|

13:00-14:00

Niz Dunav

Diskusija | Kako se prevode domovina i sećanje

  • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

  • Jezik nemački i engleski

Dunav: U vrtlogu struja, između svetova 1200x1200 © Leipziger Buchmesse

Dunav: U vrtlogu struja, između svetova 2300x1000 © Leipziger Buchmesse

Kako nam identitet i shvatanje domovine oblikuju jezik? Ovaj događaj okuplja autore/autorke i prevodioce/prevoditeljke koji će nam rasvetliti umetnost prevođenja: Želimira Periša (Hrvatska), Lidiju Nadori (Mađarska/Nemačka), Juliju Dondoriči (Rumunija) i Mari Alperman (Nemačka). Razgovor moderira Jasen Boko.

Učesnici će diskutovati o tome kakav efekat u književnosti imaju višejezičnost, dijalekti i kulturni kodovi i šta se događa kada prevod ne prenese samo jezik, već i sećanje (dijalekte), identitet i iskustvo.

Razgovor će se baviti pitanjima kako se može prevesti „domovina“, koje se prevodilačke strategije mogu primeniti da se očuva autentičnost i kako se na drugi jezik mogu prevesti polifoni tekstovi i dijalektalne nijanse, a da se ne izgubi njihova zvučnost. Kroz ovu diskusiju ćemo videti kako prevođenje kao kreativna i kulturna praksa gradi mostove između jezika, sećanja i različitih domovina, i kako mu uspeva da čitaocima izvan granica jedne zemlje približi književne glasove na iskustven i razumljiv način.

O učesnicima

  • Julija Dondoriči, rođena 1979. u Trgovištu u Rumuniji, teoretičarka je književnosti, prevoditeljka i moderatorka. Na Univerzitetu u Lajpcigu predaje romanističku lingvistiku s fokusom na francuski i italijanski jezik. Studirala je rumunsku i englesku filologiju u Bukureštu i germanistiku u Berlinu, a doktorirala je na temu „Slike tela u rumunskoj književnosti moderne“ na Univerzitetu Humbolt u Berlinu. Prevela je knjigu Herzzeit. Briefwechsel (prepisku između Ingeborg Bahman i Paula Celana) s nemačkog na rumunski, objavila brojne naučne članke o rumunskoj i nemačkoj savremenoj književnosti i uredila zbornike Rumänien heute (Passagen Verlag, 2011.) i Ost und West in der Romania (2023). Autorka je knjige Den Körper schreiben – Poetiken des Körpers in der Prosa der rumänischen Moderne (2017). Od 2001. godine živi u Berlinu.

  • Želimir Periš (rođ. 1975.) pasionirani je gejmer, IT-inženjer i pisac. Uz pisanje, interesovanja mu se kreću između opsesije igrama i videoigrama i programiranja i razvoja alata veštačke inteligencije. Objavio je petnaestak knjiga. Za slikovnicu Dan kad se ugasio ekran dobio je dve nacionalne nagrade za najbolju slikovnicu, prema izborima dečjih žirija. Za zbirku priča Gracija od čempresa dobio je regionalnu nagradu Štefica Cvek za feminističku i kvir književnost. Za roman Mladenka kostonoga, postmodernistički ep o vračari Gili, dobio je nagradu za najbolji hrvatski roman.

  • Lidija Nadori, rođena je 1971. u Budimpešti. Studirala je u Pečuju u Mađarskoj, gde je od 1996. do 2001. godine radila kao urednica u izdavačkoj kući Jelenkor. Od 2001. godine radi kao slobodna prevoditeljka i urednica. Objavila je više od stotinu prevoda savremene proze i književnosti za decu i omladinu s nemačkog jezika. Godine 2004. bila je jedna od osnivačica, od 2004. do 2009. članica upravnog odbora, a od 2020. do 2024. predsednica upravnog odbora Mađarskog udruženja književnih prevodilaca (Magyar Műfordítók Egyesülete). Od 2011. godine vodi brojne prevodilačke radionice. Od 2022. godine živi u Beču i u Mađarskoj.

  • Mari Alperman diplomirala je slavistiku u Haleu (Zale), a od 2019. godine prevodi uglavnom prozu i poeziju savremenih autorki i autora iz zemalja bivše Jugoslavije, poput Lejle Kalamujić, Biljane Jovanović, Antonele Marušić, Maše Kolanović, Selme Asotić i Dubravka Ugrešić. Za prevod romana Leto kada sam naučila da letim Jasminke Petrović nominovana je 2024. godine za „Posebno priznanje Novi talenti“ u okviru Nemačke nagrade za omladinsku književnost.

  • Radio sam u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, studirao u New Yorku, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao u Titicaci, nosio eksploziv u kamenolomu, rušio ostarjele dimnjake u tvornicama, spuštao se niz kanjone… Ima još: putovao sam Putem svile lokalnim prijevozom, susreo se s Odisejom na Mljetu (dobro, ovo zamalo), tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu, Dioklecijana u Turskoj, Che Guevaru širom i poprijeko Južne Amerike, slavenske korijene u pontsko-kaspijskim stepama, istraživao srce Afrike… Ispitivao me kao špijuna bjeloruski KGB, džipom sam skitao Balkanom, putovao osobnim automobilom u ratnu Odesu, plovio Gangesom i Mekongom, penjao se slobodnim stilom u ekstremnim stijenama, putovao, putovao, putovao…

    Imam ja i ozbiljni dio života. Diplomirao sam dramaturgiju i svjetsku književnost, bio samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK, kazališni producent…

    Dramski tekstovi igrani su mi u dvadesetak kazališta u 4 zemlje. Objavio sam, ako sam dobro izbrojio, 22 knjige: putopise, knjige vezane uz kazališnu problematiku i više slikovnica za djecu. Prevođen sam na niz egzotičnih jezika (azerbajdžanski, turski, španjolski, čak i hrvatski!). Za svoje pisanje zaslužio sam niz nagrada, a najvažnije su Kiklop za najbolju knjigu publicistike 2012. za knjigu Tragovima Odiseja te Marin Držić za dramu O kupusu i bogovima 2010.

    Održao sam stotine predavanja o svojim putovanjima i knjigama u više zemalja (čak i u Parizu!), moderirao brojne književne razgovore, a moje se knjige, kaže izdavač, dobro prodaju.

    Donedavno okorjeli solo putnik posljednjih godina popuštam: osmišljavam i vodim ture za Hrvatski klub putnika u, zasad, Indiju, Šri Lanku, Japan te po Balkanu.

    Po zanimanju, barem onom u duši, sam - nomad.

    Živim na adresi jasen.boko@gmail.com.

Raspored

  • Niz Dunav

    Diskusija | Kako se prevode domovina i sećanje

    • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

  • Kad svakodnevica postane istorijom

    Diskusija | Književnost, sećanje i zaborav

    • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

  • Novo promišljanje domovine

    Diskusija | Između mesta, osećanja i identiteta

    • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

  • „Autorke u kanonu? Naravno, ako dobijaju nagrade…“

    Diskusija | Kanon, nagrade i kritika: Književnost koju pišu žene

    • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

  • Snaga reči

    Diskusija | Književnost oblikuje demokratiju

    • Sajam knjiga u Lajpcigu, Lajpcig

Partneri