakoni za cijelu državu.

U Osnovnom zakonu/ Ustavu su definirana prava i obaveze ljudi u Njemačkoj. Neka od tih osnovnih prava vrijede za sve ljude, a to su ljudska prava. Postoje i prava koja vrijede samo za njemačke državljane i državljanje, a to su građanska prava.

Važne obaveze su, na primjer, obaveza pohađanja škole, obaveza plaćanja poreza i obaveza poštivanja zakona: djeca i mladi u Njemačkoj moraju ići u školu. Tko zarađuje novac, mora plaćati poreze. Svako mora poštivati zakone.

Najvažnija prava su:

• Ljudsko dostojanstvo: Svaka osoba mora biti poštovana.
• Ravnopravnost: Svi ljudi imaju ista prava, na primjer, žene i muškarci imaju jednaka prava.
• Jednakost pred zakonom: Svi ljudi su jednaki pred zakonom.
• Pravo na slobodu izražavanja: Ljudi mogu slobodno izražavati svoje mišljenje.
• Sloboda okupljanja: Ljudi se mogu sastajati u skupinama.
• Sloboda kretanja: Ljudi mogu živjeti i stanovati gdje god žele.
• Sloboda izbora zanimanja: Ljudi mogu slobodno birati svoje zanimanje.

Dodatna prava uključuju zaštitu braka i obitelji, slobodu medija, pravo glasa i slobodu vjeroispovijesti.

U Njemačkoj svi ljudi mogu slobodno izabrati i prakticirati svoju religiju. Otprilike trećina stanovništva u Njemačkoj službeno ne pripada nijednoj religiji. Većina Nijemaca pripada kršćanskoj vjeri, bilo da su rimokatolici ili protestanti. Mnogi kršćanski blagdani, poput Božića i Uskrsa, su zakonski blagdani, što znači da većina ljudi tih dana ne mora raditi. U Njemačkoj također živi mnogo pripadnika drugih religija.

U školama se nudi protestantska i katolička vjeronauka, a u nekim školama i pravoslavna, židovska i islamska vjeronauka. Roditelji odlučuju hoće li njihovo dijete pohađati vjeronauku i koju vrstu vjeronauka će dijete pohađati.

Ljudi u Njemačkoj mogu otvoreno izražavati svoju seksualnu orijentaciju. To znači da su istospolne veze, biseksualnost, transrodnost i interseksualnost dio svakodnevice, kao i heteroseksualnost. LGBTQ pokret ima važnu ulogu. LGBTQ je zajednica. To je zajednica lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i queer osoba. LGBTQ je u Njemačkoj zaštićena. Simbol LGBTQ pokreta je zastava duginih boja.

Od 1. listopada 2017. godine, istospolni parovi mogu se vjenčati u Njemačkoj i imaju ista prava i obaveze kao i heteroseksualni parovi. To znači da na primjer, mogu usvajati djecu, uzeti prezime partnera ili partnerice te se međusobno podržavati.

Ako prava nisu poštovana, u nekim slučajevima može se raditi o diskriminaciji. Pročitajte naš informativni tekst „Postupanje sa diskriminacijom“.

U demokratiji postoje izbori, pa tako i u Njemačkoj. Izbori moraju biti tajni, opći i slobodni. Narod odlučuje tko će vladati.

Političke stranke u Njemačkoj imaju različite programe i ciljeve. Najveće stranke su SPD (Socijaldemokratska stranka Njemačke), CDU (Kršćansko-demokratska unija), Bündnis 90/Die Grünen (Zeleni), FDP (Slobodna demokratska stranka), AfD (Alternativa za Njemačku) i Die Linke (Ljevica). Ima još puno manjih stranaka. Za više informacija o strankama i njihovim programima posjetite web stranicu Saveznog centra za političko obrazovanje.

Ko ima pravo glasati? Pravo glasa nije isto za sve izbore u Njemačkoj. Za većinu izbora potrebno je imati 18 godina. Na izborima za Bundestag i pokrajinske parlamente mogu glasati samo njemački državljani i državljanke. U Baden-Württembergu, Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu i Schleswig-Holsteinu već sa 16 godina može se glasati na pokrajinskim izborima, ali kandidatura je moguća tek od 18. godine.

Na lokalnim izborima pravo glasa imaju i građani i građanke Europske unije, pod uvjetom da žive u Njemačkoj više od tri mjeseca. U Bavarskoj, Hessenu, Rheinland-Pfalzu, Saarlandu i Sachsenu glasači i glasačice moraju imati 18 godina. U ostalim saveznim pokrajinama pravo glasa imaju već sa 16 godina. Na izborima za Europski parlament svi građani i građanke EU stariji od 18 godina mogu glasati.

Dolazite iz zemlje koja nije članica EU? Nažalost, u tom slučaju nemate pravo glasati u Njemačkoj. Međutim, možete se angažirati na druge načine. U mnogim gradovima postoje savjetnice i savjetnici za integraciju. Njih obično biraju doseljenici i doseljenice te se bave političkim interesima doseljenika i doseljenica. Također savjetnice i savjetnici za integraciju pomažu kod pitanja i problema te svojim radom nastoje poboljšati suživot doseljenika i Nijemaca.